Online risk, harm and vulnerability: reflections on the evidence base for child Internet safety policy

After a decade or more in which research has examined the opportunities and risks encountered by children on the internet, this article assesses the contribution and challenges of producing an evidence base to inform policy in a hotly contested field. It offers critical analysis and new findings, drawing on the EU Kids Online project, a major study of children’s internet use in 25 countries. Building on the distinction between risk (a calculation based on the probability and severity of harm), and harm itself, research and policy on children’s online risk faces particular problems in measuring harm and, therefore, risk. Further complications arise from the interdependencies among opportunity, risk-taking, resilience and vulnerability. Such complexities must be recognised if we are to advance beyond the entrenched positions that so often polarise debate

Online risk, harm and vulnerability : reflections on the evidence base for child Internet safety policy

Hamarraldi bat edo gehiago eman du ikerkuntzak adingabekoek Interneten aurkitzen dituzten aukera eta arriskuak aztertzen. Hori kontuan izanik, eremu oso eztabaidagarri batean politika sustatzeko informazio-base baten sorrerak dakartzan ekarpen eta erronkak aztertzen ditu artikulu honek. Hala, EU Kids Online egitasmoa adingabekoen Interneten erabilera 25 herrialdetan aztertzen duen ikerlan garrantzitsu bat oinarri harturik, analisi kritiko bat eta emaitza berriak eskaintzen ditu. Arriskua (probabilitatearen eta kalte-mailaren arabera neurtzen dena) eta kaltea bera argi bereiziz, online dabiltzan adingabekoen arriskuen inguruko ikerketak zein politikak kaltea eta, ondorioz, arriskuak ere neurtzeko arazo espezifikoak jasaten dituzte. Halaber, arazo gehiago sortzen dira aukera, arrisku onartze, erresistentzia eta zaurgarritasunaren arteko interdependentziatik. Zailtasun horiek aintzat hartu behar dira sarri-askotan eztabaida polarizatzen duten jarrera hertsiak gainditu nahi baldin baditugu.; After a decade or more in which research has examined the opportunities and risks encountered by children on the internet, this article assesses the contribution and challenges of producing an evidence base to inform policy in a hotly contested field. It offers critical analysis and new findings, drawing on the EU Kids Online project, a major study of children¿s internet use in 25 countries. Building on the distinction between risk (a calculation based on the probability and severity of harm), and harm itself, research and policy on children¿s online risk faces particular problems in measuring harm and, therefore, risk. Further complications arise from the interdependencies among opportunity, risk-taking, resilience and vulnerability. Such complexities must be recognised if we are to advance beyond the entrenched positions that so often polarise debate.; Después de una década o más en la que la investigación ha examinado las oportunidades y los riesgos que los menores encuentran en Internet, este artículo estudia la contribución y retos que implican la creación de una base de información para motivar la política en un campo muy controvertido. Presenta un análisis crítico y nuevos resultados, basados en el proyecto EU Kids Online, un importante estudio sobre el uso de Internet de los menores en 25 países. Haciendo una clara distinción entre el riesgo (que se calcula sobre la base de la probabilidad y el grado de daño), y el daño mismo, la investigación y la política sobre los riesgos de los menores online afrontan problemas específicos para medir el daño y, por lo tanto, los riesgos. Más complicaciones surgen de las interdependencias entre oportunidad, asunción del riesgo, resistencia y vulnerabilidad. Tales complejidades deben ser reconocidas si queremos superar las posturas atrincheradas que tantas veces polarizan el debate

Web-based gis and public participation:an aid to widening female participation in revitalizing outdoor recreational facilities in saudi arabia. a case study in jeddah, saudi arabia

During the last decade, the Internet and Geographic Information System (GIS) have made changes in the relationship between governments and citizens in many developed countries. Citizens, in such countries, have been given more chances to participate in the decision making process of the spatial issues relevant to them. Such participation has helping to make urban planning more democratic and to make planners plan with the public rather than plan for the public. In Saudi Arabia (a developing country), participation of citizens in spatial decision making is very limited. Such limitation is more severe when considering women due to the circumstance of gender segregation in the Saudi society. While males may somehow muddle through ways to express their views about spatial issues to the planning authority, females have no ways unless they behave against the local norms. There is a persistent need for implementing distance participation for women in Saudi Arabia. This research examines whether developing and employing an Internet / GIS participatory approach can facilitate (without conflicting with the local conservative cultural norms) women’s participation in the municipal decision making process of the neighborhood’s outdoor recreational facilities. The goal was primarily to adapt the technology to serve the society instead of necessitating the society to change its inherited norms to be able to advance. The research involved an exploratory ethnographic case study carried out in a selected residential community in the city of Jeddah, Saudi Arabia. The research was carried out in two phases where the current status of public participation in the Saudi community planning was investigated first, and then a prototype for an Internet/GIS system for female public participation was developed and evaluated. The research found that there is a legitimate enthusiasm amongst the public and officials of the research sample for adopting e-public participation. Such enthusiasm is supported by a number of political, economical, technological and religious reasons. However, the findings showed that adopting e-public participation is more promising in the near future than currently due to different reasons including the current relatively small number of Internet users in Saudi Arabia. Since such research is the first of its type to be conducted in the Saudi context, the findings can serve as a road map indicating that adopting e-public participation in Saudi Arabia is promising and worth researching

Parental Influences on the Internet Use by Children in Saudi Arabia

The advancement in technology has undoubtedly enriched the world, both socially and culturally, leading to concerns and unintended consequences surrounding both accessibility and its usage. The concerns of parents on their children’s internet usage have been one of the main reasons behind identifying ways and means to mediate children’s internet access and usage effectively. Even though it is recognised that internet usage has many positive influences on children, there are also concerns about the possible negative impact. For parents in Saudi Arabia (SA), mediating children’s internet usage is a significant concern due to the increasingly easy access to the internet and the likely negative impact on the children. These concerns and existing literature formed the basis for this research which sought to investigate the parental mediation of children’s internet usage in Saudi Arabia. Specifically, the research questions ask what the intensity of children’s participation in internet activities is and how effective is parental mediation in controlling usage is? In what way do social and cultural factors motivate parents to practice regulative and restrictive mediation of their child’s internet usage. Furthermore, does excessive internet usage result in negative or inappropriate consequences regarding children’s behaviour? This research adopted a multiple paradigm approach which utilised both qualitative and quantitative approaches to collect and analyse data. Data collection for this research was through a questionnaire survey (involving 700 children and 465 parents) randomly selected, and semi-structured interviews involving 23 parents. Analysis of the data suggested that parental mediation of children’s internet usage in Saudi Arabia is a major issue. The key findings from this research indicate a very high level of internet use among children in Saudi Arabia. Approximately, 64% of the respondents indicated that they use the internet on a daily basis spending between 2 to 6 hours on the internet. Video sharing was identified to be the most common use of the internet by the children. The main drivers for parental mediation of children’s internet usage in SA were identified as the need to ensure children were trained to adhere to Islamic teachings and social values, the security of children and misinformation of children. Mediation strategies adopted by parents ranged from controlling the amount of times children spent on the internet; restricting children’s access to potentially dangerous websites, and advising children on safety issues on the internet. The implications of the research results and recommendations for ensuring effective mediation of children’s internet usage in SA are discussed in the study.Imam Mohammad Ibn Saud Islamic University, Saudi Arabi

Attitudes and Emotions to Internet Safety: Trust and Digital Literacy in Mothers of Reception Aged Children

Although there is a vast amount of literature available on child internet safety, most of this concentrates on older children over the age of eight (Holloway, Green & Livingstone, 2013). Research that has focused on younger (under seven) children often omits to include the parents’ perspectives, which are pivotal to child internet safety management within the home (Livingstone, Haddon, Gorzig & Olfasson, 2011). This study focuses on this gap by exploring the views of parents of children under seven in relation to internet safety management. It provides insight into factors that affect how parents manage access to digital technologies within the home. In particular, the factors considered are, parents’ attitudes and emotions to the internet, their level of digital literacy, and how trust affects parents’ attitudes and emotions towards child internet safety. The research is based on a small scale study of parents’ experiences and perceptions. Data was collected from six parents of younger children using in depth semi structured interviews and analysed using Interpretative Phenomenological Analysis. The study argues that the notion of trust is central to understanding younger children’s internet safety. Parental levels of trust in digital systems were found to play an important role in how child internet safety was managed within the home. Bronfenbrenner’s (1977) Ecological Systems Theory was used to interpret the complex relationships that surround family digital activities. The findings suggest that parental levels of digital literacy were significant in forming parents’ opinions and decisions, about how they managed internet safety. In addition, findings revealed trust was subjective and complex and often elicited a need for parents to feel in control. This study proposes a model to understand how trust, digital literacy and child internet safety strategies used by parents might be understood, which has been called the Digital Trust Window

An examination of parental knowledge of adolescent media consumption and parental mediation.

Overall, the results revealed that parents are generally knowledgeable about the types and quantity of media their adolescents' use. Furthermore, parents may try to employ parental mediation strategies, but may not be effective in their communication of these attempts or their adolescents are simply ignoring them. Finally, creating an environment of openness in the family may aid parents in utilizing parental mediation strategies.This dissertation investigated parental knowledge of adolescent media consumption and parental mediation. Two hundred six parent-adolescent dyads took part in this study. Undergraduate students in communication classes recruited participants. Parents were asked to report their adolescent's three favorite television programs, online activities, musicians, and magazines, and the amount of time their adolescent spent with each media type. Parents were also asked to report the frequency of parental mediation of television and family communication patterns. Similarly, adolescents were asked to report their three favorite television programs, online activities, musicians, and magazines, and the amount of time spent with each. Adolescents were also asked to report the frequency of their parent's parental mediation behaviors and family communication patterns.Results indicated that parents possessed moderate knowledge of their adolescents' television program choice and online activities. However, parents only possessed low knowledge of their adolescents' music type. Furthermore, parents were aware of how much media their adolescents consumed per week across the four media types. Considering the three parental mediation strategies, restrictive mediation, co-viewing mediation, and active mediation, typically parents reported employing these three strategies more often than their adolescent counterparts perceived their parents utilizing these mediation strategies. Additionally, co-viewing mediation was the most frequently reported mediation strategy employed by parents. Finally, the family communication patterns of conformity orientation and conversation orientation was related to restrictive mediation, but only conversation orientation was related to co-viewing mediation and active mediation

SECURITY AND PRIVACY ASPECTS OF MOBILE PLATFORMS AND APPLICATIONS

Mobile smart devices (such as smartphones and tablets) emerged to dominant computing platforms for end-users. The capabilities of these convenient mini-computers seem nearly boundless: They feature compelling computing power and storage resources, new interfaces such as Near Field Communication (NFC) and Bluetooth Low Energy (BLE), connectivity to cloud services, as well as a vast number and variety of apps. By installing these apps, users can turn a mobile device into a music player, a gaming console, a navigation system, a business assistant, and more. In addition, the current trend of increased screen sizes make these devices reasonable replacements for traditional (mobile) computing platforms such as laptops. On the other hand, mobile platforms process and store the extensive amount of sensitive information about their users, ranging from the user’s location data to credentials for online banking and enterprise Virtual Private Networks (VPNs). This raises many security and privacy concerns and makes mobile platforms attractive targets for attackers. The rapid increase in number, variety and sophistication of attacks demonstrate that the protection mechanisms offered by mobile systems today are insufficient and improvements are necessary in order to make mobile devices capable of withstanding modern security and privacy threats. This dissertation focuses on various aspects of security and privacy of mobile platforms. In particular, it consists of three parts: (i) advanced attacks on mobile platforms and countermeasures; (ii) online authentication security for mobile systems, and (iii) secure mobile applications and services. Specifically, the first part of the dissertation concentrates on advanced attacks on mobile platforms, such as code re-use attacks that hijack execution flow of benign apps without injecting malicious code, and application-level privilege escalation attacks that allow malicious or compromised apps to gain more privileges than were initially granted. In this context, we develop new advanced code re-use attack techniques that can bypass deployed protection mechanisms (e.g., Address Space Layout Randomization (ASLR)) and cannot be detected by any of the existing security tools (e.g., return address checkers). Further, we investigate the problem of application-level privilege escalation attacks on mobile platforms like Android, study and classify them, develop proof of concept exploits and propose countermeasures against these attacks. Our countermeasures can mitigate all types of application-level privilege escalation attacks, in contrast to alternative solutions proposed in literature. In the second part of the dissertation we investigate online authentication schemes frequently utilized by mobile users, such as the most common web authentication based upon the user’s passwords and the recently widespread mobile 2-factor authentication (2FA) which extends the password-based approach with a secondary authenticator sent to a user’s mobile device or generated on it (e.g, a One-time Password (OTP) or Transaction Authentication Number (TAN)). In this context we demonstrate various weaknesses of mobile 2FA schemes deployed for login verification by global Internet service providers (such as Google, Dropbox, Twitter, and Facebook) and by a popular Google Authenticator app. These weaknesses allow an attacker to impersonate legitimate users even if their mobile device with the secondary authenticator is not compromised. We then go one step further and develop a general attack method for bypassing mobile 2FA schemes. Our method relies on a cross-platform infection (mobile-to-PC or PC-to-mobile) as a first step in order to compromise the Personal Computer (PC) and a mobile device of the same user. We develop proof-of-concept prototypes for a cross-platform infection and show how an attacker can bypass various instantiations of mobile 2FA schemes once both devices, PC and the mobile platform, are infected. We then deliver proof-of-concept attack implementations that bypass online banking solutions based on SMS-based TANs and visual cryptograms, as well as login verification schemes deployed by various Internet service providers. Finally, we propose a wallet-based secure solution for password-based authentication which requires no secondary authenticator, and yet provides better security guaranties than, e.g., mobile 2FA schemes. The third part of the dissertation concerns design and development of security sensitive mobile applications and services. In particular, our first application allows mobile users to replace usual keys (for doors, cars, garages, etc.) with their mobile devices. It uses electronic access tokens which are generated by the central key server and then downloaded into mobile devices for user authentication. Our solution protects access tokens in transit (e.g., while they are downloaded on the mobile device) and when they are stored and processed on the mobile platform. The unique feature of our solution is offline delegation: Users can delegate (a portion of) their access rights to other users without accessing the key server. Further, our solution is efficient even when used with constraint communication interfaces like NFC. The second application we developed is devoted to resource sharing among mobile users in ad-hoc mobile networks. It enables users to, e.g., exchange files and text messages, or share their tethering connection. Our solution addresses security threats specific to resource sharing and features the required security mechanisms (e.g., access control of resources, pseudonymity for users, and accountability for resource use). One of the key features of our solution is a privacy-preserving access control of resources based on FoF Finder (FoFF) service, which provides a user-friendly means to configure access control based upon information from social networks (e.g., friendship information) while preserving user privacy (e.g., not revealing their social network identifiers). The results presented in this dissertation were included in several peer-reviewed publications and extended technical reports. Some of these publications had significant impact on follow up research. For example, our publications on new forms of code re-use attacks motivated researchers to develop more advanced forms of ASLR and to re-consider the idea of using Control-Flow Integrity (CFI). Further, our work on application-level privilege escalation attacks was followed by many other publications addressing this problem. Moreover, our access control solution using mobile devices as access tokens demonstrated significant practical impact: in 2013 it was chosen as a highlight of CeBIT – the world’s largest international computer expo, and was then deployed by a large enterprise to be used by tens of thousands of company employees and millions of customers

Multidimenzionalan i multiperspektivan pristup praćenja e-uključenosti

Information and communication technologies (ICT) play an important role in the development of knowledge societies which, on the whole, constitute priority for governments worldwide. For a long time, measurement of unequal access to exploiting the potential of ICT used to be based on the digital divide concept. However, due to a strong relationship between ICT use and social inclusion/exclusion confirmed in current research, this concept has lately become inadequate. Such a complex issue also requires a much more complex approach, which explains why the concept of e-inclusion is more adequate. Insufficient operationalisation of the e-inclusion concept, which implies an insufficient number of identified indicators as well as the quantity of collected data, represents a major problem in the existing research on e-inclusion. A multiperspective, multimethodological and multidimensional approach is therefore proposed to overcome this problem.Provedba glavnog dijela istraživanja izvršena je na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Hrvatske u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji u prosincu 2014. i u siječnju 2015. godine. Za kreiranje uzorka angažiran je Državni statistički zavod Republike Hrvatske istraživanje je financirano sredstvima potpore Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom doc.dr.sc. Renate Mekovec i suradnika prof.dr.sc. Gorana Bubaša i a.o.Univ.Prof. Dr. Alexander Prossera. U anketiranju je bilo angažirano 11 osposobljenih anketarki i anketara. U istraživanju je dobrovoljno sudjelovalo 427 ispitanika. Nakon prikupljanja i unosa i dodatne provjere unesenih podataka krenulo se sa analizom podataka. Prvotno sa deskriptivnom analizom podataka, zatim analizom signifikantnih razlika između podgrupa ispitanika po identificiranim demografskim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim varijablama uz pomoć metode analize varijance (ANOVA) i post hoc komparacijskih analiza. Analiza je završila validacijom mjernog i strukturnog modela i testiranjem postavljenih hipoteza uz pomoć metode strukturalnog modeliranja na temelju parcijalnih najmanjih kvadrata čime je potvrđena prva hipoteza. Kod validacije mjernog dijela modela validacija je provedena posebno za formativno definirani konstrukt pristupai posebno za reflektivno definirane konstrukte korištenja, utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životai osnaživanja. Nakon što se potvrdila konvergentna valjanost, ispitala kolinearnost između indikatora i signifikantnost veza formativnog konstrukta pristupa, te potvrdila kompozitna pouzdanost, pouzdanost indikatora, konvergentna i diskriminantna valjanost reflektivnih konstrukata krenulo se u validaciju strukturnog dijela modela. Validacijom strukturnog dijela modela potvrđena je signifikantnost svih postavljenih veza u modelu, pozitivna veza između kategorije pristupai kategorije korištenja, pri tome se utvrdilo da latentna kategorija pristupa objašnjava 80,09% varijance latentne kategorije korištenja. Potvrđena je pozitivna veza između latentne kategorije korištenjai osnaživanja te da kategorija korištenja objašnjava 55,20% varijance kategorije osnaživanja. Također je potvrđena pozitivna veza latentne kategorije korištenja kao i latentne kategorije osnaživanja sa latentnom kategorijom utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životasa objašnjenom varijancom od 78,70%. Dokazivanjem postojanja pozitivne povezanosti između latentne kategorije osnaživanjai latentne kategorije utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životakako metodom strukturalnog modeliranja na temelju parcijalnih najmanjih kvadratatako i dodatno provedenom korelacijskom analizom rezultiralo je potvrdom treće postavljene hipoteze. Nakon empirijske validacije mjernog i strukturnog dijela modela i potvrđivanja značajnosti svih teoretski pretpostavljenih veza između glavnih kategorija i atributa u modelu, konačni model e-uključenosti sastoji se od 4 latentne varijable na drugoj razini (kategorije), 20 latentnih varijabli na prvoj razini (atributi) te 84 manifestne varijable koje direktno mjere latentne varijable prve razine (atribute). Identificirane latentne varijable prve razine multidimenzionalnog modela e-uključenosti (kategorije) su: pristup, korištenje, osnaživanjei utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života. Latentna varijabla druge razine pristupmjerena je latentnim varijablama prve razine: materijalnim pristupomi mrežom, zadovoljstvo sa mrežomi mjestom pristupa. Latentna varijabla druge razine korištenje mjerena je atributima: intenzitet korištenja, vještinama, motivacija/stavovi, društvena potpora/prisilate digitalnim angažmanom. Latentna varijabla utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života mjerna je atributima e-obrazovanje, e-zapošljavanje, digitalna ekonomija, e-zdravstvo-učestalost, e-zdravstvo-percepcija, e-upravai e-kultura. Konačno latentna varijabla osnaživanja mjerena je latentnim varijablama prve razine e-demokracija, e-participacijai kreiranje korisničkih sadržaja i umrežavanje.Iz analize rezultata glavnog dijela istraživanja moguće je bilo izvesti temeljne zaključke i odgovoriti na istraživačka pitanja postavljena na početku ovog rada vezana uz pristup i korištenje ICT-a i Interneta, utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu života kao i uloga ICT-a i Interneta u osnaživanju pojedinaca/grupa/zajednica te identificirati ciljane skupine kojima bi se trebala posvetiti posebna pozornost kod kreiranja daljnjih strategija vezani uz razvoj informacijskog društva. Rezultati vezani uz kategoriju pristupaukazuju na zadovoljavajuću strukturu pristupa ICT-a i Internetske mreže. Tako se 50% ispitanika izjasnilo da kod kuće posjeduje stolno računalo, 51,29% posjeduje prijenosno računalo, a najviše od njih čak 353 od ukupnog broja (N=427) posjeduje neke od mobilnih uređaja s mogućnošću pristupa Internetu. Fiksnu Internetsku mrežu kod kuće ima 70,02% ispitanika, a mobilnu najčešće koristi njih 179 odnosno 41,92%. No bez obzira što im je omogućen pristup samo nešto više od 30% ispitanika se izjasnilo da te uređaje koristi kako bi pristupali digitalnim sadržajima, dok se od ukupnog broja ispitanika (N=427) njih više od 55,00%, da te uređaje uopće ne koristi ili koristi vrlo rijetko za pristup digitalnim sadržajima. Percepcija zadovoljstva kvalitetom Internetske mreže kao i dostupnošću internetske mreže ispitanika pokazala se kao osrednja s obzirom da se manje od 50,00% ispitanika izjasnilo da je zadovoljno. Učestalost pristupa prema mjestu pristupa ukazuje na dominantnost pristupa od kuće, svega nešto više od 25,00% ispitanika čestoodnosno vrlo čestopristupa ICT-u i Internetu na radnom mjestu dok je najmanji pristup iz javnih institucija u kojima je pristup besplatan. Značajne razlike između podgrupa ispitanika unutar kategorije pristupidentificirane su prema demografskim varijablamaprema godinama, strukturi kućanstvate bračnom statusu. Jedino prema varijabli spolau kategoriji pristupempirijski nije potvrđena značajna razlika. Prema ekonomskim faktorima za kategoriju pristupaempirijski su potvrđene značajne razlike prema zaposlenosti, razini dohotka i imovinskog stanja obitelji. Prema kulturnim pokazateljima značajna razlika u kategoriji pristupaempirijski je potvrđena prema članstvu u religioznim organizacijama i znanju engleskog jezika. Kod kulturnih varijabliu kategoriji pristupnije potvrđena signifikantna razlika prema članstvu u političkimorganizacijamaičlanstvu u jednoj/više neprofitnih organizacija. Prema socijalnim faktorimaza kategoriju pristup,signifikantna je razlika empirijski dokazana kod razine obrazovanja i invaliditeta, dok se mjesto stanovanja(ruralno, urbano) nije pokazalo kao signifikantno. Kako bi povećale pristup ICT-u i Internetu od kuće mnoge europske zemlje poput Poljske, Rumunjske, Belgije, Slovačke, Portugala, Velika Britanija, Grčka, Italija, Njemačka nudile su posebne pogodnosti kupnje za kućanstva niskog imovinskog statusa, ljude sa invaliditetom, umirovljenike, studente(vidi prilog 3). U kategoriji korištenjaprema učestalosti korištenjaanalizapodataka pokazuje da je najveća učestalost korištenja od kuće dok je kao i kod kategorije pristupanajmanja u javnim institucijama gdje je pristup i korištenje besplatan. Razlog je tome što u Hrvatskoj kako u urbanim tako i u ruralnim područjima takva mjesta u javnim institucijama ne postoje. Za razliku od drugih Europskih zemalja kao što su Španjolska, Latvija, Belgija, Cipar, Bugarska, Mađarska, Poljska, Litva, Portugal, Njemačka, Austrija.. otvoreno je u urbanim kao i ruralnim područjima niz javnih mjesta gdje je građanima omogućen besplatan pristup ICT-u I Internetu (vidi prilog3). Po pitanju vještina prema vlastitoj procijeni ispitanika uočena je slaba razina poznavanja rada na računalu što je povezano i sa jednako tako slabim digitalnim angažmanomodnosno učestalošću korištenja ICT-a i Interneta za različite kako poslovne tako i privatne aktivnosti. Dok je iznenađujući podatak da se više od 25% ispitanika njih 108 od ukupnog broja (N=427) izjasnilo da nema potrebne vještine za korištenje ICT-a i Interneta. Razlog tome leži u obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj gdje još uvijek primjerice u osnovnim školama predmet Informatika ne spada pod obavezne već izborne predmete, kao i izostanak besplatnih tečajeva koji bi omogućili svim građanima koji to žele da steknu vještine korištenja ICT-a i Interneta. Primjeri drugih zemalja Europska Unije također pokazuju suprotno,tako su se u zemljama kao što su Estonija, Irska, Litva, Austrija, Češka, Poljska, Latvija, Italija... (vidi prilog... str...) organizirali besplatni tečajevi za usvajanje digitalnih vještina u koje su bile uključene različite ciljane skupine. Percepcija ispitanika vezana uz korisnost ICT-a i Interneta pokazala se kao pozitivna s obzirom da se sa tom tvrdnjom složilo više od 75,00% ispitanika. Po pitanju potporei pomoći u korištenju ICT-a i Interneta najviše se ispitanika izjasnilo da ima potporu od članova obitelji i rodbine. U kategoriji korištenjavezano uz demografske faktore koji su identificirani kao značajni za e-uključenost empirijski su potvrđene signifikantne razlike prema spolu, bračnom statusu, dobnoj strukturite strukturi kućanstva. Vezano uz ekonomske pokazatelje u kategoriji korištenjaempirijski su potvrđene razlike prema faktorima: zaposlenosti, razini dohotka i imovinskog stanja obitelji. U kategoriji korištenjavezano uz kulturne faktore koji utječu na e-uključenost samo varijabla poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu pokazala se signifikantnom, dok kod varijabli pripadnosti ispitanika pojedinim političkim, religioznim ili neprofitnim organizacijamanisu se pokazale značajnima. Za socijalni faktor mjesto stanovanjau kategoriji korištenjakao i kod prethodne kategorije pristupanije potvrđena signifikantna razlika između urbanih i ruralnih područja, ali jedokazana kod varijabli vezanih uz razinu obrazovanjai varijablu invaliditeta. Za kategoriju utjecaja ICT-a i Interneta na kvalitetu životaidentificirani su atributi vezani uz korištenje e-usluga. Iz analize rezultata vezanih uz atribut e-učenje, e-posao, e-zdravstvoi e-kulturauočava se da ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju u vrlo maloj mjeri koriste ICT i Internet za navedene svrhe to možemo povezati s nedostatkom vještina koje su nužne za korištenje ICT-a i Interneta. Za atribut digitalneekonomijeu koju je uvrštena e-trgovina, e-bankarstvo, e-komunikacijaie-zabavaICT i Internet najveću učestalost korištenja ispitanici su izrazili za tvrdnju koja se odnosi na traženje informacija o željenim proizvodima i uslugama. Iz rezultata po pitanju kupnje proizvoda i usluga putem Internet trgovine vidljivo je da ispitanici to ne preferiraju obzirom da se 78,00% ispitanika izjasnilo da to uopće ne radiodnosno radi rijetko, rezultati istraživanja se gotovo u potpunosti slažu sa podacima EUROST-a za 2014. godinukoji su prikazani u osmom poglavljuovog rada. Po pitanju korištenja e-bankarstva može se uočiti neznatna razlika u odnosu napodatke izEUROSTAT bazegdje se 19% ispitanika za 2014 godinu izjasnilo da koristi internet bankarstvo dok se u ovom istraživanju 4,45% izjasnilo da koristi vrlo rijetko, 5,85% koristi rijetko,16,63% čestoi 14,32% vrlo često,a da uopće ne koristiizjasnilo se 58,78% od ukupnog broja ispitanika. U zabavne svrhe uočava se osrednja XVučestalost korištenja ( slušanje/preuzimanje glazbečesto ili vrlo čestoICT i Internet koristi 34,66% ispitanika, za gledanje/preuzimanje filmova 28,57%, dok za i slušanje radijskih postaja kao i gledanje televizijskih emisijamanje od 15,00% od ukupnog broja ispitanika). Komunikacija putem ICT-a i Internet-a također nije izražena kod većine ispitanika, to potvrđuju i rezultati analize tako primjerice, komunikaciju putem e-maila uopće ne koristiodnosno koristi vrlo rijetko54,10% ispitanika dok socijalne mreže (npr. Facebook, Twitter...), njih čak 60,66%. Najmanje od svih ponuđenih aktivnosti ICT i Internet ispitanici koriste za kupnju odnosno rezervaciju ulaznica za primjerice koncerte ili predstave jer se samo 7,50% se izjasnilo da to radi često ilivrlo često. Što se tiče percepcije o korisnosti e-zdravstva rezultati ukazuju da po svim ponuđenim tvrdnjama gotovo više od 50,00% ispitanika nema niti pozitivno niti negativno mišljenje, odnosno nema stav, a to se može objasniti zbog prethodno spomenute slabe učestalosti korištenja. Ispitivanje stavova vezanih uz atribut e-upraveo potrebama za kreiranjem novih e-usluga od strane vladinih institucija pokazalo se kod većine ispitanika pozitivnim,iz čega se može zaključiti da su ispitanici uglavnom zainteresirani za kreiranje novih vladinih e-usluga što je prema informacijama objavljenim na centralnom e-portalu dugoročni plan odjela za e-Hrvatsku koje djeluje u sklopu Ministarstva uprave. U kategoriji utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života značajne razlike prema demografskim pokazateljimauočene su prema dobnoj strukturi, strukturi kućanstvate bračnom status, dok za varijablu spolau ovoj kategoriji kao i u kategoriji pristupaempirijski nije potvrđena značajna razlika. Prema ekonomskim faktorimaza kategoriju utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života empirijski su potvrđene značajne razlike prema zaposlenosti kao i za razinu dohotkadok za varijablu imovinsko stanje obiteljiempirijski nije potvrđena signifikantna razlika. Prema kulturnim pokazateljimaznačajna razlika u kategoriji utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu života empirijski je potvrđena prema poznavanju engleskog jezika u govoru i pismu(vidi prilog 2). Kod kulturnih faktoranije potvrđena signifikantna razlika premavarijablama koja se odnose na članstva u pojedinim političkim, religioznim ili neprofitnim organizacijama.Prema socijalnim faktorimaza kategoriju utjecaj ICT-a i Interneta na kvalitetu životaza koje su kao značajni identificirani: razina obrazovanja, invaliditet te mjesto stanovanja, signifikantna je razlika empirijski dokazana kod razine obrazovanja i invaliditeta (vidi prilog 2)Dok sevarijablamjesto stanovanja(urbano, ruralno) za ovu kategoriju nije pokazala signifikantnom.U kategoriji osnaživanje atributom e-participacijepokušala se ispitati frekvencija korištenja ICT-a i Interneta u svrhu aktivnog uključivanja građana u različite procese javnog i političkog djelovanja, komunikacije građana sa javnim vlastima, te aktivno uključivanje građana u procese donošenja odluka. Rezultati dobiveni istraživanjem ukazuju na veoma nisku razinu korištenja ICT-a i Interneta u prethodno navedene svrhe što je sukladno i sa rezultatima indeksa e-participacijeprema kojem je Hrvatska u periodu od 2012 do 2014 sa 53 pozicije pala na 97 između 193 zemlje11. Rezultati provedenog istraživanja vezani uz atribut e-demokracijekoji je strukturiran od čestica koje mjere preferencije ispitanika u praćenju aktivnosti vlade i participacije u procesima donošenja odluka kao i dostupnost relevantnih dokumenata i informacija putem ICT-a i Interneta, pokazuju da građani po određenim tvrdnjama ne izražavaju ni pozitivan ni negativan stav dok po drugima imaju uglavnom pozitivan stav u vezi 1http://unpan3.un.org/egovkb/en-us/Data/Country-Information/id/42-CroatiaXVIkorištenja ICT-a I Internetau takve svrhe. To se može objasniti i činjenicom da određene e-usluge u Hrvatskoj nisu još ni zaživjele, kao što je primjerice mogućnost glasovanja na izborima i referendumima elektroničkim putem. Primjerice tvrdnju da bi svako zasjedanje sabora odnosno javnih vlasti trebalo biti popraćeno videokonferencijom podržava manje od 50,00% ispitanika, dok 37,23% o tome nema stav. Zainteresiranost više od 55,00% ispitanika ogleda se u komunikaciji lokalnih vlasti sa građanima putemInternet stranica i socijalnih mreža. Iz rezultata vezanih uz tvrdnje koje se odnose na dostupnost informacija u digitalnom obliku na Internetstranicama vidljiv je jasno pozitivan stav ispitanika. Da pronalazi sve dokumente i informacije vezane uz donošenje zakona i regulativa slaže se više od 70,00% ispitanika kao i vezano uz tvrdnju Mišljenja sam da bi prilikom izbora za predsjednika/parlament/ tijela lokalne i regionalne razine popis kandidata trebao biti dostupan na internet stranicama s kontakt informacijama svakog kandidata. Ispitanici su također zainteresirani i za dobivanje informacija o različitim društvenim organizacijama i njihovim inicijativama putem ICT-a I Interneta, s obzirom da se 69,31% od ukupnog broja ispitanika izjasnilo da se slaže odnosno u potpunosti se slažesa tvrdnjom da dobiva na taj način sve željene informacije. Vezano uz atribute umrežavanjai kreiranja korisničkih sadržajarezultati pokazuju da bez obzira na rastući trend korištenja društvenih mreža, foruma, portala u svijetu, u Hrvatskoj rezultati pokazuju suprotno, više od 60,00% od ukupnog broja ispitanika izjasnilo da nije kreiralo i da ne uređuje svoj profil na društvenim mrežama, prijenos svojih digitalno kreiranih sadržaja često odnosno vrlo čestoradi samo 12,18% ispitanika, dok se više od 65,00% izjasnilo da to uopće ne radi. Korištenje foruma kao i portala za komunikaciju i traženje i dijeljenje informacija također nijezastupljeno kod velikog broja ispitanika s obzirom da se na obje tvrdnje više od 75,00% ispitanika izjasnilo da to ne koristi odnosno koristi rijetko. Po pitanju kreiranja blogova, web stranica za sebe ili za druge rezultati pokazuju gotovo da takve aktivnosti ispitanici gotovo da i ne poduzimaju jer se od ukupnog broja ispitanika samo 2,35% izjasnilo da često odnosno vrlo čestokreira i uređuje vlastiti online blog odnosno časopis, da je kreiralo i uređuje svoju Internet stranicu često odnosno vrlo čestoizjasnilo se svega 4,45%, odnosno da to radi i za prijatelje, rodbinu njih 3,74%. U kategoriji osnaživanjaznačajne razlike prema demografskim pokazateljimauočene su prema strukturi kućanstva, dobnoj strukturi, prema spolu, te bračnom statusu. Prema ekonomskim faktorima za kategoriju osnaživanja empirijski su potvrđene značajne razlike prema varijablama zaposlenost, razina dohotka kao i za varijablu imovinsko stanje obitelji. Prema kulturnim pokazateljimaznačajna razlika u kategoriji osnaživanjaempirijski je potvrđena prema varijablama poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, članstva u religioznim organizacijama kao i kod varijable članstva u jednoj/više neprofitnih organizacija, dok za varijablu članstva u političkim organizacija manije potvrđena signifikantna razlika. Prema socijalnim faktorima za kategoriju osnaživanjaza koje su kao značajni identificirane varijable: razina obrazovanja, invaliditet te mjesto stanovanja, signifikantna je razlika empirijski dokazana kod svih navedenih varijabli.Iz sažetog opisa rezultata analize glavnog dijela istraživanja uočenesu značajne razlike u komponentama e-uključenosti između podgrupa ispitanika prema demografskim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim varijablamaempirijski dokazane čime je i empirijski potvrđena druga hipoteza.Shodno tome može se zaključiti da rezultati provedenih analiza potvrđuju važnost identificiranih demografskih, ekonomskih, XVIIkulturnih i socijalnih faktora na prihvaćanje i korištenje kao i percepciju i stavove vezaneuz ICT i Internet, korištenje e-usluga i aktivne participacije pojedinaca/grupa/zajednica u svim aspektima informacijskog društva. Kao ciljane skupine na koje bi se trebalo staviti naglasak u strategijama vezanim uz e-uključenost prema empirijski dokazanim značajnim razlikama identificirane su za demografske faktore dobne skupine ispitanika (građana) iznad 55 godina starosti, prema strukturi kućanstvakao ciljane skupine identificirana su jednočlana kućanstvakao i kućanstva bez uzdržavane djece, dok prema bračnom statusuposebice se izdvaja skupina ispitanika koja se izjasnila kao udovice/udovci. Prema ekonomskim faktorimaza varijablu zaposlenostskupine ispitanika (građana) koji su se izjasnili kao umirovljenici. Prema razini dohotka oni građani koji suse izjasnili da im je u posljednje tri godine dohodak ostao isti odnosno da se smanjio, te za varijablu imovinsko stanje obiteljione skupine koje su se izjasnile da im je imovinsko stanje lošije od većine. Prema kulturnim pokazateljimapo svim komponentama uočena je značajna razlika između ispitanika prema varijablizna