Mikrobiološka kvaliteta komercijalnog pekarskog kvasca na hrvatskom tržištu

Komercijalni pekarski kvasac je aktivna biomasa kvasca Saccharomyces cerevisiae kojoj se tijekom procesa proizvodnje, distribucije i skladištenja pridružuju i drugi nenamjenski mikroorganizmi. U radu je ispitana mikrobiološka kvaliteta uzoraka svježih i suhih oblika pekarskog kvasca različitih proizvođača prisutnih na hrvatskom tržištu. Za izolaciju i identifikaciju mikrobne populacije u uzorcima pekarskog kvasca upotrijebljene su klasične mikrobiološke metode, a mikrobni rast određen je brojanjem poraslih kolonija na selektivnim hranjivim podlogama. Rezultati su pokazali da su bakterije mliječne kiseline (BMK) dominantni pridruženi mikroorganizmi pekarskom kvascu, prisutni u koncentraciji od 105 - 108 st/g. U uzorcima kvasca dokazani su i divlji kvasci i koliformne bakterije u koncentraciji od 103, odnosno 104st/g. Suhi pekarski kvasac imao je bolju mikrobiološku kvalitetu budući da u uzorcima nisu dokazane plijesni i bakterija Listeria monocytogenes. Salmonella sp. i Escherichia coli nisu dokazane u nijednom uzorku, dok je Staphylococcus aureus dokazan u 89% uzoraka svježeg te 67% uzoraka suhog kvasca u koncentraciji od oko 101 st/g

The use of recombinant DNA technology in producing pharmaceuticals

Rekombinantna DNA tehnologija podrazumijeva metode kojima možemo prenijeti gene iz jednog organizma u drugi. Time se omogućava dobivanje proteina u organizmima u kojima se ti proteini prirodno ne stvaraju. Takva tehnologija danas ima brojne primjene, a jedna od njih je proizvodnja lijekova. Prvi ljudski protein dobiven iz bakterije E. coli bio je inzulin, 1982. godine. Danas se za manipulaciju gena u svrhu dobivanja rekombinantnih proteina, osim bakterija, koriste i kvasci, životinje, biljke te stanične kulture. Svaka metoda proizvodnje ima svoje prednosti i nedostatke. Glavni nedostatak bakterijama je nemogućnost glikozilacije proteina. Kvasci, kao eukarioti, uspješniji su u tom procesu. Transgenične životinje mogu izlučivati znatne količine proteina u krv, mlijeko, bjelanjak ili urin. Mogu proizvoditi proteine složenih struktura koji moraju proći proces posttranslacijske modifikacije da bi postali aktivni. Upotreba transgeničnih životinja postavlja brojna etička pitanja te pitanja vezana uz sigurnost pripreme takvih proteina. Transgenične biljke mogu proizvoditi velike količine proteina te stvarati proteine kompleksnih struktura. Također takva je proizvodnja jeftina i nema gotovo nikakvih etičkih problema. Najveći nedostatak genetički modificiranih organizama je interakcija s okolišem. Unatoč tome što još uvijek malo znamo o tome kakav bi učinak transgenični organizmi mogli imati na svoj okoliš, možemo reći da je rekombinantna DNA tehnologija u proizvodnji lijekova svojevrsno čudo 20.-og stoljeća.Recombinant DNA technology encompasses various techniques by which we can transfer genes from one organism to another. This way we accomplished production of proteins in organisms for which these proteins are not natural. Such technology has many applications today. One of them is the use in producing pharmaceuticals. Proteins play an important role in the pharmaceutical industry. The first human protein produced in Escherichia coli was insulin, in 1982. Today, we use biotechnology in order to obtain recombinant proteins from bacteria, yeasts, animals, plants and cell cultures. Each manufacturing method has its advantages and disadvantages. The major drawback of bacteria is that they are unable to perform the posttranslation modifications such as glycosylation. Yeasts, as eukaryotes, have some advantages over bacteria in this process. Transgenic animals can secrete significant amounts of protein in blood, milk, egg white or urine. They can also produce proteins with complex structure that must undergo a process of posttranslational modifications. The use of transgenic animals faces many ethical issues and issues of environmental impact of such animals. Transgenic plants can produce large amounts of protein and they can also form complex protein structures. This system of production is cheap and avoids some ethical issues. The biggest disadvantage is interaction with the environment. Although we still know little about how transgenic organisms could affect the nature one day, we can say that the recombinant DNA technology in the production of pharmaceuticals is sort of a miracle of the 20th century

O nekim kemijskim i bakteriološkim svojstvima maslaca zagrebačkog tržišta

Kontrola proizvoda je vrlo dobar način po kome se upoznava njihov kvalitet i jedan od putova koji vode unapređenju proizvodnje. Ona garantira prodaju kvalitetnih proizvoda, pokazuje da treba usavršavati rad, omogućuje kategorizaciju, plaćanje prema kvalitetu, bolju organizaciju prodaje i uskladištenja

Glavne vrste mljekarskih čistih kultura

Kao "čiste kulture" mljekarska mikrobiologija definira supstrate koji sadrže samo specifične korisne mikroorganizme, a koji se u mlijeko dodaju sa svrhom da u njemu ili u mliječnim proizvodima izazovu željenu vrstu fermentacije

Mikrobiološke pretrage maslaca

Naše mikrobiološke pretrage maslaca ne bi bile potpune, ako ne bismo obradili i pitanja kontaminacije maslaca plijesnima i kvascima. Maslac prije svega iz kiselog vrhnja, predstavlja za plijesni dobar supstrat za razmnažanje. Dakako, moramo biti svjesni da ne djeluju sve vrsti plijesni jednako na kvalitetu maslaca

Prisutnost Candida sp. u svježem voćnom soku

Fruit juices are popular soft drinks with an important role in human nutrition. Fruit juices are often infested by yeast species that can survive different storage conditions. The aim of this study was to determine the degree of yeast contamination of freshly squeezed juices in three large supermarkets in Zagreb, Croatia. The analysis included 84 juice samples obtained from freshly squeezed orange, lemon, grapefruit, and apples. Their acidity varied between pH 2.1 and pH 4.9. Juice samples were plated directly on Sabouraud 4 % glucose Agar (Merck, 1.05438) and processed according to standardised methods (HRN ISO 7954:2002). Yeasts were isolated in all 84 samples and ranged between 0.005x103 and 23x103 colony forming units per mL (CFU mL-1). The most common yeasts identifi ed using the API 20C AUX yeast kit included Candida guillermondii, C. krusei, C. famata, C. spherica, C. colliculosa, C. albicans, Trichosporon mucoides, Kloeckera spp. and yeast-like fungus Cryptococcus neoformans. C. guillermondii prevailed in 55.95 % of all samples.Voćni su sokovi tekući ekstrakti voća dobiveni cijeđenjem zrelog voća te su vrlo važan čimbenik u svakodnevnoj prehrani ljudi. Najčešće zastupljeni mikroorganizmi u svježem voćnom soku su kvasci koji preživljavaju niske temperature skladištenja. Svrha ovog istraživanja bila je odrediti prisutnost i brojnost kvasaca u svježim voćnim sokovima uzorkovanim u supermarketima na području Republike Hrvatske, odnosno glavnom gradu Zagrebu. Ukupno su uzorkovana i pregledana 84 uzorka svježe iscijeđenih naranči, limuna, grejpfruta i jabuka. pH-vrijednost se kretala od 2.1 do 4.9. Uzorci su nacijepljivani direktno na Sabouraudov agar s 4 % glukoze (Merck, Njemačka) u skladu s propisanom normom HRN ISO 7954:2002. U sva 84 uzorka utvrđena je prisutnost kvasaca u broju od 0.005x103 do 23x103 CFU mL-1. Identifi kacija je provedena testom API 20 C AUX (bioMérieux, 20 210). Najčešće su izolirani sljedeći kvasci: Candida guillermondii, C. krusei, C. famata, C. spherica, C. colliculosa, C. albicans, Trichosporon mucoides, Kloeckera spp. i kvascu slična gljivica Cryptococcus neoformans. U svim uzorcima C. guillermondii bila je najčešće izolirani kvasac (55.95 %)

Evolution of fungi

Intenzivnim bavljenjem filogenijom gljiva, znanstvenici su došli do brojnih otkrića. Tako su Paquin i suradnici, korištenjem mitohondrijskih gena koji kodiraju podjedinice 1 – 3 i citokrom b, na temelju rezultata istraživanja pružili snažnu potporu teoriji gljiva i životinja kao sestrinskih grupa, te su predložili postavljanje Spizellomycetales kao bazu gljiva rađe nego Blastocladiales. Još jedna snažna potpora gljivama i životinjama kao sestrinskim grupama dolazi iz istraživanja Baldaufa i Palmera koji su koristili konzervirane gene jezgre za aktin, α i β – tubulin, histone i translacijski, elongacijski faktor Ef - 1α. Dollittle i suradnici su proveli istraživanje bazirano na 53 različita gena koji kodiraju enzime, te su rezultati pokazali kako su gljive divergirale od životinja prije oko 965 milijuna godina. Bowen i suradnici su sekvencionirali gene hitin sintaze, pripadaju trima genskim obiteljima, te su izveli stablo sekvenci u kojem gljive dijele na 3 razreda. Seifert i suradnici, te Kuhls i suradnici, koristeći sekvence 18S i 28S ribosomskih gena, utvrđuju filogenetske odnose između spolnih i nespolnih gljiva koje su prije bile smatrane različitim vrstama. Provedeno je i istraživanje temeljeno na genima β podjedinice F1 – ATP – aze koje je pokazalo prisustvo vertikalnog prijenosa gena (sa pretka na potomke) kod mrkve i krušne plijesni. Za mnoga filogenetska pitanja sekvence ribosomskih gena ne nude jasne odgovore, te su sekvence drugih gena i razne karakteristike poželjne i dobrodošle. Red, rad, disciplina, nove spoznaje, nove ideje, novi tehnološki napreci, povećanje svote novca namijenjene znanosti, što bolja povezanost i suradnja znanstvenika cijelog svijeta, mogu nam pomoći i olakšati put približavanja istinitoj evoluciji koja je bitna cjelokupnom čovječanstvu i koja će, bar djelomično, ponuditi odgovor na čovjekova vječna pitanja njegovog postanka, razvoja, srodstvenih odnosa i konačno svrhovitosti života.Working intensively on the phylogeny of fungi, scientists have come up with a number of discoveries. Thus, Paquin et al, using the mitochondrial genes encoding subunits 1-3 and cytochrome b, provided strong support for the theory of fungi and animals as sister groups, and proposed setting Spizellomycetales as fungi base rather than Blastocladiales. Another strong support for fungi and animals as sister groups comes from Baldauf`s and Palmer`s studies who used conserved nucleus genes for actin, α and β - tubulin, histones, and the translation, elongation factor Ef - 1α. Dollittle et al. conducted a study based on 53 different genes that encode enzymes, and the results showed that the fungi have divergated from animals less than about 965 million years ago. Bowen et al. sequenced chitin synthase genes, belong to three gene families, and they performed tree in which the fungi are divided into 3 classes. Seifert et al., and Kuhls et al, using a sequence of 18S and 28S ribosomal genes, determined phylogenetic relationships between sexual and asexual fungi that have previously been regarded as different species. The study with carrots and bread mold, based on genes of β subunits of F1 - ATP – ase, showed the presence of vertical gene transfer. For many phylogenetic questions ribosomal gene sequences do not offer clear answers. The sequences of other genes and different characteristics are wanted and welcome. Order, work, discipline, new knowledge, new ideas, new technological advances, increasing amounts of money intended for science, better linkages and cooperation of scientists around the world, can help us and also alleviate our way of approaching the true evolution that is essential to all of humanity and will, at least in part, offer an answer to man's eternal questions of his origin, development, relationships and ultimately purposefulness of life

Mikrobiološka kontaminacija prostirke tokom tova brojlera

The results of the research into the microbiological contamination of litter used by broiler chickens are presented. Litter samples were taken prior to the introduction of chicks (day 0) and in 7-day intervals until the end of the fattening period. The total numbers of aerobic mesophilic microorganisms, yeasts, moulds and Clostridium perfringens spores, and the presence of bacteria of the Salmonella genus were determined. The total microbial count in newly laid litter was 7 log10 CFU/g, which increased to 9 log10 CFU/g by the 4th week. However, at the end of the 5th week, it was at the same level as in newly laid litter. C. perfringens spores, presumably originating from chicks' faeces, were first detected on day 7. In the next 7 days their number increased, reaching 3-4 log10 CFU/g, and remained at approximately same levels until the end of the research. The initial mould contamination was 5-6 log10 CFU/g. However, from day 21 moulds were not isolated, but only yeasts of the Saccharomyces genus. It is supposed that these were deposited with chicks' faeces, due to their presence in complete broiler feed. No bacteria of the Salmonella genus were ever isolated from the litter. In conclusion, the total numbers of microorganisms in deep litter reach their peak in approximately a month, which is followed by their decrease. Deep litter is a favourable environment for probiotic yeast cultures. Added to feed intended for broilers, they can positively influence the microbial composition of litter, providing healthier environment to fattening broilers.U radu su prikazani rezultati ispitivanja mikrobiološke kontaminacije prostirke korišćene u tovu pilića. Prostirka je uzorkovana pre naseljavanja objekata i u nedeljnim intervalima tokom 35 dana tova pilića. Uzorci su ispitani na ukupan broj aerobnih mezofilnih mikroorganizama, kvasaca, plesni i spora Clostridium perfringens, kao i prisustvo bakterija roda Salmonella. Ukupan broj mikroorganizama u svežoj prostirci iznosio je 7 log10 CFU/g, a do 4 nedelje tova pilića povećao se do 9 log10 CFU/g. Međutim, na kraju pete nedelje tova, ukupan broj mikroorganizama u prostirci bio je na nivou vrednosti ustanovljenih u svežoj prostirci. Spore C. perfringens su ustanovljene tek sedmog dana od naseljavanja objekta, što ukazuje da u prostirku dospevaju fecesom pilića. Za 14 dana broj spora C. perfringens se povećao do 3-4 log10 CFU/g i na približno istim vrednostima zadržao do kraja ispitivanja. Sveža prostirka bila je kontaminirana plesnima u nivou od 5-6 log10 CFU/g, ali od 21. dana iz uzoraka prostirke nisu izolovane plesni, već samo kvasci roda Saccharomyces. Pretpostavka je da su kvasci u prostirku dospeli fecesom pilića, jer se koriste kao probiotske kulture u smešama za njihov tov. Bakterije roda Salmonella nisu izolovane iz prostirke. Rezultati ispitivanja pokazuju da ukupan broj mikroorganizama u prostirci dostiže svoj pik za oko mesec dana, nakon čega se smanjuje. Prostirka je pogodna sredina za život probiotskih kultura kvasaca i njihovo dodavanje u smeše za tov brojlera može imati povoljan uticaj na sastav mikroorganizama u prostirci, a time i obezbeđenje zdravije životne sredine u podnom sistemu uzgoja brojlera

Microbiological control Paris filled muffin

U radu su opisane i provedene mikrobiološke analize na svakom pojedinom uzorku ulaznih sirovina, poluproizvoda, te na gotovom proizvodu – Paris, punjeno čajno pecivo 300g . Mikrobiološki parametri svih uzoraka su u skladu s preporukama Vodiča za mikrobiološke kriterije za hranu (3. izmijenjeno izdanje,ožujak 2011.) koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Uredbe 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Ovisno o uzorcima, mikrobiološke analize obuhvaćaju se određivanjem različitih mikroorganizama: aerobne mezofilne bakterije, kvasce, plijesni, Salmonella spp, Enterobacteriacae, Listeria monocytogenes, Staphylocpoccus aureus, sulfitreducirirajuće klostridije. Mikrobiološka kontrola provodi se na temelju jednog uzorka, te se zbog toga uzima manja vrijednost MDK (maksimalno dopuštena koncentracija). Provedena analiza potvrđuje visoku kvalitetu Koestlin d.d. proizvoda te njihovo stalno poboljšavanje, kao i unaprjeđenje poslovnih procesa uz usku surađuju s Prehrambeno – biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. Rezultat takvog suvremenog pristupa Koestlin d.d. u proizvodnji konditorskih proizvoda je i posjedovanje certifikata ISO9001.Thesis describes the microbiological analysis carried out on each sample of raw materials, semi-finished and finished of Paris fillled biscuits products. Microbiological parameters of all samples are according to standard. Depending on samples, microbiological analysis encompassed the determination of the different microorganisms: aerobic mesophilic bacteria, yeasts, molds, Salmonella spp, Enterobacteriacae, Listeria monocytogenes, Staphylocpoccus aureus depending on samples. Microbiological controls are carried out on the basis of a single sample, and therefore takes less value TWA (maximum allowable concentration). The analysis confirms the high quality Koestlin Inc. products and their continuous improvement , as well as improving business processes through close working with pre - in Zagreb . The result of such a modern approach Koestlin d.d. in confectionery products and owning the certificate of ISO9001