Use of information technology in Croatian Higher Education. Longitudinal study

Znanstveno-nastavni rad na suvremenim sveučilištima gotovo je nemoguć bez korištenja informacijske tehnologije. Istraživanje provedeno 1999. godine pokazalo je stupanj korištenja informacijskih tehnologija na hrvatskim visokim učilištima, a cilj ovog rada bio je istražiti stanje na Sveučilištu J.J.Strossmayera u Osijeku sedam godina kasnije i ispitati količinu i smjer promijene u korištenju informacijskih tehnologija u proteklom razdoblju. Osnovna je hipoteza bila je da se nove tehnologije koriste u značajno većoj mjeri nego što je to bio slučaj prije sedam godina, te da je korištenje nove tehnologije izravno povezano s ulaganjima u opremu i edukaciju nastavnika. Istraživanje je provedeno jednakom tehnologijom što je omogućilo izravnu usporedbu rezultata. Rezultati su očekivano pokazali da se informacijske tehnologije koriste značajno više nego u vremenu prvog istraživanja i da je najveća promjena u segmentu korištenja tehnologije u nastavi za razliku od segmenta znanstveno-istraživačkog rada. Osim toga znatno se povećalo korištenje mrežnih izvora što je razumljivo zbog naglog razvoja i širenja sadržaja dostupnih internetom. Najznačajniji rezultat dobiven istraživanjem je potvrda promjena stavova prema informacijskoj tehnologiji odnosno dubljem utjecaju tehnologije na svakodnevni život i jasno izražavanje potreba za institucionalnom podrškom čime se potvrđuje osnovna hipoteza. Nastavnici ne samo da u većoj mjeri prihvaćaju nove tehnologije nego i očekuju potporu svoje ustanove u daljnjoj implementaciji. Ovime se na hrvatskom primjeru u velikoj mjeri potvrđuje CITSCAPES model informatiziranosti u stanova što omogućuje kako daljnje predviđanje razvoja tako i postavljanje smjernica ustanovama u procesu razvoja.Scientific work on a modern university is almost impossible without use of Information technologies. Research run in year 1999 showed the degree of information technology use at Croatian higher education institutions. The goal of this thesis was to investigate degree of information technology use at University J.J.Strossmayera in Osijeku seven years later and to see the amount and direction of change. The main hypothesis was that the use of information technologies is significantly higher and that the use of information technologies at Universities is directly linked with institutional support. Research was performed with the same instruments and technology which enables direct comparison of results. Results showed, as expected, that use of information technology is significantly higher than at the time of the first survey and that the biggest difference is in the segment of teacher-student interaction. Beside that there is a significant increase of internet use which is understandable because of the rapid growth of internet resources. The most significant result is confirmation of changed values toward information technology. University staff is more "at home" with new technologies, and there is explicit demand for institutional support which by itself supports the main hypothesis. Beside that it also confirms the CITSCAPES model and supports potential future planning

Pojav tehnološke triade: opisni pojem današnje totalne realnosti

Scientific discourse refers to triads as conceptual structures whose purpose is to emphasize the connection between concepts included in the description of a certain phenomenon. The famous Popper’s triad is comprised of the world of physical objects and processes (World 1), the world of mental objects, i.e. subjective human experience (World 2) and the world of objective knowledge (World 3), which can be thought of as all the products of thought – the world of information, knowledge, scientific theories, literature, etc. During the past half-century, Information and Communication Technology (ICT) and new media began to change our reality on all three levels. Using a comparative analysis, this paper will examine the impact ICT and new media have on the Popper’s World 1, 2 and 3. As it will be shown, the modern age offers a new conceptual triad the aim of which is not to stand against the Popper’s triad but to introduce new integral elements that intersect and interact with it. In this new triad the world of physical objects is being replaced by the world of virtual reality (i.e. the Virtual World), the world of mental objects is replaced by transmental objects (i.e. the Transmental World) and the world of objective knowledge is being replaced by the world of digitized data/information/knowledge in the context of developing AI (i.e. the Digital World). These new architectonic elements build new conceptual structure the aim of which is to define, describe and represent new interrelated concepts essential for better understanding of today’s totality of reality. They form new ontology of the world which describes reality as inseparable from the concepts of information and technology

Croatian students’ perception of e-books

Cilj je rada dati, barem djelomično, odgovor na pitanje kako studenti percipiraju e-knjigu vodeći računa o pojavnosti e-knjige s kojom se susreću te kako ju definiraju. Rezultati istraživanja provedenog na studentskoj populaciji pokazuju da se iskustvo e-knjige ispitanih studenata uglavnom odnosi na elektroničke pdfinačice tiskanih knjiga. Uređaji koji se koriste za čitanje uglavnom su računala, u manjoj mjeri tablet-računala, dok se e-čitači gotovo uopće ne koriste. Iskustvo čitanja, odnosno korištenja e-knjige, uvelike utječe na stavove o e-knjizi. Sam pojam e-knjige studenti uglavnom definiraju kao elektroničku inačicu tiskane knjige koja se čita na računalu, što se gotovo u potpunosti poklapa s oblikom e-knjige s kojim se najčešće susreću. U pogledu vrste literature studenti u značajno većoj mjeri u e-obliku čitaju znanstvenu, odnosno stručnu ili ispitnu literaturu nego književnost ili publicistiku. Od ispitanih karakteristika e-knjige ispitani studenti pozitivno ocjenjuju korisnost i praktičnost te dostupnost e-knjige, a negativno doživljaj čitanja.The aim of this paper is to address the question of students’ perception of e-books. The paper discusses the issues of defining e-books and attitudes towards e-books separately. The research conducted by an online questionnaire among student population shows that students mainly deal with pdf versions of printed books. The devices used for reading e-books are mainly desktop computers or laptops, and tablets, but to a lesser degree. Hardly any students own or use e-readers, which influences the way they define e-books. Students mainly consider an e-book to be the electronic version of a printed book that is read on a computer. As for the content, students mostly read scientific literature or exam materials in electronic format. Fiction is almost exclusively read on paper. Given the choice of the type of book students would rather choose paper in both cases, although in case of scientific literature and exam materials they are more open to e-books. The factor analysis was used to analyse the characteristics that students recognize in e-books and the results show three independent factors: Usefulness and practicality, Reading experience and Accessibility. Usefulness and practicality and accessibility were rated positively and the Reading experience was rated negatively. These results are expected considering that students mostly read e-books on computers and not on dedicated reading devices

Linked data and libraries

U radu je dan prikaz koncepta povezanih podataka (linked data) kao semantičke nadogradnje postojeće mreže te razmotrena mogućnost integracije knjižničnih kataloga i usluga pomoću spomenutog koncepta u globalnu inteligentno povezanu mrežu – semantički web. Na početku rada govori se općenito o semantičkom webu i osnovnim načelima na kojima počiva. U dijelu rada koji razmatra koncept povezanih podataka, obrađene su njegove glavne sastavnice – URI (Uniform Resource Identifiers) i RDF (Resource Description Framework) – načela, koraci za objavu povezanih podataka na mreži te licenciranje i neka sigurnosna pitanja u vezi istih. U posebnom dijelu rada objašnjena je prednost pretraživanja povezanih podataka u odnosu na klasično pretraživanje mreže kao i problem primjene koncepta povezanih podataka na knjižničnim zapisima. Analiziraju se svojstva MARC zapisa u mrežnom okruženju te razlika između povezanih podataka i tradicionalnih kataloga. Pokazano je da je knjižnični zapis u MARC formatu samo čitljiv dok bi isti takav zapis u RDF/XML obliku, integriran u povezane podatke, bio ne samo čitljiv, nego i stroju “razumljiv” u semantičkom smislu. Na kraju rada zaključeno je kako je tehnologija povezanih podataka velika prigoda za razvoj knjižničnih kataloga i usluga koje bi svoju ulogu u globalnoj inteligentno povezanoj mreži – semantički webu – ispunjavale na mnogo učinkovitiji način.The paper brings a review of the linked data concept as a semantic upgrade of the existing World Wide Web. It also analyzes the possibility of integrating library catalog and services into the intelligently linked network – semantic web. The first part of the paper presents some basic principles of the semantic web in general. Then we discuss the main elements of the linked data (URI - Uniform Resource Identifiers and RDF - Resource Description Framework), its principal concepts, publishing procedure, licensing and some security issues. The next section explains the main advantage of linked data searching in comparison with the conventional web search. Furthermore, we discuss the application of linked data on library catalogue records. MARC properties are analyzed in a network environment as well as the difference between catalogue with linked data and traditional library catalogue. The analysis has shown that MARC record is only readable, while the same record in RDF/XML format integrated into linked data is also understandable in the semantic sense. The conclusion is that the linked data technology presents a great opportunity for further development of library catalogues and library services, but also a was to improve efficiency in the intelligently linked global network

Društvena uloga narodnih knjižnica u suvremenim društvima: informiranost knjižničara o interkulturalizmu i interkulturnosti

Cilj. Rad se temelji na istraživanju utjecaja kulturne različitosti na društvenu ulogu narodnih knjižnica u suvremenim multikulturnim društvima kakvo je i hrvatsko društvo. Cilj istraživanja bio je istražiti potencijale i ulogu narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u hrvatskom kulturno pluralnome društvu Metodologija. Dio istraživanja prikazanog u radu temelji se na metodi ankete. Anketiranje je provedeno online upitnikom na prigodom uzorku od ukupno 177 knjižničara visoke i više stručne spreme zaposlenih u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade prikupljenih podataka korištene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Glavno istraživačko pitanje bilo je: Koji su potencijali narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu s postavljenom pretpostavkom da postojeći potencijali nisu dovoljno iskorišteni za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na osjetljivost i osviještenost knjižničarske zajednice na različite kulturne potrebe građana u hrvatskom kulturno pluralnome društvu te o narodnoj knjižnici kao mjestu gdje se te potrebe realiziraju. Narodne knjižnice prepoznaju svoju ulogu kao važnog dionika u multikulturnom društvu, te percipiraju promicanje multikulturnih i interkulturnih vrijednosti kroz knjižnične službe i usluge kao jednim od zadataka narodnog knjižničarstva. Ipak rezultati pokazuju da potencijali nisu u potpunosti prepoznati. Originalnost. Dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva u Hrvatskoj kretala su se u smjeru sagledavanja stanja u knjižnicama, i to u kontekstu prepoznavanja multikulturnih knjižničnih sadržaja u okvirima pružanja knjižničnih usluga kao što su primjerice izgradnje manjinskih jezičnih zbirki i tome slično. Također, dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva nisu uzimala u obzir razlikovanje interkulturnih od multikulturnih službi i usluga te aktivnosti i programa. Značajan doprinos ovog istraživanja jest i u postavljanju okvira za kritičku valorizaciju teorijsko-metodoloških pristupa za buduća istraživanja interkulturnih tema u području knjižnične znanosti u Hrvatskoj. Predstavljeno istraživanje provedeno je u okviru izrade doktorskog rada

Društvena uloga narodnih knjižnica u suvremenim društvima: informiranost knjižničara o interkulturalizmu i interkulturnosti

Cilj. Rad se temelji na istraživanju utjecaja kulturne različitosti na društvenu ulogu narodnih knjižnica u suvremenim multikulturnim društvima kakvo je i hrvatsko društvo. Cilj istraživanja bio je istražiti potencijale i ulogu narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u hrvatskom kulturno pluralnome društvu Metodologija. Dio istraživanja prikazanog u radu temelji se na metodi ankete. Anketiranje je provedeno online upitnikom na prigodom uzorku od ukupno 177 knjižničara visoke i više stručne spreme zaposlenih u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade prikupljenih podataka korištene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Glavno istraživačko pitanje bilo je: Koji su potencijali narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu s postavljenom pretpostavkom da postojeći potencijali nisu dovoljno iskorišteni za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na osjetljivost i osviještenost knjižničarske zajednice na različite kulturne potrebe građana u hrvatskom kulturno pluralnome društvu te o narodnoj knjižnici kao mjestu gdje se te potrebe realiziraju. Narodne knjižnice prepoznaju svoju ulogu kao važnog dionika u multikulturnom društvu, te percipiraju promicanje multikulturnih i interkulturnih vrijednosti kroz knjižnične službe i usluge kao jednim od zadataka narodnog knjižničarstva. Ipak rezultati pokazuju da potencijali nisu u potpunosti prepoznati. Originalnost. Dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva u Hrvatskoj kretala su se u smjeru sagledavanja stanja u knjižnicama, i to u kontekstu prepoznavanja multikulturnih knjižničnih sadržaja u okvirima pružanja knjižničnih usluga kao što su primjerice izgradnje manjinskih jezičnih zbirki i tome slično. Također, dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva nisu uzimala u obzir razlikovanje interkulturnih od multikulturnih službi i usluga te aktivnosti i programa. Značajan doprinos ovog istraživanja jest i u postavljanju okvira za kritičku valorizaciju teorijsko-metodoloških pristupa za buduća istraživanja interkulturnih tema u području knjižnične znanosti u Hrvatskoj. Predstavljeno istraživanje provedeno je u okviru izrade doktorskog rada

Procjena dobivenih knjižničarskih kompetencija završenih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj

Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri studiji informacijskih znanosti / knjižničarstva pripremaju studente za buduće poslove u knjižnicama odnosno u kojoj mjeri studijski programi, iz perspektive bivših studenata, osiguravaju potrebne kompetencije. To su ujedno i glavna istraživačka pitanja, a pretpostavka od koje se krenulo je da studiji osiguravaju kompetencije potrebne za knjižničarske poslove odnosno da ispitanici percipiraju kompetencije koje su dobili na studiju kao adekvatne za posao koji obavljaju. Metodologija: Istraživanje je provedeno metodom ankete. Za potrebe istraživanja pripremljen je online anketni upitnik podijeljen u grupe pitanja: sociodemografski podaci; motivi upisa na studij informacijskih znanosti/knjižničarstva; podaci o zaposlenju; procjena kompetencija stečenih na studiju; alumni mreža; studentska praksa; članstvo i aktivnost u stručnim udruženjima. Upitnik je distribuiran alumni klubovima odnosno putem osobnih poznanstava bivših studenata. Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da je ukupna procjena dobivenih kompetencija ispitanika na studijima informacijskih znanosti/knjižničarstva relativno niska. Pojedine stavke poput prakse ocijenjene su i negativno što ukazuje na nezadovoljstvo pojedinim aspektima studija. S druge strane motivi upisa studenata na studije informacijskih znanosti/knjižničarstva većinom su pozitivni u smislu da su uglavnom upisivali studij u području kojim se žele baviti. Također zadovoljstvo poslom je relativno visoko. Ograničenja: Rezultati istraživanja ukazuju na raskorak između ishoda učenja i kompetencija koje se očekuju da će ih studenti imati završetkom studija i percepcije studenata o razini dobivenih kompetencija. No istraživanjem nije obuhvaćen aspekt ispitanikovih očekivanja. Osim toga, provedeno istraživanje nije uzelo u obzir uspješnost studenata tijekom studija što može biti dodatni faktor u generiranju raskoraka. Originalnost: Provedeno istraživanja ukazuje na potencijalni problem u pojedinim segmentima studijskih programa studija informacijskih znanosti / knjižničarstva obuhvaćenih istraživanjem. Rezultati mogu poslužiti za eliminaciju uočenih problem

Procjena dobivenih knjižničarskih kompetencija završenih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj

Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri studiji informacijskih znanosti / knjižničarstva pripremaju studente za buduće poslove u knjižnicama odnosno u kojoj mjeri studijski programi, iz perspektive bivših studenata, osiguravaju potrebne kompetencije. To su ujedno i glavna istraživačka pitanja, a pretpostavka od koje se krenulo je da studiji osiguravaju kompetencije potrebne za knjižničarske poslove odnosno da ispitanici percipiraju kompetencije koje su dobili na studiju kao adekvatne za posao koji obavljaju. Metodologija: Istraživanje je provedeno metodom ankete. Za potrebe istraživanja pripremljen je online anketni upitnik podijeljen u grupe pitanja: sociodemografski podaci; motivi upisa na studij informacijskih znanosti/knjižničarstva; podaci o zaposlenju; procjena kompetencija stečenih na studiju; alumni mreža; studentska praksa; članstvo i aktivnost u stručnim udruženjima. Upitnik je distribuiran alumni klubovima odnosno putem osobnih poznanstava bivših studenata. Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da je ukupna procjena dobivenih kompetencija ispitanika na studijima informacijskih znanosti/knjižničarstva relativno niska. Pojedine stavke poput prakse ocijenjene su i negativno što ukazuje na nezadovoljstvo pojedinim aspektima studija. S druge strane motivi upisa studenata na studije informacijskih znanosti/knjižničarstva većinom su pozitivni u smislu da su uglavnom upisivali studij u području kojim se žele baviti. Također zadovoljstvo poslom je relativno visoko. Ograničenja: Rezultati istraživanja ukazuju na raskorak između ishoda učenja i kompetencija koje se očekuju da će ih studenti imati završetkom studija i percepcije studenata o razini dobivenih kompetencija. No istraživanjem nije obuhvaćen aspekt ispitanikovih očekivanja. Osim toga, provedeno istraživanje nije uzelo u obzir uspješnost studenata tijekom studija što može biti dodatni faktor u generiranju raskoraka. Originalnost: Provedeno istraživanja ukazuje na potencijalni problem u pojedinim segmentima studijskih programa studija informacijskih znanosti / knjižničarstva obuhvaćenih istraživanjem. Rezultati mogu poslužiti za eliminaciju uočenih problem

Collaboration : a challenge for Croatian public libraries?

S razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i pojavom sve zahtjevnijih potreba korisnika u zadnjem desetljeću 20. stoljeća i početkom ovog, arhivski, knjižnični i muzejski stručnjaci postaju svjesni da zadatak zaštite i komunikacije baštine nadilazi njihove institucionalne okvire i da će svoje poslanje mnogo bolje (i lakše) ostvariti ako surađuju s drugim ustanovama unutar, ali i izvan, baštinskog područja. U proljeće 2008. godine autori su u velikoj nacionalnoj studiji analizirali prirodu suradništva hrvatskih baštinskih ustanova i stavove hrvatskog AKM područja prema suradnji. U ovom se radu, pak, donosi samo dio rezultata istraživanja koji se odnose na knjižnice. Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći istraživačima i stručnjacima da bolje razumiju, planiraju, organiziraju i provode suradničke projekte koji prvotno uključuju knjižnice, ali i druge baštinske ustanove kao što su muzeji, galerije i arhivi.With the advent of the fast-developing information and communication technology (ICT) and ever-demanding users, these different, but related professions realized that the task of preserving and communicating world heritage surpasses their institutional boundaries and that their mission will be better accomplished if they cooperate with other institutions within and outside the sector. Using qualitative and quantitative research methodologies (online questionnaires, in-depth interviews and original-material analysis) cooperative activities and experiences of Croatian cultural heritage institutions are critically evaluated, benefits and barriers of collaborative projects are analyzed and the support of relevant government bodies and institutions is explored. The results of this research can certainly help the professionals in cultural heritage to understand, plan, implement and evaluate cooperative projects. Also, results can help relevant authorized institutions, which are often their main sources of funding, create their support for truly cooperative activities of Croatian cultural heritage institutions, just as it was envisioned in the developmental strategy of the Croatian cultural sector

Information needs and behaviour of incarcerated persons in Croatia: findings from a national quantitative study

This paper examines the information behaviour and information needs of incarcerated persons in Croatian correctional facilities. A total of 620 printed questionnaires were mailed to six Croatian penitentiaries and administered to prisoners who were serving a long-term period sentence. Sample included both male and female prisoners with the response rate of 81.3%. The data was analysed with the help of statistical software SPSS.Results. Almost all incarcerated persons that participated in this study have a greater need for information while in prison than they had before incarceration. The largest majority of respondents require information about the life in penitentiary, information about their family members and friends, and information about life-after-prison. In most cases, respondents seek required information from their family members and friends. Very rarely are their varied educational, informational, legal and recreational needs met by a prison library. The findings indicate that about a third of respondents revealed that their current information needs were not met and that Croatian prison libraries are unequipped to meet information needs of incarcerated persons. In order to change present situation, better cooperation between Croatian Library Association and Croatian prison administration is needed.Peer Reviewe