Professional exposure to nanoparticles as a health risk

Nanotehnologija jedna je od najbrže rastućih industrija današnjeg doba. Nanomaterijali su ušli u svakodnevni život bez da smo toga svjesni te većina populacije nije upoznata s potencijalnim opasnostima. Dio populacije koji je posebno ugrožen, jesu radnici koji su izloženi nanočesticama u puno većim dozama od ostalog stanovništva. Cilj ovog rada je prikazati koje su to nanočestice, tko im je najviše izložen i kakve su moguće posljedice na zdravlje.Ono što nanočestice primarno razlikuje od ostalih tvari jest njihova mala veličina zbog koje dobivaju nova i ne uvijek predvidljiva svojstva. Postoje brojne vrste nanočestica s različitim svojstvima i utjecajima na zdravlje. Primjenu su našle u gotovo svakoj grani industrije i proizvodnje, zbog čega im je izložen velik broj radnika. Za procjenu učinka na zdravlje razvijene su brojne metode u obliku in vitro i epidemioloških istraživanja te pokusa na životinjama. Najvažniji putevi unosa su oralni, inhalacijom i preko kože. Neke od grana industrije u kojima možemo naći profesionalnu izloženost nanočesticama su građevinarstvo, zdravstvo, kemijska i elektrotehnička industrija, a među najistraživanijim poslovima su ugljenokopači, metaloradnici te znanstvenici koji proučavaju nanočestice. Brojna su istraživanja pokazale povezanost izloženosti nanočesticama s bolestima poput kroničnih opstruktivnih bolesti pluća, pneumonitisa, kroničnog bronhitisa, karcinoma pluća i kardiovaskularnih oboljenja. Izloženost radnika na radnom mjestu i njihova zaštita regulirane su s nekoliko zakona na državnoj i europskoj razini. Mjera zaštite koje se koriste su osobna zaštita (u obliku zaštitne opreme) i tehnička zaštita stvaranjem sigurnog radnog okruženja.Nanotechnology is one of the fastest growing industries of today. Nanomaterials have entered everyday life with majority of the population being unaware of it and the potential dangers. Part of the population that is particularly at risk is workers who are exposed to nanoparticles in much higher doses than the general population. The aim of this paper is to show what nanoparticles are, who is exposed and what possible effects on health they might have. What primarily distinguishes nanoparticles from other substances is that due to their small size they receive new and not always predictable properties. There are numerous types of nanoparticles with different properties and effects on health. Applications are found in almost every branch of industry and production, which is why a very large number of workers is exposed. To assess the impact on health, a number of methods have been developed in the form of in vitro and epidemiological studies and animal experiments. The most important ways nanoparticles enter our system is the oral intake, inhalation and through the skin. Some of the industries in which we can find occupational exposure to nanoparticles are construction, health care, chemical and electrical industries. Professions that are among the most researched the coalworkers, metalworkers and scientists who study the nanoparticles. Numerous studies have shown connection between exposure to nanoparticles with diseases such as COPD, pneumonitis, chronic bronchitis, lung cancer and cardiovascular diseases. Exposure of workers in the workplace and their protection are regulated by several laws at the national and European level. Protection measures that are used are personal protection (in the form of protective equipment) and technical protection by creating a safe working environment

Professional exposure to nanoparticles as a health risk

Nanotehnologija jedna je od najbrže rastućih industrija današnjeg doba. Nanomaterijali su ušli u svakodnevni život bez da smo toga svjesni te većina populacije nije upoznata s potencijalnim opasnostima. Dio populacije koji je posebno ugrožen, jesu radnici koji su izloženi nanočesticama u puno većim dozama od ostalog stanovništva. Cilj ovog rada je prikazati koje su to nanočestice, tko im je najviše izložen i kakve su moguće posljedice na zdravlje.Ono što nanočestice primarno razlikuje od ostalih tvari jest njihova mala veličina zbog koje dobivaju nova i ne uvijek predvidljiva svojstva. Postoje brojne vrste nanočestica s različitim svojstvima i utjecajima na zdravlje. Primjenu su našle u gotovo svakoj grani industrije i proizvodnje, zbog čega im je izložen velik broj radnika. Za procjenu učinka na zdravlje razvijene su brojne metode u obliku in vitro i epidemioloških istraživanja te pokusa na životinjama. Najvažniji putevi unosa su oralni, inhalacijom i preko kože. Neke od grana industrije u kojima možemo naći profesionalnu izloženost nanočesticama su građevinarstvo, zdravstvo, kemijska i elektrotehnička industrija, a među najistraživanijim poslovima su ugljenokopači, metaloradnici te znanstvenici koji proučavaju nanočestice. Brojna su istraživanja pokazale povezanost izloženosti nanočesticama s bolestima poput kroničnih opstruktivnih bolesti pluća, pneumonitisa, kroničnog bronhitisa, karcinoma pluća i kardiovaskularnih oboljenja. Izloženost radnika na radnom mjestu i njihova zaštita regulirane su s nekoliko zakona na državnoj i europskoj razini. Mjera zaštite koje se koriste su osobna zaštita (u obliku zaštitne opreme) i tehnička zaštita stvaranjem sigurnog radnog okruženja.Nanotechnology is one of the fastest growing industries of today. Nanomaterials have entered everyday life with majority of the population being unaware of it and the potential dangers. Part of the population that is particularly at risk is workers who are exposed to nanoparticles in much higher doses than the general population. The aim of this paper is to show what nanoparticles are, who is exposed and what possible effects on health they might have. What primarily distinguishes nanoparticles from other substances is that due to their small size they receive new and not always predictable properties. There are numerous types of nanoparticles with different properties and effects on health. Applications are found in almost every branch of industry and production, which is why a very large number of workers is exposed. To assess the impact on health, a number of methods have been developed in the form of in vitro and epidemiological studies and animal experiments. The most important ways nanoparticles enter our system is the oral intake, inhalation and through the skin. Some of the industries in which we can find occupational exposure to nanoparticles are construction, health care, chemical and electrical industries. Professions that are among the most researched the coalworkers, metalworkers and scientists who study the nanoparticles. Numerous studies have shown connection between exposure to nanoparticles with diseases such as COPD, pneumonitis, chronic bronchitis, lung cancer and cardiovascular diseases. Exposure of workers in the workplace and their protection are regulated by several laws at the national and European level. Protection measures that are used are personal protection (in the form of protective equipment) and technical protection by creating a safe working environment

Model of Adaptive System for Continuous Monitoring and Performance Prediction of Distributed Applications

Stalno praćenje rada softvera je neophodno da bi se utvrdilo da li softver poštuje zadate nivoe kvaliteta. Na osnovu sakupljenih podataka, moguće je da se predvidi i dalje ponašanje aplikacije i da se izvrši izbor daljih akcija da bi se održao zahtevani nivo. Tema ove disertacije je razvoj sistema za kontinualno praćenje performansi softvera, kao i razvoj modela za predviđanje performansi softvera. Za implementaciju sistema potrebljena je JEE tehnologija, ali je sistem razvijen tako da može da se primeni i za praćenje softvera razvijenog za druge platforme. Sistem je modelovan tako minimalno utiče na performanse sistema softvera koji se prati. Linearna regresija je upotrebljena za modelovanje zavisnosti performansi od okruženja u kom se softver izvršava. Sistem je upotrebljen za praćenje izabrane JEE aplikacije.Continuous monitoring of software is necessary to determine whether the software performs within required service perfomance levels. Based on collected data, it is possible to predict the future performance of applications and to plan further actions in order to maintain the required service levels. The theme of this dissertation is the development of systems for continuous performance monitoring software, as well as the development of models for predicting the performance of software. To implement the system was used JEE technologies, but the system was developed so that it can be used for tracking software developed for other platforms. The system is modeled as a minimum impact on system performance software that is monitored. Linear regression was used for modeling the dependence of the performance environment in which the software is running. The system was used to monitor selected JEE applications

Efekti različitih tehnologija držanja na dobrobit prasadi u odgoju

During two consecutive years the effects of introduction of new technology i.e. boxes of new dimensions in rearing of piglets compared to conventional type of boxes, on animal welfare through production results were investigated and economical parameters relating to introduction of investigated technology in rearing piglets. Research was carried out on experimental pig farm of the Institute for Animal Husbandry, Belgrade-Zemun, Serbia. Obtained results demonstrated that introduction of new box, with 14 instead of 6 heads per box, influenced increase in gain by 7,9%, higher feed consumption by 6,7% and better feed conversion by 0,9% compared to production results in control group housed in conventional cages. In the structure of expenses, due to higher share of cost of material in total costs, also relative equal reduction of share of labour and depreciation costs for buildings and equipment, but also regardless of that, since cost of material is directly correlated to the production value, mentioned change can be characterized as positive, therefore by application of the new technology of piglet housing the amount of total cost decreased by over 7%, and in general total positive financial effect of 10,6% can be considered as very satisfactory. In general, obtained results showed that by application of new technology of piglet housing positive effects are achieved in regard to production and financial results, and also to welfare of this category of pigs.Tokom dve uzastopne godine istraživani su efekti uvođenja nove tehnologije odnosno boksa novih dimenzija u odgoju prasadi u poređenju sa klasičnim starim tipom boksa, na dobrobit životinja preko proizvodnih rezultata i ekonomske pokazatelje uvođenje ispitivane tehnologije kod prasadi u odgoju. Istraživanja su izvedena na eksperimentalnoj farmi svinja Instituta za stočarstvo, Beograd-Zemun u Srbiji. Dobijeni rezultati su pokazali da je uvođenje novog boksa, sa 14 u odnosu na 6 grla u boksu, imalo efekte izražene boljim prirastom za 7,9%, većom konzumacjom hrane za 6,7% i povoljnijom konverzijom hrane za 0,9% u poređenju proizvodnim rezultatima kod kontrolne grupe držane u klasičnim kavezima. U strukturi troškova većim udelom troškova materijala u ukupnim troškovima, zbog relativno ravnomernog smanjenja udela troškova zarada i troškova amortizacije objekata i opreme, i bez obzira na to, budući da utrošak materijala ima direktnu korelaciju sa vrednosti proizvodnje navedenu promenu je moguće okarakterisati kao pozitivnu tako da se primenom nove tehnologije držanja prasadi iznos ukupnih troškova smanjio za preko 7%, te se u celini ostvareni ukupan pozitivan finansijski rezultat od 10,6% može tumačiti kao veoma zadovoljavajući, U celini dobijeni rezultati su pokazali da se primenom nove tehnologije držanja prasadi u odgoju ostvaruju pozitivni efekti na proizvodne i finansijske rezultate a time i na dobrobit kod ove kategorije svinja

The concept of marketing orientation in development of technological startups

Razvoj i komercijalizacija novih tehnologija važna je za globalnu ekonomiju jer razvoj novih tehnoloških proizvoda i usluga može revitalizovati postojeće i kreirati potpuno nove industrije. U ovoj oblasti, preduzetništvo se posmatra kao nosilac ekonomskog i društvenog razvoja, kroz razvoj novih kompanija, ideja, proizvoda i usluga. Oblast tehnološkog preduzetništva je poslednjih godina postala predmet interesovanja mnogih istraživača i praktičara koji su svesni značaja razvoja preduzetništva i malih firmi za kreiranje posla, stvaranje novih radnih mesta, kao i kreiranje dobrog stanja u društvu u celini. Proces tehnološkog preduzetništva polazi od procene tržišnih vrednosti novih otkrića i tehnologija, spaja ih sa postojećim ili potencijalnim potrebama tržišta, kako bi se tim procesom tržišna šansa transformisala u komercijalni proizvod, uslugu ili novi poslovni poduhvat. U ovom procesu, značajnu ulogu imaju ljudi koji se organizuju u timove za razvoj tehnoloških preduzetničkih poduhvata. Ova forma organizovanja u teoriji i praksi, naziva se “tehnološki startap” ili samo “startap”, a definiše se kao privremena organizacija, kreirana sa ciljem pronalaženja održivog i skalabilnog poslovnog modela. Takođe, statapi obuhvataju nove preduzetničke poduhvate u ranoj operativnoj fazi, koji nastaju u oblastima inovacija i najnovijih tehnologija, a karakteriše ih visoka dinamičnost, orijentacija na rast, profit i stvaranje novih tržišnih vrednosti. Veliki broj preduzetnika koji u okviru svojih startapa razvijaju nove, tehnološki zasnovane proizvode i usluge, raspolažu obimnim tehnološkim znanjima i veštinama. Usled fokusa na tehnologiju i razvoj novih proizvoda ili usluga, pokretači tehnoloških preduzetničkih poduhvata manje pažnje obraćaju na biznis orijentaciju, u čemu se često pronalaze razlozi neuspeha.Development of new products and services can revitalize existing and create completely new industries. Therefore, development and commercialization of new technologies is of great importance for global economy. In this field, entrepreneurship is described as a driver of economic and social development, through creation of new companies, ideas, products, and services. In the last few years, the field of social entrepreneurship has become a subject of interest of many researchers and practitioners who are aware of significance that development of entrepreneurship has not only on creation of work and new job opportunities, but also on creation of a healthy environment in a society as a whole. The process of technological entrepreneurship starts with estimating the market value of new discoveries and technologies and matches them with existing or potential market needs, with the purpose of transforming market opportunity into commercialized product, service or new venture. In this process, people who organize themselves into teams for development of technological new ventures have a significant role. Both in theory and in practice, this form of organization is known as “technological startup” or only “startup”, and it is defined as temporary organization that has been created in order to find sustainable and scalable business model. Startups also include new ventures at an early operational stage that are created in fields of innovations and newest technologies and their main characteristics comprise high dynamism, orientation towards growth, profit, and creation of new market values

The concept of marketing orientation in development of technological startups

Razvoj i komercijalizacija novih tehnologija važna je za globalnu ekonomiju jer razvoj novih tehnoloških proizvoda i usluga može revitalizovati postojeće i kreirati potpuno nove industrije. U ovoj oblasti, preduzetništvo se posmatra kao nosilac ekonomskog i društvenog razvoja, kroz razvoj novih kompanija, ideja, proizvoda i usluga. Oblast tehnološkog preduzetništva je poslednjih godina postala predmet interesovanja mnogih istraživača i praktičara koji su svesni značaja razvoja preduzetništva i malih firmi za kreiranje posla, stvaranje novih radnih mesta, kao i kreiranje dobrog stanja u društvu u celini. Proces tehnološkog preduzetništva polazi od procene tržišnih vrednosti novih otkrića i tehnologija, spaja ih sa postojećim ili potencijalnim potrebama tržišta, kako bi se tim procesom tržišna šansa transformisala u komercijalni proizvod, uslugu ili novi poslovni poduhvat. U ovom procesu, značajnu ulogu imaju ljudi koji se organizuju u timove za razvoj tehnoloških preduzetničkih poduhvata. Ova forma organizovanja u teoriji i praksi, naziva se “tehnološki startap” ili samo “startap”, a definiše se kao privremena organizacija, kreirana sa ciljem pronalaženja održivog i skalabilnog poslovnog modela. Takođe, statapi obuhvataju nove preduzetničke poduhvate u ranoj operativnoj fazi, koji nastaju u oblastima inovacija i najnovijih tehnologija, a karakteriše ih visoka dinamičnost, orijentacija na rast, profit i stvaranje novih tržišnih vrednosti. Veliki broj preduzetnika koji u okviru svojih startapa razvijaju nove, tehnološki zasnovane proizvode i usluge, raspolažu obimnim tehnološkim znanjima i veštinama. Usled fokusa na tehnologiju i razvoj novih proizvoda ili usluga, pokretači tehnoloških preduzetničkih poduhvata manje pažnje obraćaju na biznis orijentaciju, u čemu se često pronalaze razlozi neuspeha.Development of new products and services can revitalize existing and create completely new industries. Therefore, development and commercialization of new technologies is of great importance for global economy. In this field, entrepreneurship is described as a driver of economic and social development, through creation of new companies, ideas, products, and services. In the last few years, the field of social entrepreneurship has become a subject of interest of many researchers and practitioners who are aware of significance that development of entrepreneurship has not only on creation of work and new job opportunities, but also on creation of a healthy environment in a society as a whole. The process of technological entrepreneurship starts with estimating the market value of new discoveries and technologies and matches them with existing or potential market needs, with the purpose of transforming market opportunity into commercialized product, service or new venture. In this process, people who organize themselves into teams for development of technological new ventures have a significant role. Both in theory and in practice, this form of organization is known as “technological startup” or only “startup”, and it is defined as temporary organization that has been created in order to find sustainable and scalable business model. Startups also include new ventures at an early operational stage that are created in fields of innovations and newest technologies and their main characteristics comprise high dynamism, orientation towards growth, profit, and creation of new market values

COVID-19 and Behavioral Factors of e-Payment Use: Evidence from Serbia

Banknotes and coins are some of the most frequently traded items in the world. Their current use, however, is unsustainable, and many countries are trying to digitalize their payment systems. The recent pandemic has accelerated this transition. Building on the Theory of Unintended Consequences, the aim of this article is to examine the influence of some pandemic-specific factors (in specific, hand sanitization, conspiracy theory mentality, and financial acumen) on the current and prospective use of e-payment. A particular aim of the study is to analyze these relationships in Serbia (as an example of a cash-centric society). The study is based on primary data gathered via a questionnaire. The questionnaire was designed for the purpose of this study. In total, the study examined N = 474 examinees. The results of this study confirm that the pandemic-induced variables are statistically significant predictors of e-payment use. In particular, hand sanitization, conspiracy mentality (reversely), and financial acumen positively affect current and prospective e-payment use

Šećerna bolest kao kronična bolest – potreba redefiniranja modela pružanja skrbi

Tradicionalnim modelom zdravstvene skrbi, prilagođenim liječenju akutnih bolesnih stanja, nije moguće optimalno zbrinuti osobe koje boluju od šećerne bolesti. Kako bi se poboljšala regulacije bolesti, te unaprijedila kvaliteta života bolesnika i osobna kontrola nad zdravljem, potrebno je redefinirati odnos liječnik-bolesnik. Tradicionalni, liječniku usmjeren pristup, obilježen izradom plana liječenja za bolesnike i poticanjem njihova pristajanja uz preporuke, nastoji se zamijeniti bolesniku usmjerenim pristupom koji se oslanja na autonomiju, aktivno sudjelovanje, osnaženost bolesnika za donošenje informiranih odluka, te suradnu skrb o šećernoj bolesti. Podaci istraživanja potvrđuju da implementacija modela osnaživanja bolesnika pozitivno doprinosi zdravstvenom samozbrinjavanju i zdravstvenim ishodima u bolesnika koji boluju od šećerne bolesti

Procjena i praćenje psihosocijalnih potreba u liječenju osoba sa šećernom bolešću

Suvremena istraživanja i intervencije vezane uz psihološke i psihosocijalne činitelje u šećernoj bolesti usmjerila su se u dva područja [1]. Prvi smjer istraživanja i djelovanja tiče se povezanosti psihosocijalnih čimbenika sa zdravstvenim ishodima liječenja šećerne bolesti. S druge strane, psihosocijalnu dobrobit se promatra kao vrijedan ishod liječenja sam po sebi. Psihosocijalni čimbenici utječu na zdravstvene ishode bolesti, jer djeluju na uspješnost pojedinca u svim aspektima samozbrinjavanja šećerne bolesti. Pritom valja imati na umu da je veza između psihosocijalnih činitelja i zdravstvenih ishoda bolesti dinamička. S jedne strane, psihosocijalni resursi kojima raspolaže osoba oboljela od šećerne bolesti će pozitivno ili negativno djelovati na njezinu dobrobit. Oni će time posredno dovoditi i do boljeg ili slabijeg samozbrinjavanja, što će uvjetovati poželjne ili štetne zdravstvene ishode. S druge strane, poželjni zdravstveni ishodi će povećavati psihosocijalnu dobrobit, čime će doprinositi održavanju poželjnih obrazaca ponašanja samozbrinjavanja i očuvanju dobrog zdravstvenog stanja. Nepoželjni zdravstveni ishodi će otežavati daljnje pokušaje samozbrinjavanja i negativno djelovati na dobrobit pojedinca, čime će postizanje boljih zdravstvenih ishoda biti teže. Ovo je perspektiva koja je često od primarne važnosti medicinskom osoblju koje se bavi liječenjem osoba sa šećernom bolešću. Psihosocijalna dobrobit kao važan samostalni ishod skrbi za oboljele veže se uz činjenicu da šećerna bolest pogoduje razvoju različith psiholoških i psihosocijalnih smetnji i tegoba. Prevalencija depresije među osobama sa šećernom bolešću iznosi oko 20%, što je oko tri puta učestalije nego u općoj populaciji [2], a procjenjuje se da oko 40% osoba sa šećernom bolešću doživljava smetnje raspoloženja različitog intenziteta. Pritom oko dvije trećine depresivnih poremećaja kod dijabetičara ostaje neprepoznato i neliječeno. S druge strane, život sa šećernom bolešću u sličnoj mjeri povećava i vjerojatnost razvoja anksioznih poremećaja i klinički značajno povišene anksioznosti [3]. Konačno, osobe sa šećernom bolešću, a osobito mlađe ženske osobe, sklonije su razvoju poremećaja prehrane, kao i poremećenim obrascima hranjenja koji ne zadovoljavaju pune dijagnostičke kriterije [4]