Kao "čiste kulture" mljekarska mikrobiologija definira supstrate koji sadrže samo specifične korisne mikroorganizme, a koji se u mlijeko dodaju sa svrhom da u njemu ili u mliječnim proizvodima izazovu željenu vrstu fermentacije

Dimitrije Sabadoš

Sabadoš, Dimitrije

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

M L J E K A R S T V O - L I S T Z A U N A P R E Đ E N J E M L J E K A R S T V A GOD. XIII JUNI 1963. BROJ 6 Prof. dr Dimitrije Sabadoš, Zagreb Zavod za imljekarstvo> Polj. fakulteta s Glavne vrste mljekarskih čistih kultura Kao »čiste kulture« mljekarska mikrobiologija definira supstrate' koji sa­drže samo specifične korisne mikroorganizme, a koji se u mlijeko dodaju sa svrhom da u njemu ili u mlječnim proizvodima izazovu željenu vrstu fermen­tacije. Čiste kulture sadrže samo mikroorganizme s poznatim svojstvima. Oni mogu pripadati jednom rodu (npr. samo Streptococcus ili samo Thermobacte-rium) ili jednoj vrsti (npr. samo Streptococcus lactis ili samo Thermobacterium helveticum), ili dolaze kao mješovite (bivalentne ili polivalentne) kulture' s kombinacijom vrsta (npr. Str. lactis + »Str. cremoris + Str. citrovorus, kao što je u maslarskoj kulturi). Nadalje kulture mogu sadržavati mikroorganizme ra­zličitih rodova (npr. Str. thermophilus + Tbm. bulgaricum u jogurtnoj kul­turi), pa čak i kombinaciju klasa (bakterije + kvasci, npr. Str. lactis + Sacch. jragilis + Steeptobacterium plantarum i dr. u kefiru). Unatoč toga su to čiste, točnije rečeno čiste mljekarske kulture. Čiste kulture se razlikuju prema mikroifflori koju sadrže, t e mogu biti: A. bakterijske kulture, B. kulture kvasaca i C. kulture plijesni. A. B a k t e r i j s k e k u l t u r e Kulture bakterija primijenjuju se: I u tehnologiji maslaca, II u tehnolo­giji sireva i III u tehnologiji fermentiranih mlječnih napitaka. I kulture za proizvodnju maslaca Sadrže nekoliko! vrata bakterija: Streptococcus lactis (Lister), Streptococcus cremoris (Orla-Jensen), Streptococcus diacetilactis (Matuszevski), Streptococcus citrovorus (Hammer); syn. Leuconostoc citrovorum (Hücker i Pederson), Betacoccus cremosris (Orla-Jensen) Streptococcus paracitrovorus (Hammer); syn. Leuconostoc dextrani-cum (Hücker i Pederson). Jedino Streptococcus lactis je u pravom smislu homofermentativan,- dok ostali tvore osim mlječne kiseline još i nešto 00¾ i manju ili veću količinu vrlo važne aromatske tvari, tj. acetoina, odnosno diacetila, nosioca arome i maslaca i zrelog vrhnja. Kultura sadrži sve ili neke navedene bakterije među kojima mora biti i mlječnih i aromatskih. Maslarska. kultura zrije na 21—-23°C. Kad se mlijeko koagulira, t j . iza oko 10 sati zrenja, treba kulturu ohladiti na oko 16°C i ostavit i da dozrije još 6—8 sati. Tada sadrži više diaceti la. Prec jepl ju je se u mli jeko dodavanjem 0,5—l°/o ku l ture . Pod mikroskopom se može us tanovi t i či­stoću-, ali n e i v r s tu obl igatnih mikroorganizama. . Pr.ecjepljiva.ti .treba svaki dan. Pr i su tnos t diacetila se ustanovl juje H a m m ero vom ili Vas-Cziszar-ovom reakcijom. Čuva se kod oko 5°C. II Kulture za proizvodnju sireva Sl. 1 — Ementalcl pod prešom; čiste kulture F pasterizirano mlijeko. (Širama Kruh u Jilemnice, ÖSSR) (Foto: D. Sabadoš) 1. Kulture za ementalac Ove k u l t u r e mogu imat i slijedeći sas tav . Streptococcus thermophilus (Or la-Jensen; nisu isti sojevi kao kod jogurta) , Thermobacterium helveticum i(Orla-Jensen); syn. Bacillus casei epsilon (E. ' F r euden re i ch i Thöni), odn. Lactobacillus helveticus, Thermobacterium lactis ! (Orla-Jensen), Streptobacterium casei (Orla-Jensen); syn. Lb. casei, Thermobacterium bulgaricum — iznimno. P r e m a rezul ta t ima vlast i t ih ispi t ivanja b iva len tna . ementa l ska laktacido-gena k u l t u r a najbolje se uzgaja u mli jeku na 42°C, kroz 9 sa t i zrenja, s dozom inokula ta 1%, a čuva se na 4:—•641 Sastoji se od bak te r i j a Streptococcus ther­mophilus i Thbm. helveticum. K u l t u r a Streptobacterium casei je mezoii lna, zaht i jeva inkubacionu t e m p e r a t u r u od 30°C, te se može kombin i ra t i uzgoj s d r u g i m n a v e d e n i m članovima. 2, Kultura za edamac P r e m a Mašeku i Maxi slična je po s a s t a v u jogur tnoj ku l tu r i . Uzgaja se u .-mlijeku inokul i ranom s 1% ku l tu r e : Zrije na t e m p e r a t u r i 40—45QC kroz 3—6 SI. 2 — »Molbo« — d a n s k i eksportni edamac; čiste kulture + pasterizirano mlijeko. (Hilleređ) (Foto: D. Sabadoš) sati . Nastoji se održat i odnos između štapića i koka ' 1 : 1 . Također se može p r i ­mijeni t i i mas l a r ska ku l tu ra . Najviše odgovara speci jalna ho lanđska ku l tu r a sa »Str. lactis var. holandicus i dr. SI, 3 — Sir »Zlato« — čehoslovački bei paese; čiste kulture 1 pasterizirano mljjeko (pogon Ripec, ČSSR) (Foto: D. Sabadoš) 3. Kultura za trapist Upotrebl juje se rnaslarska ku l tu r a ili njoj sl ične. U kombinaci j i sa Strep-tobacterium casei daje dobre rezul ta te . Ne uzgaja ju se k o d mješovi te ku l tu re , nego svaka posebno. 4. Kultura za bei paese U CSSR se pr imi jenjuje k u l t u r a Str. lactis sa sposobnošću tvorbe nisina uz doda tak k u l t u r e Str. faecalis (oko 10%). Upot reb i ju je se s mas l a r skom k u l t u ­r o m u količini od 1/4 — 3/4. Odgovara i za ho landske s i reve . Uzgaja se u ml i ­j eku n a 30¾ ili na 23°C. 5. Propionska kultura Sadrži bakteri je ' propionsko kiselog v ren ja Bacterium acidi propionici (syn. Propionibacterium shermannii i P . freudenreichii). P r imi jen ju je se za t v r d e si­reve radi o tvaranja tijesta, s č ime su vezane i k a r a k t e r i s t i k e okusa. Može' se iz ist ih razloga upotr i jebi t i i kod s i reva s n i sk im dogr i javanjem zrna, ako ima smetnj i u tvorbi očiju. Ne uzgaja se u s i r a r n a m a zbog složenosti^ a dodaje se u mli jeko za s i renje u v r lo mal im kol ič inama, od p a r kap i do 20 n a 1000 l i tara . Guva se na t e m p e r a t u r i oko 5®C. 6. Kultura za svježi kiselinski sir Sadrži termo'filne bak te r i j e mlječno kiselog vrenja . Slična je jogur tnoj k u l ­tur i . Uzgaja se u mli jeku cijepljenom s l°/o' k u l t u r e . Na t e m p e r a t u r i 40—45°C zrije 3—6 sati. 7. Kultura za meke sireve s mazom Sastoji se p re težno iz Bacterium linens-а. N e 'uzgaja1 s e u s i ranama, nego se p o t r e b n a količina nabavl ja iz labora tor i ja za pro izvodnju čistih ku l tu ra . S lu ­ži za zrenje' r omädura , havar t i j a i sličnih s i reva na čiju površ inu se nanosi n a k o n soljenja. U mli jeko za sirenje se dodaje rnaslarska ku l tu ra , odnosno ku l ­t u r a za t rapis t . 8. Ostale sirarske kulture Npr . za cedar se upot reb i ju je rnaslarska k u l t u r a u kombinaci j i s ku l t u rom Streptobacterium casei, Thermobacterium helveticum, Str. jaecium i Str. du-rans. Zasad ova ku l tu r a n i je kod n a s ak tue lna . 9. Kultura za kisavu Sadrži mikroorgan izme Thermobacterium helveticum i Mycoderma casei (Candida krusei). Uzgaja se u sekundarno j s i ru tk i na 45QC. U proizvodnji sku te ova ku l tu r a os igurava i sp ravnu fermentaci ju kisave*. I I I kulture za proizvodnju fermentiranih mlječnih napitaka 1. Jogurtna kultura Obligatni članovi mikrof lore jogur ta su termofi lne bakter i je . Po tome su sl ične ementa lskim, a l i se od nj ih razl ikuju tvorbom specifičnog okusa (koji je ka rak te r i s t i čan za jogurt . To su s imbiont i : Streptococcus thermophilus (Orla-Jensen) Thermobacterium bulgaricum (Or la-Jensen) ; syn. Bacillus A. (Gri-gorov), Lb. bulgaricus ((Luersen i Kühn) U l i t e ra tu r i se navodi da se jogur tne ku l tu r e , odnosno jogurt , ku l t iv i ra ju n a t e m p e r a t u r a m a od 38—50°C. Među ovima p r e v l a d a v a j u t e m p e r a t u r e 40—45°C. U r a d u na t emi »Dinamika zrenja razn ih čis t ih k u l t u r a jogurta.« do­sadašnj i rezul ta t i istraživanja, koja su u toku, pokaza l i su da neke naše domaće * Naziv za fermentiranu sekundarnu sirutku, koja se dobiva i upotrebljava pri proizvodnji bohinjske skute, čiste ku l tu re imaju op t imalnu t empera tu ru na 42°C. P r i dozi od 0.5°/o inokula ta zrenje t r a j e np r . 2.22, sa 1% 2.14, sa 2% 1.48, a s a 4% se skraćuje na 1.29 sat i . Kul t ivacioni sups t r a t je puno mli jeko. 2. Biogurtna kultura Streptococcus lactis var. taette Thermob acter ium acidophilum Biogur t ima ista t e r apeu t ska svojstva kao aoidofilno mlijeko, ali, za raz l iku od njega, v r l o je ugodnog okusa. Ima t ra jn i ju konzistenciju od jogur ta , a zrenje m u traje 90—100 m i n u t a n a t empera tu r i 39—41°C. Doza inokulata) je 4—5°/o. 3. Kultura acidofilnog mlijeka To j e u p r a v o m smislu riječi čista kul tura , j e r sadrži samo Thermobacte-rium acidophilum (Lb, acidophilus). Ovaj daje acidofilnom mli jeku izvanredna t e r apeu t ska svojstva. Sposoban je da tvori v i tamin B12 i antibiotik lactoibacilin. Uzgaja se u ml i j eku cijepljenom s l°/o ku l tu re n a t empe ra tu r i 37°C. Z ren je t ra je oko* 6 sati . -4. Kefir na kultura Sadrži bak te r i j e mlječno kiselog vrenja i kvasce : Streptococcus lactis Streptococcus cremoris Streptococcus citrovorus _ • Streptococcus paracitrovorus ' Streptococcus diacetilactis Streptobacterium plantarum (Lb. plantarum) Strepiobacterium casei (Lb. casei) Lactobacillus caucasicus Betabacterium breve Saccharomyces fragilis Torulopsis kefir i dr. ' Neki ovu mikrof loru obogaćuju dodatkom Thermobacterium acidophi-1ит-а. Održavan jem i p roučavan jem kef i rn ih ku l tu ra dobili smo izvrsne r e ­zul ta te s obzi rom n a organolept ičke karak te r i s t ike . To su u p rvom redu k o n ­zistencija i punoća zre log vrhnja , a zat im tipična tvorba plina, p lemeni t okus i aroma. Najpogodni ja t e m p e r a t u r a u p r v o j fazi zrenja je oko 180 |C, a kasn i je 6—8—'10°C. P o z n a t a kef i rna z rna su p rvo tn i oblik kef i rne ku l tu re . Pojedinost i su opisane u »'Mljekarstvu«, br . 2, god. 1958. K u l t u r e za f e rmen t i r ane mlječne nap i tke ident ične su sa samim pro izvo­dima za koje su određene . S drugim v r s t a m a ku l tu ra to nije s lučaj . Neke ' od nj ih rnogu b i t i p r i k l a d n e i za d i rek tnu potrošnju. Npr . mas la r ska k u l t u r a j e zapravo v r l o u k u s n o i a romat ično kiselo mlijeko. Stoga ovu k u l t u r u n e o d g o ­vorni r adn ic i u m l j e k a r a m a često pluta pi ju, čime neodgovorno smanje ko l i ­činu t ehn ičke k u l t u r e određene za zrenje vrhnja . B. K u l t u r e k v a s a c a 1. Maslarski kvasci Maslarsk i kvasc i su: Torulopsis minor Torulopsis flavescens P r e m a i s t raž ivan j ima V. M a x e produžuju trajnost mas laca iz kiselog; po lu kiselog i s l a tkog vrhn ja , obogaćujući ga v i taminom B. Njihova p r imjena je ra­š i rena u ÖSSR-u, dok ih se u zapadnoevropskim zemljama n e sreće. 2. Kokforski kvasci U proizvodnji s ireva t ipa ro~ quefor t dopun ju ju se bakter i j ske ku l t u r e mlječno kiselog vrenja i rokforske pli jesni k u l t u r a m a Toru-lopsis sphaerica i dr . 3. K u l t u r e kvasaca za meke sireve Specijalno' za or ig ina lne olonio-ucke t va ru ške (austr i jski »kvargli«) pr imi j enjuje se Torulopsis olumu-censis (Olsansky) i Candida mora-vica (Olsansky), te drugi kvasci . 4. K u l t u r a kvasaca za alkoholnu fe rmentac i ju s i ru tke sadrži Saccharomyces fragilis i dr. C. K u l t u r e p l i j e s n i Najpoznat i je su k u l t u r e p leme­ni t ih p l i jesni : 1. Rokforska zelena ili p lava pl i je-san — Penicillium roqueforti. Pr imi j enju j e se i u proizvodnji gorgonzole. 2. K a m a m b e r s k a bijela pl i jesan — Penicillium candidum (P. casei-colum), uv i jek bi jele boje, i Pen i -'Cil l ium oamember t i (P. a lbum), koja u s tadi ju sporul i ran ja dobije p l a v k a s t u boju. Radi upotpunjenja napomin je se da u zrenju k a m a m b e r a učestvuje i Bac­terium linens, a motze i Oidium lactis (syn. Oospora lactis, Geotrichum lactis). Penicillium viridicatum j e površ inska pl i jesan p o d kojom zriju ho landski s i revi . Opa i m a samo mehaničku, zaš t i tnu funkciju, dok s a m a ne učestvuje u zrenju sira č i ju k o r u pokriva. Kra tk i p r eg l ed O! najvažni j im v r s t ama ml j eka r sk ih čistih ku l tu r a uvjer l j i ­vo d o k u m e n t i r a j u uvrš t ene or iginalne fotograifije s i reva iz na j renomirani j ih inozemnih indust r i j sk ih pogona. Ovi zaista p r v o r a z r e d n u kva l i te tu svojih p r o ­izvoda post ižu zna lačkom p r imjenom izabranih , odgovara juć ih čistih k u l t u r a i pasterizacijom, mlijeka, O'dnosnO'vrhnja. Kao što j e iz pr ikaza j a sno vidljivo, zahval ju juć i p r imjeni m,ljekarskih k u l t u r a omogućeno je .da se proizvodnja u svijetu, na jpozna t i j ih i. na jkval i te t ­ni j ih s i reva .potporno udomać i u stranim, zeml jama i t i m e izvrši od lučan utjecaj n a unapređen je nj ihovog ml jekars tva . Što b r ž e i efikasnije sav ladavan je ove Sl. 4 — »Danablu« — danski izvozni »ro-quefort« iz kravljeg mlijeka; čiste kulture + pasterizirano mlijeko. Sirar-direktor Aa. Rasmusen kontrolira zrenje sira. (Zadružna sirarna Kirkeby) (Foto: D. Sabadoš) Sl. 5 — Camembert — standardna kvaliteta; čiste kulture + pasterizirano mlijeko. (Zadružna sirarna Aichach, S. R. Njemačka) i (Foto: D. Sabadoš) važne etape -u industrijskom razvoju našeg mljekarstva zajednički je zadatak sistematskog, specijaliziranog stručnog rada iu naučnim i nastavnim ustanova­ma i njegove aplikacije u (mljekarskoj praksi. L i t e r a t u r a : l . - B i o g d a n o v V. Mikrobiologija moloka i molocnyh produktov, Moskva, 1957. 2. D o r n e r W.: Allgemeine und Milchwirtschaftliehe Mikrobiologie. Frauenfeld, l!943. - • . 3. F o s t e r E:. i dr.: Dairy Microbiology. N. Jersey, 1957. 4. H y l m a r B. a dr.: Technika vyroby, použivania a kontroly mliekarskych kultur a zaksysov. Bratislava, 1960. 5. S a b ad !oš D.: Prilog poznavanju uzgoja ementalskih čistih kultura Strepto­coccus thermioiphilus i Thermobacterium helveticum. Zagreb, 1954. (Diserta-ciona radnja). 6. S a b a d o š D.: Starter ili čista kultura u maslarstvu. Mljekarstvo, Zagreb, god. 1957., fer. 12. -7. S a b a d o š D.: Kultdväcioni supstrati za! čiste kulture Sc. thermophilus' i Thbm. helveticum. Mljekarstvo, Zagreb, 1956, br. 9. 8. Sabadoš D.: Uzgoj bdvalentne ementalske laktaciđogene kulture, Zagreb, 1957. (Habilitaciona radnja). 9. Sabadoš D.: Bivalentna ementalska kultura i rezultati njene primjene u proiz­vodnji tvrdih sireva. Mljekarstvo, 1957, br. 12. 10. Sabadoš D.: Bdogurt. Mljekarstva, Zagreb, 1957, br. 7. 11. Sabadoš D.: Kefir. Mljekarstvo, Zagreb, 1958, br. 2. 12. Sabadoš D.: Količina matičnih kultura kod cijepljenja čistih kultura kao faktor njihovog zrenja. Mljekarstvo, Zagreb, 1958, br. 3. 13. Sabadoš D.: Bohinjska skuta. Mljekarstvo, Zagreb, 1958, br. 5 i 6. 14. Sabadoš D.: Dinamika zrenja raznih čistih kultura jogurta. Zagreb, 1ШКЈ." {Rukopis) 15. S.iab'aiđoš IX: Vlastita neobjavljena istraživanja. 16.Sohwei)zerilsche Milchwirtschaft. Thun, 1948. -

Glavne vrste mljekarskih čistih kultura

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia