Methodology In the Research Project »Family in Post-war Croatia«

U radu je prikazan teorijski i metodologijski okvir istraživanja "Obitelj u Hrvatskoj nakon rata«, istraživačkog projekta kojeg je izveo istraživački tim Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna svrha bila je ispitati strukturu, uloge, vrednote, funkcioniranje, životne uvjete i druge bitne značajke cjelovitih obitelji s najmanje jednim djetetom obuhvaćenim osnovnoškolskim obrazovanjem, odnosno skupine društveno-reprodukcijski vitalnih obitelji. Terenski je rad proveden 1998. i 1999. godine. Prema naravi istraživanje ulazi u pregledna istraživanja (survey research) dijagnostičkog tipa. Osnovni skup čine tzv. prosječne obitelji, na kojima se temelje gospodarski, socijalni, reprodukcijski te drugi aspekti života i razvoja zemlje. Uzorkom su obuhvaćene 874 obitelji s osnovnoškolskom djecom s prebivalištem u Republici Hrvatskoj što daje 1.748 ispitanika: osnovnu jedinicu analize čini obitelj a u svakoj su obitelji podaci prikupljeni neovisno od obaju bračnih partnera. Osnovna stratifikacija uzorka učinjena je s obzirom na regiju te veličinu naselja (selo, mali i srednji, te veliki grad), a izbor škola u poduzorku naselja te obitelji prema školama bio je slučajan. Glavni instrument u prikupljanju podataka bio je protokol za strukturiran razgovor s majkom (ženom) ili ocem (mužem), a sastojao se od 113 pitanja, od čega 87 zatvorenog tipa s ograničenim brojem ponuđenih odgovora i 26 pitanja otvorenog tipa. Budući da neka pitanja nude mogućnost višestrukog izbora, ukupno je definirano 438 istraživačkih varijabla. Istraživanje je obuhvatilo opće sociodemografske varijable, percepciju zagađenosti okoliša, materijalne i stambene uvjete, obiteljske i opće vrednote, religiozna ponašanje, socijalno funkcioniranje obitelji, unutarobiteljske i partnerske odnose, te ponašanje i probleme djece.This paper describes theoretical and methodological frame for the research project »Family in Post-war Croatia-conducted by the Department of Social Work, Faculty of Law, University of Zagreb research team. The principal goal was to examine the structure, roles, values, functioning and living conditions as well as other significant characteristics of families with at least one child of elementary school age, or rather a group of socio productive families. Fieldwork had been conducted in 1998 and 1999. By type it was diagnostic survey research. The sample consists of 874 families with elementary school children residing in the Republic of Croatia. The family was the elementary unit of analysis. For each family we gathered data for both spouses separately, which gave us 1748 respondents. The basic stratification of the sample was done according to region and town size. The main instrument used in the research was a protocol for a structured interview with the mother or the father. The interview consists of 113 questions out of which 87 are closed questions with a limited number of given answers and 26 are open-ended questions. Since some of the questions have a possibility of multiple choices, we defined a total of 438 variables. The research covered general social-demographic variables, the perception of environment pollution, material and living conditions, family and general values, religious behaviour, family\u27s social functioning, interfamily and partner relations and the behaviour and the problems of children. The sample consists of 874 families with elementary school children residing in the Republic of Croatia. The family was the elementary unit of analysis. For each family we gathered data for both spouses separately. The basic stratification of the sample was done according to region and town size. The main instrument used in the research was a protocol for a structured interview with the mother or the father. The interview consists of 113 questions out of which 87 are closed questions with a limited number of given answers and 26 are open ended questions. Since some of the questions have a possibility of multiple choices, we defined a total of 438 variables. The research covered general social-demographic variables, the perception of environment polution, material and living conditions, family and general values, religious behavior, family\u27s social functioning, intrafamily and partner relations and the behavior and the problems of children

PREVALENCE, STRUCTURE AND PREDICTORS OF POSTTRAUMATIC STRESS DISORDER SYMPTOMS IN CROATIAN PATIENTS FOLLOWING BREAST CANCER

Background: Breast cancer is the most common cancer in female population worldwide. In the psychological response to the disease some patients may develop Posttraumatic Stress Disorder (PTSD) symptomatology. The aim of this study was to examine the prevalence and structure of PTSD symptoms in Croatian patients following breast cancer and to identify some medical and psychological predictors of severity of these symptoms. Subjects and methods: 97 women, who were one month up to six years post-completion of all primary cancer therapy, participated in the study. The present research is cross-sectional with a mixed method approach. For the screening of PTSD symptoms PTSD Checklist - Civilian Version (Weathers et al. 1991) was used, with two open-ended questions added. Results: Using the cutoff method, 21.6 % participants met criteria for PTSD diagnosis. Qualitative analysis indicated future-oriented intrusive thoughts about reoccurrence of cancer, multidimensional nature of cancer as stressors, and hyperarousal symptoms related to internal stimuli. In hierarchical multiple regression analyses, identified predictors accounted for 35.2% of variability in PCL-C score. PTSD severity was predicted by stressfulness appraisal of the disease (β=0.45; p<0.001), external health locus of control (β=0.17; p<0.05) and self-appraisal of coping with cancer (β=-0.17; p<0.05). Participants who underwent radical mastectomy (M=44.41, SD=15.5) showed higher levels of PTSD than participants who had partial mastectomy (M=33.47, SD=13.68). Conclusion: Prevalence of PTSD symptoms obtained in this study should be considered as significant, taking into account the lifetime prevalence of PTSD in the general female population. Psychological assessment of women following breast cancer should more often include an assessment of posttraumatic stress reactions. Furthermore, results are in the line with issues of utilizing basic concept of PTSD in the oncology setting, and possible need of reconceptualization of cancer-related PTSD

ODNOS SIROMAŠTVA I NEKIH ASPEKATA PSIHOLOŠKE DOBROBITI

Siromaštvo je složen višedimenzionalan društveni problem globalnih razmjera. U ovom radu ispitana je povezanost siromaštva, odnosno socioekonomskog statusa s nekim aspektima samopoštovanja, lokusa kontrole nad događajima u vlastitom životu, te samoprocjenom tjelesnog i mentalnog zdravlja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 162 primatelja socijalne pomoći te 475 zaposlenih osoba podijeljenih u tri skupine prema visini primanja. Provedene analize kovarijance uz kontrolu utjecaja dobi i stupnja obrazovanja pokazale su da je niži materijalni status povezan s nižim samopoštovanjem, vanjskim lokusom kontrole te nižom samoprocjenom vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Parcijalne korelacije, uz kontrolu utjecaja dobi, stupnja obrazovanja i materijalnog statusa, pokazale su značajnu povezanost samoprocjene mentalnog zdravlja s dva aspekta samopoštovanja: samosviđanjem (r=0,403, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,314, p<0,001). Samoprocjena vlastitog tjelesnog zdravlja također je značajno povezana sa samosviđanjem (r=0,331, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,249, p<0,01). Rezultati ukazuju na siromaštvo i nizak socioekonomski status kao rizične faktore opće psihološke dobrobiti pojedinca

Young People and Social Justice

Na uzorku od 1737 učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata primijenjen je Upitnik percepcije socijalne pravednosti. Faktorska analiza 14 tvrdnji rezultirala je s tri neovisne dimenzije percepcije socijalne (ne)nepravde: «nejednakost članova pred zakonom», «opća neravnopravnost članova društva», te «toleriranje devijantnih ponašanja». Rezultati ukazuju da značajan broj mladih različite aspekte ispitivanih društvenih odnosa percipira nepravednim. Općenito nepravednim društvo smatra 49,7% učenika osnovnih škola, 73,8% srednjoškolaca, te 77,2% studenata. Od pojedinih oblika društvene nepravde mladi najviše uočavaju neopravdano bogaćenje pojedinaca, izostanak društvene reakcije na gospodarski kriminal, te nedovoljnu brigu za siromašne i umirovljenike. Više od dvije trećine ispitanika smatra da u Hrvatskoj svi ljudi nemaju jednake šanse da ostvare svoje želje i ciljeve. Utvrđeno je da se percepcija socijalne nepravde povećava u funkciji dobi, odnosno s povećanjem stupnja obrazovanja, pri čemu učenici osnovnih škola percipiraju manju socijalnu nepravdu od učenika srednjih škola i studenata.The Social Justice Questionnaire was applied on the sample of 1737 primary and secondary school pupils and university students. Factor analysis of 14 items resulted in three independent dimensions of the perception of social injustice: «inequality before thelaw», «general inequality of society members» and «tolerance of deviant behavior». Findings show that young people perceive a high level of various forms of the analyzed social relations as unjust. 49,7 percent of primary school pupils, 73,8 percent of secondary school pupils and 77,2 percent of university students consider society as generally unjust. Among different forms of social injustice the following are perceived as mostly unjust: «unfounded acquisition of wealth», «the lack of social reaction to industrial crime» and «inadequate care for the poor and the retired». More than two thirds of respondents feel that not all people have the same opportunities for the realization of their wishes and goals in Croatia. It was determined that the perception of social injustice increases with age, as well as with the increase in the educational level. Primary school pupils perceive less social injustice than secondary school pupils and university students

ODNOS SIROMAŠTVA I NEKIH ASPEKATA PSIHOLOŠKE DOBROBITI

Siromaštvo je složen višedimenzionalan društveni problem globalnih razmjera. U ovom radu ispitana je povezanost siromaštva, odnosno socioekonomskog statusa s nekim aspektima samopoštovanja, lokusa kontrole nad događajima u vlastitom životu, te samoprocjenom tjelesnog i mentalnog zdravlja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 162 primatelja socijalne pomoći te 475 zaposlenih osoba podijeljenih u tri skupine prema visini primanja. Provedene analize kovarijance uz kontrolu utjecaja dobi i stupnja obrazovanja pokazale su da je niži materijalni status povezan s nižim samopoštovanjem, vanjskim lokusom kontrole te nižom samoprocjenom vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Parcijalne korelacije, uz kontrolu utjecaja dobi, stupnja obrazovanja i materijalnog statusa, pokazale su značajnu povezanost samoprocjene mentalnog zdravlja s dva aspekta samopoštovanja: samosviđanjem (r=0,403, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,314, p<0,001). Samoprocjena vlastitog tjelesnog zdravlja također je značajno povezana sa samosviđanjem (r=0,331, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,249, p<0,01). Rezultati ukazuju na siromaštvo i nizak socioekonomski status kao rizične faktore opće psihološke dobrobiti pojedinca

Relationship of poverty and some aspects of psychological welfare

Siromaštvo je složen višedimenzionalan društveni problem globalnih razmjera. U ovom radu ispitana je povezanost siromaštva, odnosno socioekonomskog statusa s nekim aspektima samopoštovanja, lokusa kontrole nad događajima u vlastitom životu, te samoprocjenom tjelesnog i mentalnog zdravlja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 162 primatelja socijalne pomoći te 475 zaposlenih osoba podijeljenih u tri skupine prema visini primanja. Provedene analize kovarijance uz kontrolu utjecaja dobi i stupnja obrazovanja pokazale su da je niži materijalni status povezan s nižim samopoštovanjem, vanjskim lokusom kontrole te nižom samoprocjenom vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. Parcijalne korelacije, uz kontrolu utjecaja dobi, stupnja obrazovanja i materijalnog statusa, pokazale su značajnu povezanost samoprocjene mentalnog zdravlja s dva aspekta samopoštovanja: samosviđanjem (r=0,403, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,314, p<0,001). Samoprocjena vlastitog tjelesnog zdravlja također je značajno povezana sa samosviđanjem (r=0,331, p<0,001) i samokompetencijom (r=0,249, p<0,01). Rezultati ukazuju na siromaštvo i nizak socioekonomski status kao rizične faktore opće psihološke dobrobiti pojedinca.Poverty is a complex social problem worldwide. The present study investigated the association of poverty or low socioeconomic status with some aspects of self-respect, locus of control over one’s own life events and self-assessment of one’s own physical and mental health. The study included 162 welfare recipients and 475 employed persons divided into three groups according to income level. Analysis of covariance adjusted for the impact of age and level of education revealed the low financial status to be correlated with lower self-respect, external locus of control and lower self-assessment of one’s own physical and mental health. Partial correlations adjusted for the impact of age, level of education and financial status yielded significant correlation of mental health self-assessment with two aspects of self-respect: self-liking (r=0.403, p<0.001) and self-competence (r=0.314, p<0.001). Self-assessment of one’s own physical health also showed significant correlation with self-liking (r=0.331, p<0.001) and self-competence (r=0.249, p<0.01). Study results pointed to poverty and low socioeconomic status as the risk factors for general psychological welfare impairment in these individuals

Doživljaj kontrole u psihologiji: Teorije, metode i istraživanja

Knjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas.Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept. Ova znanstvena knjiga namijenjena je svima koji istražuju ljudsko ponašanje i doživljavanje, a prvenstveno je namijenjena istraživačima iz područja psihologije, ali i drugim istraživačima iz područja društvenih znanosti, interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti ali i drugih disciplina kao što su primjerice biomedicinske znanosti i zdravstvo. Istraživači će u njoj pronaći vrijednu sistematizaciju i pregled te orijentaciju u području, vrijedne spoznaje o metodološkim pitanjima i pitanjima mjerenja konstrukata kontrole te rezultate istraživanja u Hrvatskom kontekstu s kojima mogu uspoređivati svoje rezultate.  (Iz recenzije prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić)Knjiga predstavlja jedinstven uspjeli pokušaj objedinjavanja različitih koncepata koji se bave kontrolom kako vlastitoga ponašanja i osjećanja, tako i doživljaja izvora i mogućnosti kontrole događaja koji se zbivaju oko nas.Budući da se koncepti kontrole javljaju u najrazličitijim granama psihologije kao što su psihologija ličnosti, kognitivna psihologija, psihologija emocija, motivacije i učenja, razvojna psihologija, psihologija rada, pa i klinička psihologija, ovaj poduhvat autora zaista je hvalevrijedan znanstveni poduhvat. Premda nam se može činiti kako je o konceptu mjesta ili lokusa kontrole sve već davno poznato i istraženo, autor nam pokazuje koliko smo u krivu i koliki su još brojni metodološki problemi vezani uz taj koncept. Ova znanstvena knjiga namijenjena je svima koji istražuju ljudsko ponašanje i doživljavanje, a prvenstveno je namijenjena istraživačima iz područja psihologije, ali i drugim istraživačima iz područja društvenih znanosti, interdisciplinarnog područja obrazovnih znanosti ali i drugih disciplina kao što su primjerice biomedicinske znanosti i zdravstvo. Istraživači će u njoj pronaći vrijednu sistematizaciju i pregled te orijentaciju u području, vrijedne spoznaje o metodološkim pitanjima i pitanjima mjerenja konstrukata kontrole te rezultate istraživanja u Hrvatskom kontekstu s kojima mogu uspoređivati svoje rezultate.  (Iz recenzije prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić