Veliki podaci u psihologiji ličnosti

Povećanim korištenjem interneta i društvenih mreža, korisnici za sobom ostavljaju sve više različitih podataka koji odražavaju njihova ponašanja, misli i osjećaje, a nazivaju se digitalnim tragovima. Digitalni se tragovi upotrebljavaju u brojnim područjima kako bi se mogla predvidjeti ponašanja korisnika i time poboljšati njihova iskustva korištenja digitalnih usluga i platformi. Nedavno je taj oblik velikih podataka pronašao svoju primjenu i u psihologiji ličnosti što predstavlja veliku promjenu u odnosu na tradicionalne načine prikupljanja podataka u tom području poput samoprocjene i procjena drugih na upitnicima ličnosti. Osim očitih prednosti u vidu lake dostupnosti ogromne količine podataka dobivene nenametljivim putem, korištenje velikih podataka predstavlja i nov izazov za psihologiju kao znanost. Izazovi se prvenstveno tiču psihometrijskih karakteristika velikih podataka kao mjere ličnosti, koje su u dosadašnjim istraživanjima stavljene u drugi plan zbog toga što su istraživači uglavnom radili na maksimalizaciji točnosti predviđanja (samo)procjena ličnosti na temelju digitalnih tragova, a manje na provjeri pouzdanosti, valjanosti ili generalizabilnosti nalaza. Također, neki znanstvenici smatraju da bi se veliki podaci mogli koristiti i za unapređenje teorija ličnosti, no istraživanja tek trebaju krenuti u tom smjeru. Iako su digitalni tragovi vrijedan izvor podataka, važno ih je u istraživanjima upotrebljavati uz pridržavanje etičkih načela

Veliki podaci u psihologiji ličnosti

Povećanim korištenjem interneta i društvenih mreža, korisnici za sobom ostavljaju sve više različitih podataka koji odražavaju njihova ponašanja, misli i osjećaje, a nazivaju se digitalnim tragovima. Digitalni se tragovi upotrebljavaju u brojnim područjima kako bi se mogla predvidjeti ponašanja korisnika i time poboljšati njihova iskustva korištenja digitalnih usluga i platformi. Nedavno je taj oblik velikih podataka pronašao svoju primjenu i u psihologiji ličnosti što predstavlja veliku promjenu u odnosu na tradicionalne načine prikupljanja podataka u tom području poput samoprocjene i procjena drugih na upitnicima ličnosti. Osim očitih prednosti u vidu lake dostupnosti ogromne količine podataka dobivene nenametljivim putem, korištenje velikih podataka predstavlja i nov izazov za psihologiju kao znanost. Izazovi se prvenstveno tiču psihometrijskih karakteristika velikih podataka kao mjere ličnosti, koje su u dosadašnjim istraživanjima stavljene u drugi plan zbog toga što su istraživači uglavnom radili na maksimalizaciji točnosti predviđanja (samo)procjena ličnosti na temelju digitalnih tragova, a manje na provjeri pouzdanosti, valjanosti ili generalizabilnosti nalaza. Također, neki znanstvenici smatraju da bi se veliki podaci mogli koristiti i za unapređenje teorija ličnosti, no istraživanja tek trebaju krenuti u tom smjeru. Iako su digitalni tragovi vrijedan izvor podataka, važno ih je u istraživanjima upotrebljavati uz pridržavanje etičkih načela

The role of pathogen disgust and punishment sensitivity in COVID-19 related anxiety

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost gađenja na patogene i osjetljivosti na kaznu sa zabrinutosti zbog pandemije COVIDa-19 te njihove doprinose i međuodnos u predviđanju zabrinutosti zbog pandemije. Zabrinutost zbog COVIDa-19 odnosi se na zdravstvene brige oko moguće zaraze (vlastite i drugih) bolešću, ozbiljnosti kliničke slike te opasnosti virusa; osjetljivost na kaznu odnosi se na osjetljivost bihevioralnog inhibicijskog sustava (anksioznost) odnosno sustava borbe, bijega i zamrzavanja (strah), dok gađenje na patogene kao mehanizam sprječavanja unosa štetnih tvari u organizam predstavlja indikator bihevioralnog imunosnog sustava. U istraživanju je sudjelovalo 560 sudionika (80.4% žena). Za mjerenje zabrinutosti zbog COVIDa-19 korištena je Ljestvica anksioznosti zbog COVIDa-19 (CAS-5), kao mjera gađenja na patogene korištena je podljestvica gađenja na patogene iz Ljestvice triju domena gađenja (TDDS), a kao mjere osjetljivosti BIS-a (anksioznost) odnosno FFFS-a (strah) korištene su podljestvice anksioznost i strah iz Upitnika motivacije izbjegavanja i približavanja (QAAM). Dobivena je statistički značajna pozitivna povezanost BIS-a (anksioznosti) i gađenja na patogene sa zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok povezanost FFFS-a (straha) i zabrinutosti zbog COVIDa-19 nije pronađena. Multivarijatna regresija pokazala je kako BIS (anksioznost) ima značajan samostalan doprinos u objašnjavanju varijance zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok FFFS (strah) i gađenje nemaju.The aim of this study was to examine whether pathogen disgust and punishment sensitivity are associated with COVID-19-related anxiety, as well as their contributions and relationships in predicting COVID-19-related anxiety. Latter refers to health concerns about possible infection (one's own or others) with the disease, the severity of symptoms and the danger of the virus; punishment sensitivity refers to the sensitivity of the behavioural inhibition system (anxiety) and fight-flight-freeze system (fear); pathogen disgust, as a contamination preventing mechanism, is an indicator of the behavioural immune system. 560 participants (80.4% women) took part in this study. To measure COVID-19 related anxiety, the COVID-19 Anxiety Scale (CAS-5) was used; as a measure of pathogen disgust, the pathogen disgust subscale from the Three Domains of Disgust Scale (TDDS) was used; to measure BIS sensitivity (anxiety) and FFFS sensitivity (fear), anxiety and fear subscales from the Questionnaire of ApproachAvoidance Motivation (QAAM) were used. BIS (anxiety) and pathogen disgust positively correlated with COVID-19 related anxiety. There was no correlation between FFFS (fear) and COVID-19 related anxiety. Multivariate regression analysis showed that BIS (anxiety) has a significant independent contribution in explaining the variance of COVID-19 related anxiety, while FFFS (fear) and pathogen disgust do not

The role of pathogen disgust and punishment sensitivity in COVID-19 related anxiety

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost gađenja na patogene i osjetljivosti na kaznu sa zabrinutosti zbog pandemije COVIDa-19 te njihove doprinose i međuodnos u predviđanju zabrinutosti zbog pandemije. Zabrinutost zbog COVIDa-19 odnosi se na zdravstvene brige oko moguće zaraze (vlastite i drugih) bolešću, ozbiljnosti kliničke slike te opasnosti virusa; osjetljivost na kaznu odnosi se na osjetljivost bihevioralnog inhibicijskog sustava (anksioznost) odnosno sustava borbe, bijega i zamrzavanja (strah), dok gađenje na patogene kao mehanizam sprječavanja unosa štetnih tvari u organizam predstavlja indikator bihevioralnog imunosnog sustava. U istraživanju je sudjelovalo 560 sudionika (80.4% žena). Za mjerenje zabrinutosti zbog COVIDa-19 korištena je Ljestvica anksioznosti zbog COVIDa-19 (CAS-5), kao mjera gađenja na patogene korištena je podljestvica gađenja na patogene iz Ljestvice triju domena gađenja (TDDS), a kao mjere osjetljivosti BIS-a (anksioznost) odnosno FFFS-a (strah) korištene su podljestvice anksioznost i strah iz Upitnika motivacije izbjegavanja i približavanja (QAAM). Dobivena je statistički značajna pozitivna povezanost BIS-a (anksioznosti) i gađenja na patogene sa zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok povezanost FFFS-a (straha) i zabrinutosti zbog COVIDa-19 nije pronađena. Multivarijatna regresija pokazala je kako BIS (anksioznost) ima značajan samostalan doprinos u objašnjavanju varijance zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok FFFS (strah) i gađenje nemaju.The aim of this study was to examine whether pathogen disgust and punishment sensitivity are associated with COVID-19-related anxiety, as well as their contributions and relationships in predicting COVID-19-related anxiety. Latter refers to health concerns about possible infection (one's own or others) with the disease, the severity of symptoms and the danger of the virus; punishment sensitivity refers to the sensitivity of the behavioural inhibition system (anxiety) and fight-flight-freeze system (fear); pathogen disgust, as a contamination preventing mechanism, is an indicator of the behavioural immune system. 560 participants (80.4% women) took part in this study. To measure COVID-19 related anxiety, the COVID-19 Anxiety Scale (CAS-5) was used; as a measure of pathogen disgust, the pathogen disgust subscale from the Three Domains of Disgust Scale (TDDS) was used; to measure BIS sensitivity (anxiety) and FFFS sensitivity (fear), anxiety and fear subscales from the Questionnaire of ApproachAvoidance Motivation (QAAM) were used. BIS (anxiety) and pathogen disgust positively correlated with COVID-19 related anxiety. There was no correlation between FFFS (fear) and COVID-19 related anxiety. Multivariate regression analysis showed that BIS (anxiety) has a significant independent contribution in explaining the variance of COVID-19 related anxiety, while FFFS (fear) and pathogen disgust do not

The role of pathogen disgust and punishment sensitivity in COVID-19 related anxiety

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost gađenja na patogene i osjetljivosti na kaznu sa zabrinutosti zbog pandemije COVIDa-19 te njihove doprinose i međuodnos u predviđanju zabrinutosti zbog pandemije. Zabrinutost zbog COVIDa-19 odnosi se na zdravstvene brige oko moguće zaraze (vlastite i drugih) bolešću, ozbiljnosti kliničke slike te opasnosti virusa; osjetljivost na kaznu odnosi se na osjetljivost bihevioralnog inhibicijskog sustava (anksioznost) odnosno sustava borbe, bijega i zamrzavanja (strah), dok gađenje na patogene kao mehanizam sprječavanja unosa štetnih tvari u organizam predstavlja indikator bihevioralnog imunosnog sustava. U istraživanju je sudjelovalo 560 sudionika (80.4% žena). Za mjerenje zabrinutosti zbog COVIDa-19 korištena je Ljestvica anksioznosti zbog COVIDa-19 (CAS-5), kao mjera gađenja na patogene korištena je podljestvica gađenja na patogene iz Ljestvice triju domena gađenja (TDDS), a kao mjere osjetljivosti BIS-a (anksioznost) odnosno FFFS-a (strah) korištene su podljestvice anksioznost i strah iz Upitnika motivacije izbjegavanja i približavanja (QAAM). Dobivena je statistički značajna pozitivna povezanost BIS-a (anksioznosti) i gađenja na patogene sa zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok povezanost FFFS-a (straha) i zabrinutosti zbog COVIDa-19 nije pronađena. Multivarijatna regresija pokazala je kako BIS (anksioznost) ima značajan samostalan doprinos u objašnjavanju varijance zabrinutosti zbog COVIDa-19, dok FFFS (strah) i gađenje nemaju.The aim of this study was to examine whether pathogen disgust and punishment sensitivity are associated with COVID-19-related anxiety, as well as their contributions and relationships in predicting COVID-19-related anxiety. Latter refers to health concerns about possible infection (one's own or others) with the disease, the severity of symptoms and the danger of the virus; punishment sensitivity refers to the sensitivity of the behavioural inhibition system (anxiety) and fight-flight-freeze system (fear); pathogen disgust, as a contamination preventing mechanism, is an indicator of the behavioural immune system. 560 participants (80.4% women) took part in this study. To measure COVID-19 related anxiety, the COVID-19 Anxiety Scale (CAS-5) was used; as a measure of pathogen disgust, the pathogen disgust subscale from the Three Domains of Disgust Scale (TDDS) was used; to measure BIS sensitivity (anxiety) and FFFS sensitivity (fear), anxiety and fear subscales from the Questionnaire of ApproachAvoidance Motivation (QAAM) were used. BIS (anxiety) and pathogen disgust positively correlated with COVID-19 related anxiety. There was no correlation between FFFS (fear) and COVID-19 related anxiety. Multivariate regression analysis showed that BIS (anxiety) has a significant independent contribution in explaining the variance of COVID-19 related anxiety, while FFFS (fear) and pathogen disgust do not

Juvenilia : Vatra mladosti (studenti Muzičke akademije u Zagrebu, 31.5.2021.)

Snimka humanitarnog koncerta za obnovu Glazbene škole Frana Lhotke u Sisku. Koncert je održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 31.5.2021. Izvođači: studenti Muzičke akademije u Zagrebu: Dalia Cossetto (violina), Barbara Vlainić (viola), Janko Franković (violončelo), Daniel Halužan (klavir), Ema Kalšan (violina), Lucija Pejković (violončelo), Barbara Cvitanović (klavir), Arsen Dalibaltayan (klavir), Ana Labazan Brajša (violina), Roko Silić (violončelo), Sven Brajković (klavir), Roko Radovan (tenor), Matej Hermeščec (klarinet), Jan Niković (klavir), Matej Mihaljević (violina), Luka Kojundžić (violina), Filip Kojundžić (viola), Martin Kutnar (violončelo), Mia Reba; narator: Mia Reba; autori prezentacije: Zrinka Bakić, Lorena Dragomanović, Bojan Nečas Hraste, Mia Reba, Goran Ružić, Sara Vrdoljak (studenti II. odjseka); mentorica izvođača: Julia Gubajdullina; mentorica studenata II. odsjeka: Sanja Kiš Žuvela. Program: 1. Gustav Mahler: Klavirski kvartet u a-molu (izvođači: Dalia Cossetto, Barbara Vlainić, Janko Franković, Daniel Halužan); 2. Claude Debussy: Klavirski trio u G-duru (Andantino con molto allegro, Scherzo: moderato con allegro, Andante espressivo, Finale: appassionato (izvođači: Ema Kalšan, Lucija Pejković, Barbara Cvitanović); 3. Sergej Rahmanjinov: 1. elegični trio u g-molu (izvođači: Ema Kalšan, Janko Franković, Arsen Dalibaltayan); 4. Dmitrij Šostakovič: 1. klavirski trio u c-molu op. 8 (izvođači: Ana Labazan Brajša, Roko Silić, Sven Brajković); 5. Roko Radovan: Četiri pjesme iz ciklusa Ko što stare pjesme poje za tenor i klavirski trio (I. Ko što stare pjesme poje, II. Krenuh sad na putovanje, III. Ime svoje već ne pamtim..., IV. Mnogo je suza noćima lilo) (izvođači: Roko Radovan, Ana Labazan Brajša, Roko Silić, Sven Brajković); 6. Aleksej Kurbatov: Vlak, sekstet za klarinet, klavir i gudački kvartet (izvođači: Matej Hermeščec, Jan Niković, Matej Mihaljević, Luka Kojundžić, Filip Kojundžić, Martin Kutnar)

Juvenilia : Vatra mladosti (studenti Muzičke akademije u Zagrebu, 31.5.2021.)

Snimka humanitarnog koncerta za obnovu Glazbene škole Frana Lhotke u Sisku. Koncert je održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 31.5.2021. Izvođači: studenti Muzičke akademije u Zagrebu: Dalia Cossetto (violina), Barbara Vlainić (viola), Janko Franković (violončelo), Daniel Halužan (klavir), Ema Kalšan (violina), Lucija Pejković (violončelo), Barbara Cvitanović (klavir), Arsen Dalibaltayan (klavir), Ana Labazan Brajša (violina), Roko Silić (violončelo), Sven Brajković (klavir), Roko Radovan (tenor), Matej Hermeščec (klarinet), Jan Niković (klavir), Matej Mihaljević (violina), Luka Kojundžić (violina), Filip Kojundžić (viola), Martin Kutnar (violončelo), Mia Reba; narator: Mia Reba; autori prezentacije: Zrinka Bakić, Lorena Dragomanović, Bojan Nečas Hraste, Mia Reba, Goran Ružić, Sara Vrdoljak (studenti II. odjseka); mentorica izvođača: Julia Gubajdullina; mentorica studenata II. odsjeka: Sanja Kiš Žuvela. Program: 1. Gustav Mahler: Klavirski kvartet u a-molu (izvođači: Dalia Cossetto, Barbara Vlainić, Janko Franković, Daniel Halužan); 2. Claude Debussy: Klavirski trio u G-duru (Andantino con molto allegro, Scherzo: moderato con allegro, Andante espressivo, Finale: appassionato (izvođači: Ema Kalšan, Lucija Pejković, Barbara Cvitanović); 3. Sergej Rahmanjinov: 1. elegični trio u g-molu (izvođači: Ema Kalšan, Janko Franković, Arsen Dalibaltayan); 4. Dmitrij Šostakovič: 1. klavirski trio u c-molu op. 8 (izvođači: Ana Labazan Brajša, Roko Silić, Sven Brajković); 5. Roko Radovan: Četiri pjesme iz ciklusa Ko što stare pjesme poje za tenor i klavirski trio (I. Ko što stare pjesme poje, II. Krenuh sad na putovanje, III. Ime svoje već ne pamtim..., IV. Mnogo je suza noćima lilo) (izvođači: Roko Radovan, Ana Labazan Brajša, Roko Silić, Sven Brajković); 6. Aleksej Kurbatov: Vlak, sekstet za klarinet, klavir i gudački kvartet (izvođači: Matej Hermeščec, Jan Niković, Matej Mihaljević, Luka Kojundžić, Filip Kojundžić, Martin Kutnar)