Trošenje noža za kosilicu

U današnje vrijeme ne može se zamisliti rad u vrtu, voćnjaku ili vinogradu bez strojeva koji olakšavaju i ubrzavaju posao. Najvažniji strojevi u vrtu uglavnom su kosilice, kopačice, prskalice te usitnjivači granja i korova. Kod košnje travnjaka, cilj je da taj travnjak bude što ljepše uređen, te naravno, pokošen, što se postiže kosilicama, kod kojih je najvažniji dio cjelokupne opreme nož. Što je nož, odnosno oštrica, bolje kvalitete i bolje naoštrena, te što sami nož obuhvaća veću površinu reza, omogućava se brža i lakša košnja, a time i ljepši izgled travnjaka nakon košnje. U uvodnom dijelu ovog završnog rada prikazane su vrste kosilica, vrste i podvrste noževa za kosilice, najčešći problemi koji se javljaju kod noževa, te su navedeni materijali noža kojima se može obavit košnja. U eksperimentalnom dijelu određen je kemijski sastav noža, ispitani su tragovi trošenja na nožu, određena je mikrostruktura te je pomoću Vickersove metode izmjerena tvrdoća sredine i ruba noža. U zaključku je predloženo kako bi se mogla poboljšati svojstva noža, čime mu se produžuje vijek trajanja

Kvaliteta života slijepih i slabovidnih osoba

The aim of this research was to examine the subjective quality of life in blind and partially sighted people in relation to the type of impairment, duration of impairment and participation in psychosocial rehabilitation. The study used a sociodemographic and health questionnaire, and the Personal Wellbeing Index for adults to examine participant satisfaction with different life domains. The results have shown that subjective quality of life in blind and partially sighted people is within the theoretically expected normative range for global population of 60 to 80% scale maximum. The results have also shown that type and duration of impairment as well as participation in psychosocial rehabilitation are significant indicators of subjective quality of life of blind and partially sighted people.Cilj ovog istraživanja bio je ispitati subjektivnu kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba u odnosu na vrstu oštećenja vida, trajanje oštećenja te sudjelovanje u programu psihosocijalne rehabilitacije. U istraživanju je primijenjen sociodemografsko-zdravstveni upitnik, a kako bi se ispitalo zadovoljstvo sudionika pojedinim domenama života primijenjen je Indeks osobne kvalitete života za odrasle. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je subjektivna kvaliteta života slijepih i slabovidnih osoba u okviru teorijski očekivanoga normativnog raspona za svjetsku populaciju od 60 do 80 % skalnog maksimuma. Rezultati pokazuju da su vrsta oštećenja vida, trajanje oštećenja te sudjelovanje u psihosocijalnoj rehabilitaciji važni indikatori subjektivne kvalitete života slijepih i slabovidnih osoba

Health-related quality of life of women with disabilities in relation to their employment status

Aim To compare the health-related quality of life of unemployed and employed women with disabilities and establish factors affecting their life satisfaction. Methods The study included 318 women with disabilities, 160 of whom were employed and 158 unemployed, paired according to age and region of residence. The health-related quality of life was assessed by The World Health Organization Quality of Life questionnaire, and social demographics and factors affecting life satisfaction were collected by a general questionnaire. The factors affecting life satisfaction were defined according to respondents’ statements. Results Unemployed women with disabilities had a lower mean score (±standard deviation) on all health-related QoL domains: psychological health (14.52 ± 2.80 vs 15.94 ± 2.55), social relationships (15.12 ± 3.08 vs 16.06 ± 2.69), environment (12.80 ± 2.78 vs 13.87 ± 2.49), as well as on a separate item of self-assessed health (3.33 ± 1.16 vs 3.56 ± 0.92) than their employed counterparts (P < 0.01). This disparity was not found only in the domain of physical health. The largest positive impact on life satisfaction in both groups was family. Conclusion As disabled women are a particularly vulnerable population group, stressing the importance of employment and family as factors affecting their quality of life may help equalizing opportunities and upgrading the quality of life of all – particularly unemployed women with disabilities

FUNDAMENTALNO SISTEMSKO ADMINISTRIRANJE

Ovaj diplomski rad obuhvaća osnovne pojmove, konfiguraciju, implementaciju i administriranje računalnog i serverskog sustava u praktičnom i teorijskom obliku. Za izradu ovog rada upotrijebljeno je virtualno okruženje pomoću alata „Oracle VM VirtualBox“ i realno okruženje jednog poduzeća. U radu su obuhvaćene najčešće korištene tehnologije i strategije za implementiranje i administraciju računalnog sustava srednje velikog poduzeća opisano kroz starije i novije Windows Server operacijske sustave (Windows Server 2008R2 i Windows Server 2012R2) te može poslužiti kao dobar temelj za usvajanje znanja za MCSA certificiranje u serverskoj infrastrukturi

Osvrt s radionice: Mjere za poticanje samozapošljavanja osoba s invaliditetom te prezentacija Oglasnika za osobe s invaliditetom

Osoba s invaliditetom ima svuda u svijetu i na svim društvenim razinama. Prema procjenama UN invaliditet je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom, što čini oko 450 milijuna ljudi u svijetu.U Hrvatskoj se podaci o osobama s invaliditetom prate u Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom u kojem je stanje na dan 30.01.2014., registrirano 510 274 osoba s invaliditetom od čega su 308 060 muški (60%) i 202 214 žene te na taj način osobe s invaliditetom čine oko 12% ukupnog stanovništva RH

Transient Cellular Structures in Developing Corpus Callosum of the Human Brain

The corpus callosum connects two cerebral hemispheres as the most voluminous fiber system in the human brain. The developing callosal fibers originate from immature pyramidal neurons, grow through complex pathways and cross the midline using different substrates in transient fetal structures. We analyzed cellular structures in the human corpus callosum on postmortem brains from the age of 18 weeks post conception to adult, using glial fibrillary acidic protein, neuron- specific nuclear protein, and chondroitin sulphate immunocytochemistry. We found the presence of transient cellular structures, callosal septa, which divide major fiber bundles and ventrally merge with subcallosal zone forming grooves for callosal axons. The callosal septa are composed of glial fibrillary acidic protein reactive meshwork, neurones and the chondroitin sulphate immunoreactive extracellular matrix. The developmental window of prominence of the callosal septa is between 18-34 weeks post conception which corresponds to the period of most intensive growth of callosal axons in human. During the early postnatal period the callosal septa become thinner and shorter, lose their neuronal and chondroitin sulphate content. In conclusion, transient expression of neuronal, glial and extracellular, growing substrate in the callosal septa, as septa itself, indicates their role in guidance during intensive growth of callosal fibers in the human brain. These findings shed some light on the complex morphogenetic events during the growth of the corpus callosum and represent normative parameters necessary for studies of structural plasticity after perinatal lesions

Different DNA extraction methods can cause different AFLP profiles in grapevine (Vitis vinifera L.)

Amplified fragment length polymorphism (AFLP) is widely used for DNA fingerprinting and it has been broadly applied in population genetics. Since it is based on restriction digestion and PCR-based amplification it can be influenced by different chemical compounds commonly found in the isolated DNA. DNA extraction procedures may alter the AFLP banding profiles through DNA quality. Hence the DNA extraction method is crucial to produce reproducible AFLP-banding profiles.In this work two sets of AFLP analyses were performed on 62 Pinot noir, 6 Pinot blanc and 4 Pinot gris (Vitis vinifera L.) clones, and profiles obtained after three different DNA extraction methods were compared. AFLP profiles were different for the same genotypes due to the DNA extraction method used.

RETORIČKE VRSTE U NASTAVI JEZIČNOG IZRAŽAVANJA U GIMNAZIJAMA

U radu se govori o zastupljenosti i položaju retoričkih vrsta u nastavi jezičnog izražavanja u gimnazijama. U novom Nastavnom programu za gimanzije (1995) u sklopu nastavnog predmeta Hrvatski jezik nalazi se uz Hrvatski jezik i Hrvatska i svjetska književnost i nastavno područje Jezično izražavanje. Na temelju analize Nastavnog plana i programa utvrdila sam mjesto koje zauzima govorna kultura u gimanazijskoj nastavi. Polazeći od neupitnosti činjenice da se vještina govorenja morala uključiti u programe suvremenog obrazovanja, zanimalo me je li ona u njima prisutna samo deklarativno ili je našla ono mjesto koje odista zaslužuje u srednjoškolskoj nastavi. Kako u Nastavnom programu stoji da je jedna od svrha nastave hrvatskog jezika "steći jezično znanje, jezičnu kulturu i sposobnosti za porabu hrvatskoga jezika u svim tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i priopćajnim sredstvima ", potrebno je omogućiti svakom učeniku da se iskaže u različitim vrstama govornog, a ne samo pisanog izražavanja. Polazeći od Škarićeve tvrdnje da je "govor oblik demokratskog komuniciranja" i "glavni način povezivanja s ljudima ", zauzimam se za komunikacijsko-st>aralački metodički sustav u nastavi govora, te sam prikazala neke od njegovih realizacija u nastavnoj praksi. Kako sam pošla od načela životnosti, govorne sam nastavne jedinice uključila u životnu praksu učenika, čime je omogućeno njihovo uspješnije "osvajanje riječi" te razvijanje svijesti o vlastitom govorenju

Unapređenje praćenja podataka o osobama s invaliditetom

Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, je invalidnost (dizabilitet). Prema procjenama UN, problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar jedan u izvjesnoj mjeri ima neki invaliditet. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj su, stanje na dan 01.09.2007., 491 422 osobe s invaliditetom. Da bi se došlo do podataka o broju i vrsti invaliditeta te potrebama osoba s invaliditetom, Hrvatska je donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, koji propisuje način prikupljanja i obrade podataka