Zastupljenost koncepta informacijske pismenosti u strateškim dokumentima osnovnoškolske ustanove (studija slučaja OŠ Bakar)

U radu se istražuje zastupljenost koncepta informacijske pismenosti unutar obrazovnog okruženja jedne osnovnoškolske ustanove na formalnoj razini. Analiziraju se strateški dokumenti: Kurikulum OŠ Bakar, Godišnji plan i program rada OŠ Bakar te Plan i program rada knjižničara OŠ Bakar s ciljem identifikacije sadržaja i metoda koji otvaraju prostor provođenja programa informacijske pismenosti koje ostvaruje knjžničar samostalno i u dogovoru s nastavnim osobljem. Analiza izvršena u ovome radu je važna jer nam pokazuje je li od strane ustanove percipirano da je informacijska pismenost bitan čimbenik koji utječe na ishode učenja i na sposobnosti nužne za cjeloživotno učenje. Istražujući strateške dokumente metodama analize sadržaja i studije slučaja dolazimo do zaključka da je koncept informacijske pismenosti prisutan u navedenim dokumentima, ali i da bi spomenuti koncept s obzirom na isticanu mu važnost za društvo u kojemu živimo, trebao biti zastupljeniji, a svako oblik rada usmjeren ka razvijanju vještina informacijske pismenosti obvezno zabilježen u strateškim dokumentima institucije. Svjestan važnosti informacijskog opismenjavanja u današnjem društvu, svoje misije i uloge u odgojno-obrazovnom radu, knjižničar je dužan trag svojega rada zabilježiti i u strateškim dokumentima ustanove u kojoj radi jer i na taj način osvještava svoju okolinu o važnosti informacijske pismenosti kao temelja za cjeloživotno učenje na formalnoj razini

Zastupljenost koncepta informacijske pismenosti u strateškim dokumentima osnovnoškolske ustanove (studija slučaja OŠ Bakar)

U radu se istražuje zastupljenost koncepta informacijske pismenosti unutar obrazovnog okruženja jedne osnovnoškolske ustanove na formalnoj razini. Analiziraju se strateški dokumenti: Kurikulum OŠ Bakar, Godišnji plan i program rada OŠ Bakar te Plan i program rada knjižničara OŠ Bakar s ciljem identifikacije sadržaja i metoda koji otvaraju prostor provođenja programa informacijske pismenosti koje ostvaruje knjžničar samostalno i u dogovoru s nastavnim osobljem. Analiza izvršena u ovome radu je važna jer nam pokazuje je li od strane ustanove percipirano da je informacijska pismenost bitan čimbenik koji utječe na ishode učenja i na sposobnosti nužne za cjeloživotno učenje. Istražujući strateške dokumente metodama analize sadržaja i studije slučaja dolazimo do zaključka da je koncept informacijske pismenosti prisutan u navedenim dokumentima, ali i da bi spomenuti koncept s obzirom na isticanu mu važnost za društvo u kojemu živimo, trebao biti zastupljeniji, a svako oblik rada usmjeren ka razvijanju vještina informacijske pismenosti obvezno zabilježen u strateškim dokumentima institucije. Svjestan važnosti informacijskog opismenjavanja u današnjem društvu, svoje misije i uloge u odgojno-obrazovnom radu, knjižničar je dužan trag svojega rada zabilježiti i u strateškim dokumentima ustanove u kojoj radi jer i na taj način osvještava svoju okolinu o važnosti informacijske pismenosti kao temelja za cjeloživotno učenje na formalnoj razini

HOLISTIC APPROACH OF INFORMATION SECURITY ENSURANCE IN THE PRIMARY SCHOOL

Informacijska varnost je zelo zahtevno in težko obvladljivo področje. Pri zagotavljanju informacijske varnosti moramo predvideti vse morebitne nevarnosti, saj je informacijski sistem varen toliko, kot je varen njegov najšibkejši člen. Najbolj tipična področja, ki jih moramo pri zagotavljanju informacijske varnosti upoštevati so: sistemska varnost, varnost podatkov, omrežna varnost, fizična varnost, organizacijska varnost. Zagotavljanje informacijske varnosti v osnovni šoli se zdi na prvi pogled zelo enostavno opravilo, vendar temu nikakor ni tako. Rezultati raziskave, ki smo jo izvedli med slovenskimi osnovnimi šolami, kažejo, da za informacijsko varnost v osnovnih šolah po Sloveniji ni najbolje poskrbljeno. Informacijska varnost je namreč individualna skrb vsake posamezne šole, zato ne moremo govoriti o nekih skupnih in celovitih rešitvah, kot jih npr. uporabljajo ponekod v tujini. V Sloveniji sicer deluje nekaj državnih institucij, ki osnovnim šolam pomagajo pri zagotavljanju informacijske varnosti, vendar bo potrebno na tem področju še marsikaj izboljšati. V prispevku smo predstavili stanje na področju zagotavljanja informacijske varnosti v slovenskem šolstvu. Predstavili smo tudi nekatere dobre prakse, ki se jih poslužujejo v tujini. V skladu s temi smo oblikovali splošne smernice za izboljšanje informacijske varnosti, ki smo jih uporabili pri prenovi informacijskega sistema na OŠ Neznanih talcev Dravograd. Menimo, da je opisani pristop uporaben tudi za ostale osnovne šole v Sloveniji. Ker ne zahteva velikih finančnih vložkov, ima s tega stališča veliko praktično vrednost.The field of IT security is very demanding and difficult to manage. In providing IT security we need to foresee all possible risks, since an information system is only as safe as its weakest link. The most typical fields we must consider in providing IT security are: system security, data security, network security, physical security, organization security. Although at a first sight providing IT security in an elementary school seems a very simple task, this is not the case. The results of the research we conducted among Slovenian elementary schools have shown that their IT security is not entirely taken care of. IT security is something each school has to take care of itself, so we cannot speak about common and overall solutions, which for example are used in some places abroad. In Slovenia there are some state institutions which help elementary schools with providing IT security, however several improvements are still needed in this field. In our contribution we have presented the situation in the field of providing IT security in Slovenian schools. We have also presented some good practices used abroad. In accordance with these good practices we have developed general guidelines for improving IT security, which we used to reform the information system at the elementary school Osnovna šola Neznanih talcev Dravograd. We believe the described approach is also useful for other elementary schools in Slovenia. Since it does not require large financial contributions, it has in this context a great practical value