“Mi i oni” – kako pristupamo izbjegličkom drugom? Kulturnoantropološko propitivanje terenskog iskustva u Slavoniji

In this paper the author rethinks her experience of volunteering and interaction with refugees at border crossings, as well as in temporary accommodation centers, in Slavonia. The paper is mainly based on the author’s experience of participant observation conducted on several occasions between September and December of 2015, while volunteering for the Welcome Initiative. The author draws attention to the problems with two of the most common discourses on refugee crisis, securitization on the one hand, and humanitarianism on the other, which although seemingly diametrically opposed, share the very same starting point of refugees as radical Others. Furthermore, the last part of the paper deals with the question of power inscribed into the spaces of temporary accommodation of refugees. Here, the author argues that the spatial and functional organization of the temporary accommodation centers was not a coincidence, but was rather deliberately designed so that the power relations of those who managed and monitored over the centers, and those who temporarily stayed in them, remained clear at any time.Autorica propituje vlastito terensko iskustvo volontiranja i interakcije s izbjeglicama na graničnim prijelazima te u privremenim prihvatnim centrima u Slavoniji. Rad se stoga bazira na iskustvu sudjelovanja s promatranjem kroz koje je autorica, kao volonterka Inicijative Dobrodošli, prošla višekratno u razdoblju od kraja rujna do sredine prosinca 2015. godine. Autorica upozorava na problematičnost dvaju najčešće prisutnih diskursa o “izbjegličkoj krizi”: onog sigurnosnog s jedne strane, te onog humanitarizacijskog s druge, koji iako naoko dijametralno suprotni, kreću od iste polazišne točke izbjeglica kao radikalno Drugih. U posljednjem dijelu rada propituje moć upisanu u prostor privremenog smještaja, ukazujući kako prostorna i funkcionalna organizacija privremenih prihvatnih centara nije bila slučajnost, nego je osmišljena kako bi odnosi moći onih koji su centre nadgledali i njima upravljali te onih koji su u njima privremeno boravili u svakom trenutku tijekom rada prihvatnih centara ostali jasno naznačeni

Integration of migrants in the city – a case study on culinary-cultural collective Taste of home

Rad donosi etnološki i kulturnoantropološki te sociološki pogled na mogućnosti za integraciju migranata u Zagrebu, analizirajući primjer kolektiva Okus doma. Oslanjajući se na metode kvalitativnog istraživanja – promatranje sa sudjelovanjem i dubinske intervjue, autorica polazi od pitanja: ostvaruje li se i na koje načine kroz djelovanje i aktivnosti kolektiva Okus doma integracija migranata, uzevši kao primjer grad Zagreb? Migrantima se prilazi kao aktivnim društvenim akterima koji sudjeluju u procesu kontinuiranog stvaranja grada, unoseći u njega, putem kulinarstva, elemente svojih kulturnih identiteta. Rad je podijeljen u dvije cjeline; prvu u kojoj se razmatra na koje načine članovi Kolektiva upisuju svoja iskustva u prostor i život grada, te u kakvom odnosu stoji angažman u kolektivu s jedne strane te iskustva grada s druge; i drugu kroz koju se analizira uloga hrane u radu Okusa doma i životima njegovih članova.By analyzing a collective called Taste of home, paper provides ethnological and cultural anthropological, as well as sociological, insight into the possibilities for migrant integration in Zagreb. Relying on qualitative research methods – participant observation and in-depth interviews, the author starts by questioning if Taste of home can (and in what ways), help the process of migrant integration, through activities it organizes, while taking the city of Zagreb as an example. Migrants are approached as active social actors who participate in the process of continuous making of the city. That being said, via food and gastronomy, they inscribe elements of their cultural identities into the city. The paper is organized around two main parts; the first part questions in which ways Taste of home members inscribe their experiences into the city, as well as what is the relationship between engagement in the Collective on the one side, and experiences of the city on the other; while in the second part, the author analyzes what is the role of food for Taste of home, and its members

Prikazi

1) Senka Božić-Vrbančić, Jelena Kupsjak: Feral Atlas. The More-Than-Human Anthropocene, Anna Tsing, Jannifer Deger, Alder Keleman Saxena i Feifei Zhou, ur., Stanford University Press, Stanford, 2020. 2) Maja Flajsig: Ekofeminizam. Između ženskih i zelenih studija, Goran Đurđević i Suzana Marjanić, ur., Durieux, Zagreb, 2020., 479 str. 3) Tanja Petrović: Transformacija rada. Narativi, prakse, režimi, Ozren Biti i Reana Senjković, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2021, 388 str. 4) Velna Rončević: Anne Allison, Precarious Japan, Duke University Press, Durham, 2013., 256 str. 5) Andrea Matošević: Priče iz konzerve. Povijest prerade i konzerviranja riba na sjeveroistočnom Jadranu, Iva Kosmos, Tanja Petrović i Martin Pogačar, ur., Srednja Europa, Zagreb, 2020., 301 str. 6) Iva Grubiša: Jasna Čapo, Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen, Durieux, Zagreb, 2019., 392. str. 7) Ljiljana Marks: Olga Supek, Ljeto u Detroitu. Studija jedne lokalne četvrti iz perspektive ekonomske antropologije, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 2020., 179 str. 8) Iris Biškupić Bašić: Katarina Bušić, Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore (The Croatian Diaspora Folk Clothing Collection), Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 192 str. 9) Andrea Klobučar: Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave, Mareta Kurtin, ur. Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 344 str. 10) Tea Škokić: Liber Monstrorum Balcanorum. Čudovišni svijet europske margine, Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur., Jesenski i Turk i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2019., 371 str. 11) Olga Orlić: Devedesete. Kratki rezovi, Orlanda Obad i Petar Bagarić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Jesenski i Turk, Zagreb, 2020., 427 str. 12) Marijana Belaj: Antropologija izvan akademije – osvrt na Godišnji skup HED-a 2020: Etnografska istraživanja na tržišt

Prikazi

1) Senka Božić-Vrbančić, Jelena Kupsjak: Feral Atlas. The More-Than-Human Anthropocene, Anna Tsing, Jannifer Deger, Alder Keleman Saxena i Feifei Zhou, ur., Stanford University Press, Stanford, 2020. 2) Maja Flajsig: Ekofeminizam. Između ženskih i zelenih studija, Goran Đurđević i Suzana Marjanić, ur., Durieux, Zagreb, 2020., 479 str. 3) Tanja Petrović: Transformacija rada. Narativi, prakse, režimi, Ozren Biti i Reana Senjković, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2021, 388 str. 4) Velna Rončević: Anne Allison, Precarious Japan, Duke University Press, Durham, 2013., 256 str. 5) Andrea Matošević: Priče iz konzerve. Povijest prerade i konzerviranja riba na sjeveroistočnom Jadranu, Iva Kosmos, Tanja Petrović i Martin Pogačar, ur., Srednja Europa, Zagreb, 2020., 301 str. 6) Iva Grubiša: Jasna Čapo, Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen, Durieux, Zagreb, 2019., 392. str. 7) Ljiljana Marks: Olga Supek, Ljeto u Detroitu. Studija jedne lokalne četvrti iz perspektive ekonomske antropologije, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 2020., 179 str. 8) Iris Biškupić Bašić: Katarina Bušić, Zbirka narodnih nošnji hrvatske dijaspore (The Croatian Diaspora Folk Clothing Collection), Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 192 str. 9) Andrea Klobučar: Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave, Mareta Kurtin, ur. Etnografski muzej, Zagreb, 2019., 344 str. 10) Tea Škokić: Liber Monstrorum Balcanorum. Čudovišni svijet europske margine, Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur., Jesenski i Turk i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2019., 371 str. 11) Olga Orlić: Devedesete. Kratki rezovi, Orlanda Obad i Petar Bagarić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Jesenski i Turk, Zagreb, 2020., 427 str. 12) Marijana Belaj: Antropologija izvan akademije – osvrt na Godišnji skup HED-a 2020: Etnografska istraživanja na tržišt

Prikazi / Book Reviews

Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L\u27ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell\u27Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić)Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L\u27ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell\u27Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić

Prikazi / Book Reviews

Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L\u27ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell\u27Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić)Digitalna humanistika i digitalizacija etnografske baštine. Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva i 8. znanstveni seminar u čast Branimiru Brataniću, Etnografski muzej Zagreb, 1. lipnja 2017. godine (Janja Kovač); Stranputice humanistike, Petar Bagarić, Ozren Biti i Tea Škokić, ur., Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2017., 215 str. (Ljiljana Gavrilović); Sensitive Objects. Affect and Material Culture, Jonas Frykman and Maja Povrzanović Frykman, eds., Nordic Academic Press, Lund, 2016, 285 pp. (Meglena Zlatkova); Emanuela Guano, Creative Urbanity. An Italian Middle Class in the Shade of Revitalization, University of Pennsylvania Press, Philadelphia, 2017., 242 str. (Valentina Gulin Zrnić); Mjesto izvedbe i stvaranje grada, Valentina Gulin Zrnić, Nevena Škrbić Alempijević i Josip Zanki, ur. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2016., 203 str. (Iva Grubiša); Novi Travnik: između utopije i nostalgije, Mario Katić i Velimir Bugarin, ur., Sveučilište u Zadru, Udruga "Baština" Novi Travnik, HKD "Napredak" Sarajevo, Zadar, 2016., 172 str. (Luka Šešo); Mune i Žejane Maksu Pelozi. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Mune Maksu Pelozi, Vele Mune, 24. listopada 2015., Robert Doričić, Helena Doričić, Igor Eterović, Ivana Eterović i Nevena Škrbić Alempijević, ur. Udruga "Žejane", Žejane, 2016., 281 str. (Sara Mikelić); Osama(e). Život naselja do tri stanovnika u Istri. / L\u27ermo(i). La vita nei villagi con fino a tre abitanti in Istria, autorica izložbe i kataloga Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell\u27Istria, 25. 12. 2016. – 5. 4. 2017. (Ana-Marija Vukušić); Sandi Blagonić, Istrijani protiv Istrana. Diskurzivna konstrukcija identiteta i simbolička natjecanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2016., 183 str. (Katja Sirotić); Reana Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016., 350 str. (Matea Korda); Duško Petrović, Izbjeglištvo u suvremenom svijetu. Od političkoteorijskih utemeljenja do biopolitičkih ishoda, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016., 440 str. (Tomislav Pletenac); Tijana Trako Poljak, Hrvatski simbolički identitet. Značenja nacionalnih simbola iz perspektive hrvatskih građana, Tim press, Zagreb, 2016., 313 str. (Marijeta Rajković Iveta); Milana Černelić, Bunjevci. Ishodišta, sudbine, identiteti, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb, Subotica, 2016., 264 str. (Petra Kelemen); Balázs Borsos, The Regional Structure of Hungarian Folk Culture, Waxmann, Münster, New York, 2017., 436 str. (Jelka Vince Pallua); Christine A. Jones, Mother Goose Refigured. A Critical Translation of Charles Perrault’s Fairy Tales, Wayne State University Press, Detroit, 2016., 216 str. (Nada Kujundžić