REPUBLIKA HRVATSKA U GLOBALNOM SVIJETU NAFTE

Crude oil had a significant influence on the development of both global and Croatian economies. The dynamic growth of production, refining and consumption of crude oil, especially in the 1970s and 1980s was followed by and influenced the significantly higher growth rates of the gross domestic product than those occurred during the last years. Major oil companies were the leaders of the economic development on the global level, while at the local level such leaders are smaller national companies, such as INA Plc. and JANAF Plc. in Croatia. Oil economy developed in turbulent conditions of crude oil market with constant oscillations of crude oil prices, through adjustments to the challenges of implementing new energy policies and measures with regard to climate changes, political crises, and others. Over the last years, a stagnation in crude oil production and consumption has been observed on the global level (4,2 -4,3 billion tons), with a decline being recorded in the developed countries, while higher growth rates have been noticed in China, India and the emerging Asian economies. The beginnings of crude oil (exploration and production) in Croatia dated back to the first half of the 19th century and the end of the 19th century and the beginning of the 20th century (refineries) respectively. The bloom of the Croatian oil economy during the 1970s and 1980s was marked by the crude oil production hitting a record high of 3,1 mil. tons (in 1981) in comparison with the present 613 thousand tons (in 2015) and refining of an all-time high amounting to 9,2 mil. tons (in 1979) as compared to the present 3,5 mil. tons. Croatia contributes with 0,145 pro mille in the global oil production and with 0,862 pro mille in the global oil consumption. Further development and globalisation of oil sector may occur through intensifying the activities on crude oil exploration and production both in Croatia and abroad, but also along with the refineries modernization and increase of share on both domestic and foreign markets. Crude oil transport followed the development of crude oil refining on the domestic market, and especially on the foreign markets of the countries of South-Eastern and Central Europe, with the highest transport of 9,7 mil. tons being achieved in 1990, as compared to 6,2 mil. tons in 2015, with the growth trend being observed owing to increase in transport for foreign refineries and their diversification of crude oil imports from the Omišalj direction. The diversification strategy directed towards storage of crude oil and petroleum products further supports the growth of oil companies and Croatian economy as well. The Croatian oil economy will still remain under the influence of volatile oil market characterised by: price volatility, global trend of reducing the petroleum products consumption, stricter regulations and quality standards, policies and measures for enhancing the security of supply, growing costs and investments together with pressures of reducing prices, growth trend of imports and competitiveness of petroleum products, diversification of supply sources and routes and other. Therefore, continuous adjustments are necessary, as well as prompt responses to challenges and development of new strategies for diversification and growth.Nafta je imala značajni utjecaj na razvoj svjetskog pa tako i hrvatskog gospodarstva. Dinamičan rast proizvodnje, prerade i potrošnje nafte, posebno 1970. tih i 1980. tih godina bio je praćen i utjecao je na znatno veće stope rasta bruto domaćeg proizvoda nego su one posljednjih godina. Velike nafte kompanije bile su nositelji gospodarskog razvoja na svjetskoj razini, a na lokalnoj razini to su manje nacionalne kompanije, kao što su INA d.d. i JANAF d.d. u Hrvatskoj. Naftno gospodarstvo razvijalo se u turbuletnim uvjetima naftnog tržišta uz stalne oscilacije cijena nafte, prilagođavajući se izazovima provedbe novih energetskih politika i mjera u vezi klimatskih promjena, političkim krizama, i dr. Posljednjih godina proizvodnja i potrošnja nafte stagniraju na svjetskoj razini (4,2 -4,3 milijarde tona), pri čemu se u razvijenim državama bilježi pad, a veće stope rasta u Kini, Indiji i rastućim ekonomijama Azije. Počeci nafte (istraživanje i proizvodnja) u Hrvatskoj bili su u prvoj polovici 19. stoljeća, odnosno krajem 19. i početkom 20. stoljeća (rafinerije). Procvat naftnog gospodarstva Hrvatske u 1970. tim i 1980. tim godinama obilježili su rekordna proizvodnja nafte od 3,1 mil. tona (1981.) prema današnjih 613 tisuća tona (2015.) i rekordna prerada od 9,2 mil. tona (1979.) prema današnjih 3,5 mil. tona. Hrvatska sudjeluje s 0,145 promila u svjetskoj proizvodnji nafte i s 0,862 promila u svjetskoj potrošnji nafte. Daljnji razvoj i globalizacija naftnog sektora može se desiti intenziviranjem istraživanja i proizvodnje nafte kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, ali i uz modernizaciju rafinerija i povećanje udjela na domaćem i inozemnim tržištima. Transport nafte pratio je razvoj prerade nafte na domaćem tržištu, ali posebno na inozemnim tržištima država jugoistočne i srednje Europe, pa je tako najveći transport od 9,7 mil. tona ostvaren u 1990. prema 6,2 mil. tona u 2015. s trendom rasta zbog povećanja transporta za inozemne rafinerije i njihove diverzifikacije uvoza nafte iz pravca Omišlja. Strategija diverzifikacije prema skladištenju nafte i naftnih derivata podržava i dalje rast kako naftnih kompanija tako i hrvatske ekonomije. Naftno gospodarstvo Hrvatske biti će i dalje pod utjecajem promjenjivog naftnog tržišta kojeg obilježava: promjenjivost cijena, globalni trend smanjenja potrošnje derivata, stroža regulativa i standardi kvalitete, politika i mjere za povećanjem sigurnosti opskrbe, rast troškova i investicija uz pritiske smanjenja cijena, trend rasta uvoza i konkurentnosti derivata, diverzifikacija izvora i pravaca opskrbe, i dr. Zbog toga su nužne kontinuirane prilagodbe, brzi odgovori na izazove i razvoj novih strategija diverzifikacije i rasta

The interactional accomplishment of action

U ovom radu razradile su se koristi koje Hrvatska ima od stupanja u Europsku uniju, također su u radu objašnjeni fondovi na raspolaganju. Dok Republika Hrvatska nije pristupila Europskoj Uniji na raspolaganju su joj bili pretpristupni fondovi a nakon ulaska se Hrvatskoj otvorila ogromna perspektiva u vidu Europski strukturnih i investicijskih fondova. Analizirali su se ekonomsko financijski benefiti. U radu je također predstavljen primjer kaki bi trebao izgledati jedan EU projekt

REGIONAL DEVELOPMENT OF CROATIANWITHIN COHESION POLICY OF THE EUROPEAN UNION IN FINANCIAL PERSPECTIVE 2014TH TO 2020TH

Rad analizira utjecaj kohezijske politike Europske unije na regionalni razvoj Republike Hrvatske u financijskoj perspektivi 2014.-2020. godine. Republika Hrvatska kao članica Europske unije preuzela je odgovornost za provedbu ciljeva Europske unije kao podijeljenu nadležnost između država članica i Unije. Osim toga Republika Hrvatska uskladila je zakonodavstvo u području regionalne politike s europskom pravnom stečevinom. To se manifestira i na djelotvorno korištenje europskih proračunskih sredstava za regionalni razvoj.The paper analyzed the impact of cohesion policy on regional development in the Croatian financial perspective 2014th to 2020th year. The Republic of Croatia as a member of the European Union assumed responsibility for implementing the objectives of the European Union as a shared competence between the Member States and the Union. Additionally Republic of Croatia has aligned its legislation on regional policy with the acquis communautair. It manifests itself on the effective use of EU budget funds for regional development

PRILOG RASPRAVI O REPUBLICI HRVATSKOJ KAO SEKULARNOJ DRŽAVI I POJMOVIMA SEKULARIZACIJE I SEKULARIZMA

In this paper, the author addresses the question of separation of state and church in the Republic of Croatia. There are those who argue that Croatia is a secular state, and there are those who argue the opposite. In order to analyze the relationship of state and church in the Republic of Croatia, the author first analyzes the constitutional determination of separation of state and church. He then analyzes different models of state-church relations in order to provide a theoretical frame for the inclusion of the Republic of Croatia in a corresponding model. He defines the term “secularism” and distinguishes this term from two other terms: “secular” and “secularization”. Through examples and research done by other authors he shows that there is no common definition of secularism and that it is not possible to define it in a way that would apply in every legal system. The author shows that those who argue that Croatia is not a secular state are wrong. However, he also shows that the meaning that “secularists” in Croatia ascribe to the term “secularism”, on the basis of which they claim that Croatia is a secular state, is also flawed. Namely, secularism in the context of Croatia does not have the same meaning as that in France – the banning of religion from the public sphere. Croatia has built a cooperation model of church and state relations in which church and state are separate, but the state is obliged to cooperate with and assist religious communities in their work.Autor u radu razmatra pitanje poimanja odvojenosti države i crkve u Republici Hrvatskoj. Na- vodi da se u hrvatskoj javnosti vodi rasprava o tome je li Republika Hrvatska sekularna država. Neki sudionici te rasprave tvrde da je Republika Hrvatska sekularna država, a neki tvrde su- protno. Kako bi analizirao odnos države i crkve u Republici Hrvatskoj autor najprije analizira ustavno određenje odvojenosti države i crkve. Potom analizira različite modele odnosa države i crkve kako bi dao teorijski okvir za svrstavanje Republike Hrvatske u odgovarajući model. Definira pojam “sekularizam” i razlikuje taj pojam od dva druga pojma: “sekularno” i “seku- larizacija”. Kroz primjere i istraživanja drugih autora pokazuje da nema zajedničke definicije sekularizma i da ga nije moguće definirati na način koji bi bio primjenjiv u svakom pravnom sustavu. Autor pokazuje da oni koji tvrde da Republika Hrvatska nije sekularna država nemaju pravo. Međutim, također pokazuje da značenje koje “sekularisti” u Republici Hrvatskoj daju pojmu “sekularizam” na temelju kojega tvrde da je Republika Hrvatska sekularna država – također pogrešno. Naime, sekularnost u hrvatskom kontekstu nema jednako značenje kao u Francuskoj – isključenje religije iz javne sfere. Republika Hrvatska je izgradila kooperacijski model odnosa države i crkve u kojem su država i crkva odvojeni, ali je država dužna surađivati i pomagati vjerskim zajednicama u njihovu radu

Tekstovi ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske

Nakon višegodišnjih pregovora sklopljena su tri ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Oni uređuju tri važna područja u odnosima između Katoličke crkve i države: područje odgoja i kulture, pravna pitanja te dušobrižništvo pripadnika oružanih snaga. Svečani čin potpisivanja obavljen je 19. prosinca 1996. u Zagrebu. Hrvatski sabor je ugovore ratificirao početkom ove godine, a stupili su na snagu razmjenom ratifikacijskih doku­ menata u Vatikanu 9. travnja 1997. Ovdje donosimo cjelovite tekstove ugovora na hrvatskom jeziku kako ih je objavio tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije

Republika Hrvatska i kriteriji iz Maastrichta

Cilj ovog završnog rada je analizirati zadovoljava li Republika Hrvatska kriterije iz Maastrichta. Četiri su kriterija, stabilnost cijena, državne financije, stabilnost tečaja i stabilnost dugoročnih kamatnih stopa. Te kriterije moraju zadovoljiti države koje žele uvesti euro kao svoju službenu valutu. Hrvatska se u svom pristupnom ugovoru za ulazak u Europsku uniju obvezala da će uvesti euro kao svoju službenu valutu. Da bi došao do zaključka ispunjava li Hrvatska kriterije iz Maastrichta u ovom završnom radu analiziraju se financijski podaci i karakteristike hrvatskog gospodarstva od 2008. do 2017. godine. Dobiveni gospodarski rezultati uspoređuju se sa kriterijima iz Maastrichta

Europski ekonomski prostor i Republika Hrvatska

Svjetske međunarodne integracije sve više se intenziviraju u gospodarskom životu. Europska ekonomska zajednica (EEZ), bez obzira što doživljava svoju vlastitu transformaciju, i Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) stvorile su Europski ekonomski prostor (EEP). U Sjevernoj Americi SAD i Kanada i SAD i Meksiko stvaraju zonu slobodne trgovine. Japan je inicijator stvaranja pacifističke zajednice. Došlo je i do dezintegracijskih procesa. Nestao je SEV i bivše istočno-europske federacije. U takvim uvjetima postavlja se pitanje gdje je gospodarsko mjesto Republike Hrvatske