'Faculty of Law Josip Juraj Strossmayer University of Osijek'
Doi
Abstract
In this paper, the author addresses the question of separation of state and church in the Republic of Croatia. There are those who argue that Croatia is a secular state, and there are those who argue the opposite. In order to analyze the relationship of state and church in the Republic of Croatia, the author first analyzes the constitutional determination of separation of state and church. He then analyzes different models of state-church relations in order to provide a theoretical frame for the inclusion of the Republic of Croatia in a corresponding model. He defines the term “secularism” and distinguishes this term from two other terms: “secular” and “secularization”. Through examples and research done by other authors he shows that there is no common definition of secularism and that it is not possible to define it in a way that would apply in every legal system. The author shows that those who argue that Croatia is not a secular state are wrong. However, he also shows that the meaning that “secularists” in Croatia ascribe to the term “secularism”, on the basis of which they claim that Croatia is a secular state, is also flawed. Namely, secularism in the context of Croatia does not have the same meaning as that in France – the banning of religion from the public sphere. Croatia has built a cooperation model of church and state relations in which church and state are separate, but the state is obliged to cooperate with and assist religious communities in their work.Autor u radu razmatra pitanje poimanja odvojenosti države i crkve u Republici Hrvatskoj. Na- vodi da se u hrvatskoj javnosti vodi rasprava o tome je li Republika Hrvatska sekularna država. Neki sudionici te rasprave tvrde da je Republika Hrvatska sekularna država, a neki tvrde su- protno. Kako bi analizirao odnos države i crkve u Republici Hrvatskoj autor najprije analizira ustavno određenje odvojenosti države i crkve. Potom analizira različite modele odnosa države i crkve kako bi dao teorijski okvir za svrstavanje Republike Hrvatske u odgovarajući model. Definira pojam “sekularizam” i razlikuje taj pojam od dva druga pojma: “sekularno” i “seku- larizacija”. Kroz primjere i istraživanja drugih autora pokazuje da nema zajedničke definicije sekularizma i da ga nije moguće definirati na način koji bi bio primjenjiv u svakom pravnom sustavu. Autor pokazuje da oni koji tvrde da Republika Hrvatska nije sekularna država nemaju pravo. Međutim, također pokazuje da značenje koje “sekularisti” u Republici Hrvatskoj daju pojmu “sekularizam” na temelju kojega tvrde da je Republika Hrvatska sekularna država – također pogrešno. Naime, sekularnost u hrvatskom kontekstu nema jednako značenje kao u Francuskoj – isključenje religije iz javne sfere. Republika Hrvatska je izgradila kooperacijski model odnosa države i crkve u kojem su država i crkva odvojeni, ali je država dužna surađivati i pomagati vjerskim zajednicama u njihovu radu
