Primjena optičkog sustava Aramis za određivanje stabilnosti vanjskog fiksatora

Vanjska fiksacija je operacijsko liječenje prijeloma dugih kostiju upotrebom vanjskih konstrukcija koje se klinovima ili žicama vezuju za kost te tako imobiliziraju koštane ulomke odvojene mjestom prekida koštane mase. Iako je i u mirnodopsko vrijeme jedan od najučestalijih oblika trauma koje se svakodnevno prijavljuju na odjelima prve pomoći, u ratnoj traumatologiji ove ozljede često dovode do preopterećenja bolničkih kapaciteta zbog izrazito velikog broja politraumatiziranih pacijenata u relativno kratkom vremenskom periodu. Upotrebom vanjskih fiksatora, te uz korištenje rendgena može se sanirati veliki broj ovakvih ozljeda u kratkom vremenskom roku. U ovom radu ispitana je stabilnost i krutost prototipa novokonstruiranog fiksatora koji je izrađen od medicinskog čelika ISO 5832-1 u firmi Instrumentaria d.d., a rezultati su uspoređeni s rezultatima dobivenim na vanjskom fiksatoru Orthofix koji je u svakodnevnoj kliničkoj uporabi. Oba modela su imala isti raspored spojnih elemenata u prostoru. Utjecaj različitih konstrukcijskih rješenja na pomake karakterističnih točaka ispitan je pri statičkom ekscentričnom aksijalnom opterećenju i pri savijanju u četiri točke. Mjerenja su provedena s ulomcima tibije (plastični model tibije) u kontaktu na mjestu prekida, te s ulomcima međusobno udaljenim 10 mm što je predstavljalo defekt koštane mase

Nadopuna konstrukcijskih značajki i načina korištenja priteznika

U radu je izložena problematika fiksacije kostiju pomoću metode interfragmentarne kompresije uporabom pločica za osteosintezu te priteznika. Izloženo je više varijanti priteznika, njihove konstrukcijske izvedbe, prednosti, mane te način primjene. Temelj ovog rada sastoji se u analizi naprezanja koja se javljaju u postupku osteosinteze, a cilj je umanjiti ljudski faktor prilikom pritezanja kako bi se izbjegle neželjene situacije poput daljnjeg loma kostiju ili nekroze tkiva tijekom samog postupka. Kao moguća rješenja dana je upotreba momentnog ključa ili tenzometra apliciranog na priteznik, te je dan i kratak osvrt na eksperimentalnu analizu problema kao optimalno rješenje nakon kojeg se priteznik može kvalitetno baždariti i time minimalizirati zatezanje pločice ''po osjećaju'' kako je to danas u praksi ustaljeno

Eksperimentalno određivanje utjecaja krioprezervacije na mehanička svojstva svinjskih aorti

Mehanička svojstva krvnih žila smatraju se jednim od glavnih čimbenika dugotrajne uspješnosti kardiovaskularnih presadaka. Kako bi se omogućilo da u danom trenutku kirurzi imaju na raspolaganju presadak koji će dimenzijama i mehaničkim svojstvima što više odgovarati primatelju, potrebno je osigurati zalihu tkivnih presadaka različitih dimenzija i mehaničkih svojstava, no moraju biti odgovarajuće pohranjeni kako bi se do upotrebe očuvala njihova biomehanička svojstva. Dugotrajna pohrana krvnih žila postiže se postupkom krioprezervacije, odnosno zamrzavanjem tkiva na iznimno niske temperature (od -80 °C do -196 °C). Tijekom ispitivanja utjecaja krioprezervacije na mehanička svojstva tkiva aorte, jednu skupinu uzoraka činit će svježi uzorci ispitani unutar šest sati od eksplantacije, a u drugim trima skupinama bit će uzorci uzeti od pripadajućih aorti pohranjenih procesom krioprezervacije u plinovitoj fazi tekućeg dušika na -155 °C u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju KBC-a Zagreb, te odmrznuti nakon jednog, četiri i devet mjeseci. Kako bi se odredila njihova mehanička svojstva, uzorci svinjskih aorti podvrgnut će se statičkom vlačnom testu u Laboratoriju za eksperimentalnu mehaniku, gdje će se metodom korelacije digitalne slike (engl. Digital image correlation) mjeriti cijelo polje pomaka. Ta optička metoda omogućuje beskontaktno mjerenje cijelog polja pomaka na površini uzorka, što će omogućiti bolji uvid u nelinearna mehanička svojstva aorte. Rezultati eksperimentalnih ispitivanja iskoristit će se za određivanje mehaničkih svojstava poput modula elastičnosti i vlačne čvrstoće, a upotrebom numeričkih metoda odredit će se hiperelastično mehaničko ponašanje aorte primjenom određenih konstitutivnih modela. Usporedbom rezultata svježih i odmrznutih uzoraka tkiva aorte odredit će se utjecaj krioprezervacije na mehanička njezina svojstva u zadanim vremenskim intervalima

Eksperimentalno određivanje mehaničkih svojstava ljudske pupčane vene

Ljudska pupčana vena (eng. human umbilical vein) može se koristiti u vaskularnim rekonstrukcijama kao zamjena za krvne žile manjeg promjera (<6 mm). Iako se u tu svrhu koristi od 1973. godine, još uvijek ne postoji dovoljno podataka o njenim mehaničkim svojstvima. Dva tkiva pupkovine prikupljena su tijekom normalnog poroda, te su iz njih izdvojene pupčane vene. Svaka vena podijeljena je u 5 segmenata (uzoraka) pri čemu su uzorci bliži posteljici smatrani proksimalnim, oni na strani fetusa distalnim, a središnji segment smatran je medijalnim. Uzorci su testirani na statičkoj kidalici unutar 24 sata od poroda, te su prekondicionirani silama do 2 N kako bi se vlakna unutar vene usmjerila u pravcu opterećenja. Tijekom ispitivanja uzorci su ovlaživani fiziološkom otopinom. Test se provodio do pucanja uzoraka pri čemu su se bilježile sile i pomaci. Značajna razlika u mehaničkim svojstvima uočljiva je u maksimalnim silama pri čemu su proksimalni segmenti dostizali znatno više sile prije pucanja od distalnih, dok su rezultati medijalnih segmenata potvrdili pad krutosti od posteljice prema fetalnom kraju vene. Rezultati ispitivanja su pokazali da pupčana vena ne ispoljava ujednačena mehanička svojstva cijelom svojom dužinom što ukazuje na potrebu za daljnjim ispitivanjima

Utjecaj opterećenja na biomehaničku stabilnost prijeloma distalnog humerusa

Osteoporotični prijelomi zauzimaju sve značajnije mjesto u sveukupnom morbiditetu stanovništva razvijenih zemalja. Veliki broj takvih prijeloma zahtijeva sekundarne zahvate, a posljedica toga su kronična stanja kao što su bol, funkcionalna i psihosocijalna invalidnost. Ekstraartikularni prijelomi distalnog humerusa zahtjevaju drugačije postupke liječenja od intraartikularnih prijeloma. Tijekom otvorene repozicije i unutrašnje fiksacije, osobito kod višeiverinih ekstraartikularnih prijeloma distalne dijafize i metafize humerusa, zahtijeva se adekvatna biomehanička stabilnost koštanih ulomaka koja omogućuje rano postoperativno razgibavanje lakatnog zgloba, a time i dobar funkcionalni rezultat. U ovom radu je ispitana biomehanička stabilnost osteosinteze s pločicama na zaključavanje (LCP) i s konvencionalnim rekonstrukcijskim pločicama s kortikalnim vijcima bez zaključavanja. Ispitivanja su provedena pri aksijalnom opterećenju i savijanju na umjetnim osteoporotičnim modelima proksimalnog humerusa s osteotomijom koja simulira nestabilnost na mjestu prijeloma. Rezultati su pokazali da se kod oba modela najveći pomaci na frakturnoj pukotini pojavljuju u području donjeg anteriornog ruba

Primjena regularizacije na korelaciju digitalne slike

Korelacija digitalne slike (DIC – Digital Image Correlation) je metoda koja koristi digitalnu sliku za mjerenje cijelog polja pomaka. Svoju primjenu sve više nalazi na polju identifikacije i validacije konstitutivnih zakona. Prednost takve metode neusporediva je sa mjerenjem mehaničkim ekstenzometrima i mjernim trakama koje mjere pomak samo u jednoj točki. Metoda kao takva ima i nedostatak. Prilikom zapisivanja slika javljaju se brze fluktuacija polja pomaka koje su unesene konstantnim šumom kamere te mjernim postavom. Zbog tih problema koristi se regularizacija. U ovom radu prezentirana je primjena nove DIC metode koja koristi regularizaciju (R-DIC) kao sredstvo smanjenja rezolucijske nesigurnosti. Metoda regularizacije služi kao filter za propuštanje samo mehaničkih polja prilikom čega se šum koji se javlja prilikom zapisivanja slika zanemaruje. Prednost regularizacijskog algoritma posebno je vidljiva kada se za analizu koristi siromašna tekstura (niska razina sive skale). Metoda je validirana na umjetno deformiranim slikama, a direktnu primjenu je našla kod biaxialnih testova nodularnog lijeva. Nodularni lijev promatran je na dvije različite skale uvećanja (macro i meso). Za makro razinu korištena je umjetno napravljena tekstura dok je za meso korištena prirodna tekstura nodularnog lijeva

Supplement to AO tension device design features and usage procedure

U radu je izložena problematika fiksacije kostiju pomoću metode interfragmentarne kompresije uporabom pločica za osteosintezu te priteznika. Izloženo je više varijanti priteznika, njihove konstrukcijske izvedbe, prednosti, mane te način primjene. Temelj ovog rada sastoji se u analizi naprezanja koja se javljaju u postupku osteosinteze, a cilj je umanjiti ljudski faktor prilikom pritezanja kako bi se izbjegle neželjene situacije poput daljnjeg loma kostiju ili nekroze tkiva tijekom samog postupka. Kao moguća rješenja dana je upotreba momentnog ključa ili tenzometra apliciranog na priteznik, te je dan i kratak osvrt na eksperimentalnu analizu problema kao optimalno rješenje nakon kojeg se priteznik može kvalitetno baždariti i time minimalizirati zatezanje pločice ''po osjećaju'' kako je to danas u praksi ustaljeno

Supplement to AO tension device design features and usage procedure

U radu je izložena problematika fiksacije kostiju pomoću metode interfragmentarne kompresije uporabom pločica za osteosintezu te priteznika. Izloženo je više varijanti priteznika, njihove konstrukcijske izvedbe, prednosti, mane te način primjene. Temelj ovog rada sastoji se u analizi naprezanja koja se javljaju u postupku osteosinteze, a cilj je umanjiti ljudski faktor prilikom pritezanja kako bi se izbjegle neželjene situacije poput daljnjeg loma kostiju ili nekroze tkiva tijekom samog postupka. Kao moguća rješenja dana je upotreba momentnog ključa ili tenzometra apliciranog na priteznik, te je dan i kratak osvrt na eksperimentalnu analizu problema kao optimalno rješenje nakon kojeg se priteznik može kvalitetno baždariti i time minimalizirati zatezanje pločice ''po osjećaju'' kako je to danas u praksi ustaljeno

The impact of a demographic transition on China's economic characteristics

U diplomskom radu s naslovom UTJECAJ DEMOGRAFSKE TRANZICIJE NA EKONOMSKA OBILJEŽJA U KINI analiziraju se temeljne odrednice modela demografske tranzicije. Prolazi se kroz proces nastanka modela demografske tranzicije te se daje uvid u kompleksnost procesa. Sam proces demografske tranzicije se u nastavku istražuje na primjeru Kine koju je u drugoj polovici dvadesetog stoljeća „udario“ val globalnih ekonomskih promjena, a posebice onih demografskih. Nagliji pad mortaliteta na primjeru tako velike populacije dotad nije viđen, ali specifičnost Kine iskazuje se ponajviše u osamdesetim i devedesetim godinama prošloga stoljeća sa najbržim, dotad zabilježenim, padom nataliteta koji je dodatno ojačan državnim politikama. Proučava se primjer Kine počevši od regionalnih nejednakosti unutar Kine, etapa demografske tranzicije te razvoja dualne ekonomije, a zatim objašnjavajući ekonomske posljedice kineske demografske tranzicije prvenstveno kroz utjecaj demografske tranzicije na ekonomski rast, nakon čega slijedi pojašnjenje utjecaja demografske tranzicije na raspodjelu dohotka. Rad se uokviruje indikacijama za novu demografsku tranziciju u Kini

The impact of a demographic transition on China's economic characteristics

U diplomskom radu s naslovom UTJECAJ DEMOGRAFSKE TRANZICIJE NA EKONOMSKA OBILJEŽJA U KINI analiziraju se temeljne odrednice modela demografske tranzicije. Prolazi se kroz proces nastanka modela demografske tranzicije te se daje uvid u kompleksnost procesa. Sam proces demografske tranzicije se u nastavku istražuje na primjeru Kine koju je u drugoj polovici dvadesetog stoljeća „udario“ val globalnih ekonomskih promjena, a posebice onih demografskih. Nagliji pad mortaliteta na primjeru tako velike populacije dotad nije viđen, ali specifičnost Kine iskazuje se ponajviše u osamdesetim i devedesetim godinama prošloga stoljeća sa najbržim, dotad zabilježenim, padom nataliteta koji je dodatno ojačan državnim politikama. Proučava se primjer Kine počevši od regionalnih nejednakosti unutar Kine, etapa demografske tranzicije te razvoja dualne ekonomije, a zatim objašnjavajući ekonomske posljedice kineske demografske tranzicije prvenstveno kroz utjecaj demografske tranzicije na ekonomski rast, nakon čega slijedi pojašnjenje utjecaja demografske tranzicije na raspodjelu dohotka. Rad se uokviruje indikacijama za novu demografsku tranziciju u Kini