25 research outputs found
Оппозиция “город/село” в прозе писателя-народника С. Мгалоблишвили
В статье рассматривается образ города в оппозиции с селом после отмены крепостного права в Грузии (2-ая половина XIX века) на фоне художественных текстов писателя-народника Софрома Мгалоблишвили (1851-1925). Так как Объекта наблюдения для писателя село с ее жителями замечается равнодушие к городу, оппозицию села. У Мгалоблишвили сельская жизнь с её жителями, сельчанами и господами, описанная почти фотографически. Город же своей холодностью угнетает и так обездоленного бедняка, вырвавшегося из села в поисках счастье.У статті розглядається образ міста в опозиції з селом після скасування кріпосного права в Грузії (2-га половина ХІХ ст.) на фоні художніх творів письменника-народника Софрома Мгалоблішвілі (1851–1925). Через те що об’єктом дослідження для письменника є село з його мешканцями, то помічається байдужість до міста. У Мгалоблішвілі – сільське життя з його населенням, селянами та панами, змальоване майже фотографічно. Натомість місто своїм холодом пригнічує й без того знедоленого бідняка, який вирвався із села в пошуках щастя.The article deals with the character of a town in the opposition of a village after changing the serfdom in Georgia (second half of the XIX century) in the fiction of a public writer Sofrom Mgaloblishvili (1851-1925). The object of observation for the writer is indifference of the people of a village to a town. S. Mgalovlishvili describes the village life with its peasants and masters nearly photographically. The town with its cold character humiliates the poor, who has escaped from the village to seek happiness
Приёмы создания авторской маски в романе У.М. Теккерея «История Пенденниса, его удач и злоключений, его друзей и его злейшего врага»
SOME WAYS OF AUTHORIAL MASK DEVELOPING IN THE NOVEL
BY W.M. THACKERAY «THE HISTORY OF PENDENNIS: HIS FORTUNES
AND MISFORTUNES, HIS FRIENDS AND HIS GREATEST ENEMY»
N. SHYSHKOVAРассматриваются способы создания авторской маски в романе У. Теккерея «История Пенденниса, его удач и злоключений, его друзей и его злейшего врага». Упоминаются такие маркеры авторской
маски, как отступления и комментарии, акцент на процессе письма и роли писателя, упоминание о возможных проблемах с повествованием, ирония, особенности выбора способа повествования и нереализованные намерения, упоминание о точности/правдивости в передаче событий, ситуация, когда история
рассказывается как вымышленная, но есть некоторые признаки того, что все события происходили
в реальности. Анализируются причины, по которым У. Теккерей меняет стилистику и характер повествования в сравнении с предыдущими произведениями. Также рассматриваются приёмы психологического изображения персонажей.= The article discusses some ways of authorial mask developing in the second big novel by W.M. Thackeray
«The History of Pendennis: His Fortunes and Misfortunes, His Friends, and His Greatest Enemy». Such authorial
mask markers as turns and digressions, references to the process of writing and to the writer, references to
the problems of narrative story-telling, irony, the idiosyncrasies of narrative choice and unfulfilled narrative intentions,
claims of correspondential truth, situation when the tale is narrated as fiction but there are some moments
when we see that all the events described are real are studied. The reasons, by which W.M. Thackeray
changes the style and manner of narration in comparison with his previous works, are analyzed. Some techniques
of psychological representation are mentioned
Лирическая героиня в цикле М. Цветаевой "Комедьянт"
https://www.ester.ee/record=b5564662*es
Biblijska aksiologija u jeziku
U diplomskome radu Библейская аксиология в языке (Biblijska aksiologija u jeziku)
govorili smo o biblizmima i drugim riječima biblijskog porijekla na način da smo uspoređivali
njihova prvotna značenja, vrijednosti i kontekst u kojem se pojavljuju u Svetome Pismu sa
značenjima u suvremenome ruskom jeziku.
Budući da smo se u prvome dijelu rada posvetili biblijskim frazemima, prvo smo
objasnili pojmove frazem i biblizam. Spomenuli smo također i povijesni razvitak biblizama u
ruskome jeziku koji je utjecao na njihov status u suvremenom jeziku. Uspoređujući
vrijednosti biblijskih frazema u Svetome Pismu s njihovim vrijednostima u današnjem
ruskome jeziku, ustvrdili smo da postoje frazemi koji imaju isto značnje danas, kao što su
imali i u Bibliji, zatim oni koji imaju metaforičko značenje u oba slučaja, potom frazemi koji
su u Bibliji upotrijebljeni u izvornom značenju, dok su u suvremenom jeziku metafora, i na
kraju frazemi čija se značenja danas u potpunosti razlikuju od biblijskih izvora. Posebnu smo
pažnju posvetili upravo posljednjoj grupi, u koju ulaze sljedeći izrazi: злачное место; нищие
духом; Кто не со Мною, тот против Меня; кающаяся Магдалина; иерихонская труба;
бесплодная смоковница; чаша терпения переполнена (переполнилась); вложить персты
в язвы; быть в духе i Валаамова ослица. Ti su nam frazemi poslužili kao primjer potpune
promjene biblijskih značenja i vrijednosti u suvremenom jeziku.
U drugome dijelu rada objasnili smo pojam aksiologija i u kontekstu toga pojma
promatrali smo značenja i vrijednosti biblijskih riječi koje nisu biblizmi, ali se pojavljuju u
kontekstu kršćanske filozofije: лик, лицо, личина (маска); плоть, тело, душа, дух; ум,
разум, рассудок; целитель, врачь, лекарь. Pozivajući se na brojne autore i izvore,
obrazložili smo svaki od spomenutih pojmova zasebno te smo ih međusobno usporedili. Neke
od spomenutih riječi sačuvale su svoja prvotna značenja (лик, врачь, лекарь), neke su uz
svoja izvorna značenja s vremenom dobila nova (тело, душa, лицо, личина, дух, целитель),
a nekima su se vrijednosti promijenile, čak i izjednačile (ум, разум, рассудок). Takvi izrazi u
svome prvotnom izvoru – u Bibliji – imaju određenu težinu jer se koriste u kontekstu
transcedentnoga svijeta i duhovnoga života. Prema tome, i njihove su vrijednosti duboke,
osobito u kršćanskoj filozofiji i vjeroispovijesti. Također, riječi koje se danas smatraju
sinonimima u kršćanskoj se filozofiji jasno razlikuju. Kako vidimo u ovome radu, vrijednosti
većine spomenutih pojmova (лицо, тело, душа, дух, ум, разум, рассудок, целитель) bitno
su se izmijenile tijekom povijesti pa sve do danas