Šamanizam u europskom paleolitiku - pregled arheoloških izvora

Gornji paleolitik i pojava anatomski modernog čovjeka ujedno je i vremensko razdoblje od kojeg se prema nekim autorima (D. Lewis-Williams, T. Dowson, M. i S. Aldhouse-Green) mogu pratiti začeci šamanizma. Šaman je, prema svemu sudeći, riječ tunguskog porijekla, a sasvim sigurno označava osobu s posebnim moćima, koja se često krivo izjednačava s pojmovima liječnik, čarobnjak i sl., a predstavlja osobu koja komunikacijom sa spiritualnim bićima može osigurati dobrobit za zajednicu kojoj pripada (Vitebsky, 2000; Perrin, 2010). Pri tome, uvijek se spominje i let u gornji ili donji svijet, u kojem borave bića s kojima obični ljudi ne mogu doći u kontakt. Šamanski let, odnosno putovanje u druge svjetove, omogućeno je ulaskom u promijenjena stanja svijesti, točnije, njegove tri faze (Lewis-Williams, 2002). Promijenjeno stanje svijesti ne poznaju samo i isključivo šamani, ali je za njih neophodno. Najveći dio mog rada obuhvaća prikaz arheološkog materijala na temelju kojeg se može pratiti djelovanje šamana u razdoblju paleolitika

Frinihova Ekloga kao komentar leksičkih promjena u grčkom jeziku

U ovome se radu na temelju literature i korpusa proučavaju i opisuju uputstva za leksik iz djela Ῥηµάτων καὶ ὀνοµάτων Ἀττικῶν (Eclogae nominum et verborum Atticorum) gramatičara i aticista Friniha. Proučavamo djelo u kontekstu vremena i stanja u državi te objašnjavamo pokret atticism kao odgovor na stanje jezika. Uspoređujemo leksik grčkog i novogrčkog jezika. Zaključuje se da jezik ima tendenciju sačuvati baš one oblike koje gramatičar ne preferira ili oba oblika, a i na par mjesta se čuvaju oblici koje gramatičar preferira.In this paper, the literature and the corpus study and describe the instructions for the lexicon from the works of Ῥηµάτων καὶ ὀνοµάτων Ἀττικῶν (Eclogae nomum et verborum Atticorum) grammarian and atticist Phrynicus. We study the work in the context of time and state in the state and explain the movement atticism in response to the state of language. We compare the readings of Greek and Modern Greek languages. It is concluded that language tends to preserve forms the grammar does not prefer or both forms, and few of them are the ones that the grammar prefers

Tribalizam – evolucijski korijeni i manifestacije u suvremenim kompleksnim društvima

Ovaj rad se bavi funkcioniranjem tribalizma u modernim uvjetima. Ovoj temi smo pristupili iz perspektive evolucijske psihologije. Njena glavna pretpostavka je ta da je ljudski um kroz evoluciju razvio određene psihološke mehanizme (module) prilagođene za rješavanje specifičnih evolucijskih problema. Svaki psihološki mehanizam je osjetljiv na određene podražaje iz okoline koji ga aktiviraju te ih stoga nazivamo okidačima. Ovi okidači, u nekim bitnim aspektima, nalikuju na predznake situacije koja je predstavljala evolucijski problem za koji je sam mehanizam evoluirao. U slučaju tribalizma to su prijetnje našoj grupi. Osim okidača, ovaj rad se istražuje i pristranost te grupnu identifikaciju kao bitne čimbenike cjelokupnog mehanizma. Na kraju se predstavlja nekoliko primjera funkcioniranja tribalizma u modernim uvjetima.This paper deals with the functioning of tribalism in modern conditions. We deal with this topic from the perspective of evolutionary psychology. It's main assumption is that the human mind, through evolution, has developed certain psychological mechanisms adapted to solve specific evolutionary problems. Each psychological mechanism is susceptible to certain stimuli from the environment that trigger it and we therefore call them triggers. These triggers, in some respects, resemble the signs of the situation that represented the evolutionary problem that the mechanism itself evolved. In the case of tribalism these triggers are threats to our group. In addition to triggers, this paper investigates bias and group identification as essential factors of the overall mechanism. In the end, there are several examples of the functioning of tribalism in modern conditions

Percepcija sličnosti kognata

It has been widely acknowledged that language typology that is, the structural distance between languages which can be objectively measured, plays an important role in the process of language acquisition and processing. However, as it is often the case with any matter that involves human cognition and perception, humans do not perceive the objective distance between languages in the same way. About four decades ago Kellerman (1983) introduced the term psychotypology to refer to the perception of the degree of typological proximity which strongly influences the extent to which one will attempt to transfer from one language to another. The perception of similarity at the lexical level is the focus of the present study and it is our aim to shed some light on the variables which can influence it. An instrument consisting of 54 lexical items in Croatian, paired with their cognates in six different languages (nine cognate pairs per language), was given to 110 Croatian participants in order to measure their perception of similarity between the cognates. Based on the previous research into subjective similarity and receptive multilingualism, there are two types of variables which affect the subjective similarity: item-related and participant related. Their effect is tested in the study. In addition, the psychotypology at the language system level is believed to influence the similarity perception at the level of items as well. The results of the study generally corroborate some of the previous findings related to the item-related variables but there are also some unexpected findings in the similarity ratings accross six different languages. The study suggests that psychotopology at the language system level plays a role in similarity ratings of lexical items.Postoji generalni konsenzus kada je riječ o jezičnoj tipologiji, to jest, strukturnoj udaljenosti između jezika koju je moguće objektivno izmjeriti, i njenoj važnoj ulozi u procesu usvajanja i procesiranja jezika. Ipak, kako često i biva slučaj s pojavama koje uključuju ljudsku kogniciju i percepciju, ljudi ne percipiraju objektivnu jezičnu udaljenost na isti način. Prije otprilike četiri desetljeća, Kellerman (1983) uvodi termin psihotipologija, koji označava percepciju stupnja tipološke bliskosti koja snažno utječe na transfer elemenata iz jednoga jezika u drugi. Percepcija sličnosti na nivou leksika je fokus ovoga istraživanja, a cilj je pokušati pojasniti varijable koje mogu utjecati na percepciju. Upitnik s 54 riječi na hrvatskome jeziku te njihovim ekvivalentima u šest različitih jezika (devet parova kognata po jeziku) ispunilo je 110 hrvatskih ispitanika kako bi se izmjerila njihova percepcija sličnosti tih kognata. Temeljem prethodnih istraživanja subjektivne sličnosti i receptivne višejezičnosti, postoje dva tipa varijabli koje utječu na subjektivnu sličnost: varijable povezane s kognatima te sa samim ispitanicima. U ovom se istraživanju ispituje njihov efekt. Također, smatra se da psihotipologija na razini jezičnoga sustava također utječe na percepciju sličnosti na razini riječi. Rezultati istraživanja generalno potvrđuju neke od prethodnih pronalazaka, no došlo je i do neočekivanih rezultata u varijablama povezanima s kognatima u ocjenjivanju sličnosti šest jezika. Istraživanje ukazuje na to da psihotipologija na razini jezičnoga sustava ima ulogu u procjenjivanju sličnosti riječi

The relationship between personality traits and job satisfaction, work performance and organizational citizenship behaviour in a tech start-up

Zadovoljstvo poslom, radna uspješnost i odgovorno organizacijsko ponašanje su iznimno bitni koncepti u organizacijskoj psihologiji te su provedena mnoga istraživanja o njihovoj povezanosti s osobinama ličnosti. Cilj našeg istraživanja je bio saznati postoje li razlike u ovoj povezanosti izmeđuprijašnjih istraživanja i našeg istraživanja na uzorku tehnološkog start-upa.U istraživanju je sudjelovalo 174 osoba od kojih je 72,9% bilo muškog spola te je prosječna dob bilaM=32.66 (SD=6.89). Ukupno su korištena 4 upitnika: IPIP 50, Indeks zadovoljstva poslom, Upitnik uspješnosti u radnim zadacima i Upitnik odgovornog organizacijskog ponašanja. Rezultati su pokazali da su savjesnost, emocionalna stabilnost i intelekt statistički značajno pozitivno povezani sa zadovoljstvom poslom. Također se pokazalo da su sve osobine ličnosti značajno pozitivno povezane s radnom uspješnosti, dok su s odgovornim organizacijskim ponašanjem značajno povezane ugodnost, ekstraverzija i intelekt.Job satisfaction, work performance and organizational citizenship behavior are very important concepts in the organizational psychology and a lot of research has been conducted about their relationship with personality traits. The aim of this research was to find out whether there are any differences in thesecorrelations between our sample of tech start-up compared to previous research. The sample consisted of 174 adults out of which 72,9% were male and the average age was M=32.66 (SD=6.89). We used 4 questionnaires: IPIP 50, Index of Job Satisfaction, Task Preformance Questionnaire and Organizational Citizenship Behavior Checklist. Results showed that conscientiousness, emotional stability and intelect are significantly positively correlated with job satisfaction. Furthermore, all personality traits are positively correlated with work performance, while extraversion, agreeableness and intelect are significantly correlated with organizational citizenship behavior

Jezične ideologije u poučavanju engleskog jezika

Ideologies can be defined as systems of common-sensical ideas and beliefs. They become common sense by being reproduced by institutions. The aim of this study is to identify and examine language ideologies found in English classrooms in Croatia, focusing particularly on the influence teachers have had on their students’ later attitudes to the foreign language. The method that has been used to gain the data is the semi-structured interview. The participants’ responses show that they have encountered and adopted three major types of language ideologies. The first is the ideology of the standard language. The participants find the standard to be a more prestigious variety. The second ideology is the ideology of the native speaker, which is reflected in the participants’ view of the native speaker as an authority on language. The third group of ideologies on which the participants’ answers have been collected are different ideologies concerning code-switching. The participants mostly favour the ideologies of monoglossia and monolingualism, that is, the exclusive use of English in the classroom. Moreover, they believe that their former teachers’ attitudes, that is, displays of language ideologies, are pedagogically justified because they facilitate language progress

Samoprezentacija političara na internetu

Diese Diplomarbeit beschäftigt sich mit der Selbstpräsentation der Politiker im Internet. Der Begriff Selbstpräsentation impliziert die Art und Weise, wie sich die Politiker der Öffentlichkeit präsentieren. Die Arbeit befasst sich mit der Analyse der im Internet verfügbaren Reden der deutschen Politiker Angela Merkel und Martin Schulz. Die verwendeten Online-Plattformen sind die offizielle Website von Bundeskanzlerin Angela Merkel und der offizielle YouTube-Kanal von Martin Schulz. Die Reden der Politiker werden nach drei Aspekten analysiert: die Komposition der Rede, die Kohärenz und die Kohäsion des Textes sowie die prozodischen Merkmale der Sprache in den Elementen Ton, Intonation, Tempo und Rhythmus. Im letzten Kapitel wird die Bedeutung der Phonetik im Fremdsprachenunterricht hervorgehoben, und für die Übungen, die zur Verbesserung der Aussprache im Fremdsprachenunterricht beitragen können, können die Reden der Politiker als Modell für die Nachahmung der Intonation und des Rhythmus von Muttersprachlern verwendet werden.Ovaj diplomski rad se bavi samoprezentacijom političara na internetu. Pod pojmom samoprezentacija se podrazumijeva način na koji se političari prezentiraju javnosti. U ovome diplomskome radu se analiziraju govori njemačkih političara Angele Merkel i Martina Schulza, koji su dostupni na internetu. Platforme na internetu koje su korištene su službena stranica njemačke kancelarke Angele Merkel, te službeni kanal Martina Schulz na YouTube-u. Govori političara analiziraju se u trima aspektima, a to su kompozicija govora, koherentnost i kohezija teksta te prozodijska obilježja govora u elementima tona, intonacije, tempa i ritma. U zadnjem poglavlju predstavljena je važnost fonetike u nastavi stranoga jezika, prilikom čega je naglasak na izgovoru, te su navedene vježbe koje mogu doprinijeti poboljšanju izgovora u nastavi stranoga jezika, za neke vježbe mogu se koristiti i govori političara kao model za imitaciju itnonacije i ritma izvornih govornika

Das Konzept der Intermedialität am Beispiel von Ferdinand von Schirach

Die Fragestellung dieser Diplomarbeit hat sich mit der Arbeitsdauer geändert. Am Anfang sollte nur die Intermedialität am Beispiel von Ferdinand von Schirach analysiert werden – was man auch aus dem Titel herauslesen kann – aber da die Intermedialität sich als ein Phänomen, dass viele andere mit sich bringt, erwiesen hat, haben sich Schritt für Schritt auch die Themen dieser Arbeit erweitert und weiterentwickelt. Obwohl es in dieser Arbeit vorerst womöglich um trockene Begriffe und Analysen gehen sollte, kann von Schirach scheinbar auch bei wissenschaftlichem Schreiben einen zum Nachdenken bringen und den Autor eines solchen Textes dazu fordern, das Medium als Konzept im modernen Zeitalter, umzudenken. Gerade für diesen Bereich finde ich Ferdinand von Schirach als Objekt wissenschaftlicher Analyse äußerst angemessen, da man ihn freilich als eine Art Soziologen oder Psychologen und näturlicherweise als Juristen und Schriftsteller betrachten kann. Von Schirach ist aus mehreren verschiedenen Perspektiven forschbar, was auch etwas über sein Talent bzw. die Universalität seiner Werke sagen könnte. Vor allem aber kann uns Ferdinand von Schirach aber belehren, das Gespräch und die Diskussion mehr zu schätzen. Hier liegt meiner Meinung nach sein größter Wert und es ist das, was ihm zu einem intermedialen Erfolg gemacht hat

Learning Motivation and Attitudes of ESP University Students at the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, University of Zagreb

English for Specific Purposes (ESP) is a course which teaches students the terminology needed in their field of study through relevant topics. Due to the compulsory nature of the course and its placement in the first year at university, students may develop negative attitudes toward ESP and have lower levels of learning motivation. The aim of this thesis was to investigate learning motivation and attitudes of 142 ESP university students at the Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering. The instrument used was a questionnaire whose results were subject to statistical analysis and used to test five hypotheses. The results showed that there is no difference in attitudes and learning motivation between male and female students, or among students of Petroleum Engineering, Mining and those of Geology. Years of learning English prior to learning ESP also showed no statistical relevance. The fourth and fifth hypotheses were confirmed: more positive attitudes toward the English language, the teacher, course material and evaluation lead to higher motivation for learning ESP and the students’ intrinsic motivation was higher than extrinsic. A further analysis of the questionnaire was also conducted and the overall results point to the fact that, due to their young age and the fact that they have just started university, students acknowledge the overall importance of English, but are not fully aware of the benefits of ESP in their field of study.Engleski jezik za posebne namjene (ESP) je kolegij koji kroz relevantnu tematiku poučava studente terminologiju koja im je potrebna u području koje studiraju. Zbog činjenice da je kolegij obavezan i održava se na prvoj godini studija, studenti prema njemu mogu razviti negativne stavove i imati nisku razinu motivacije za učenjem. Cilj ovog diplomskog rada bio je istražiti motivaciju za učenjem i stavove prema ESP-u 142 studenata koji pohađaju ESP na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao sredstvo prikupljanja podataka korišten je upitnik čiji su se podaci statistički obradili i analizirali kako bi se testiralo pet pretpostavki. Rezultati su pokazali kako ne postoji razlika u stavovima i motivaciji za učenjem između studenata i studentica, niti među studentima Naftnog rudarstva, Geologije i onih na smjeru Rudarstva. Godine učenja engleskog jezika prije učenja ESP-a na fakultetu također nisu bile statistički relevantan faktor. Četvrta i peta pretpostavka je dokazana: pozitivniji stavovi prema engleskom jeziku, učitelju, nastavnom materijalu i načinu evaluacije na kolegiju dovode do višeg stupnja motivacije za učenjem ESP-a, a intrinzična motivacija studenata je viša od ekstrinzične. Upitnik je podvrgnut daljnjoj analizi, a sveukupni rezultati ukazuju na to da zbog mlade dobi i činjenice da su tek upisali prvu godinu fakulteta, studenti shvaćaju općenitu važnost engleskog jezika, no još nisu u potpunosti svjesni koristi ESP-a u području koje studiraju

Razvoj publike popularne kulture u hrvatskim časopisima za mlade od 1958. do 1976. godine

Usredotočujući se popularnu kulturu i mlade kao njezinu publiku te razmatrajući utjecaj tih dvaju pojava na globalni lik i intelektualnu povijest dvadesetoga stoljeća, u ovome radu analizom časopisa za mlade koji su izlazili u Hrvatskoj u dijalogu s postojećom literaturom i primarnim izvorima nastojim pridonijeti proučavanju jugoslavenske kulture koja se oblikuje u poslijeratnome razdoblju ne samo mapiranjem prethodno neistraženoga područja, već i ukazivanjem na izniman značaj polja popularnoga i figure omladine za širi problem jugoslavenskoga socijalističkog projekta. Analizom niza teorijskih refleksija o jugoslavenskoj popularnoj kulturi i mladima ukazujem na ključni simbolički značaj figure omladine kao nositelja jugoslavenskoga socijalističkog projekta te pokazujem kako se upravo ta figura izdvaja kao privilegirani prostor pregovaranja napetosti koje obilježavaju odnos jugoslavenske vizije socijalističke modernosti i razvoja polja popularnoga. Analizom primarne građe i razmatranjem promjena u širemu ekonomskome, političkome i društveno-kulturnome kontekstu izdvajam razdoblje između 1958. i 1976. godine kao konstitutivno za razvoj jugoslavenskoga polja popularnoga te pokazujem kako to polje – koje u tome razdoblju postaje ispresijecano nizom distinkcija koje radikalno mijenjaju lik „skupa općenito dostupnih artefakata“ i publici popularne kulture pridaju urbani, srednjoklasni i maskulini lik, dodatno obilježen nacionalnim distinkcijama – poprima više sličnosti sa svojim Zapadnim parnjakom nego što mu se obično priznaje, što nam dopušta da u novome svjetlu promotrimo problem „posebnosti“ jugoslavenske popularne kulture.Focusing on popular culture and youth as its audience and exploring the impact these two phenomena have left on the global character and intellectual history of the twentieth century, this paper enters into dialogue with the existing literature and primary sources in order to employ an analysis of youth magazines published in Croatia as a way of making a contribution to research focused on Yugoslav culture formed in the post-war period not only by mapping a previously unexplored area, but also by emphasizing the extraordinary significance of the field of the popular and the figure of youth for the broader issue of the Yugoslav socialist project. Through an analysis of a number of theoretical reflections on Yugoslav popular culture and youth, this paper underlines the key symbolic importance of the figure of youth as the subject expected to carry out the Yugoslav socialist project and it demonstrates how this figure came to function as the privileged space for the negotiation of the tensions that mark the relationship between the Yugoslav vision of modernity and the developing field of the popular. Through an analysis of the primary sources and a consideration of the changes that occur in the broader economic, political and socio-cultural context, this paper identifies the period between 1958 and 1976 as constitutive for the development of the Yugoslav field of the popular and demonstrates how this field – which, in this period, becomes marked by a number of distinctions that drastically alter the image of the “set of generally available artefacts” and produce a privileged audience of popular culture, which is urban, middle-class, masculine and additionally marked by national distinctions – becomes more similar to its Western counterpart than it is typically assumed, which allows us to examine the issue of the “exceptionality” of Yugoslav popular culture in a new light