Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara

Prikaz knjige: Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2018., 296 str

Problems of Identification and Identity of Croatian "Shamans" from the End of the 20th and the Beginning of the 21st Century

Ovaj se rad bavi pitanjima identiteta u magijskih praktikanata koji se u hrvatskoj javnosti deklariraju šamanima. Cilj istraživanja bio je uspostavljanje odnosa njihovih tradicija i/ili učenja s izvornim šamanističkim sustavom ili sa šamanizmom u širem značenju. Identificirani su i njihovi magijski principi i predodžbe unutar jednoga ili više sustava kojima pripadaju ili ih koriste. Jedan od glavnih problema bio je razmatranje eventualne aporije njihove autoidentifikacije unutar vlastitog odnosa prema izvornome magijskom sustavu i dihotomije kulturne pripadnosti te važnost njihova utjecaja na javnost na općem, zdravstvenom, znanstvenom i kulturnom polju.The article deals with the questions of identity of the practitioners of magic who claim, in Croatian public scene, to be shamans. The aim of this research was to relate their traditions and teachings with the original shamanistic systems, or with shamanism in broader semantic terms. The article also identifies magical principles and concepts within one or more systems they use or belong to. One of the main issues was to discuss potential aporias of their self-identification within their own relationship towards the original magical system and the dichotomy of their cultural background, as well as to analyze the importance of their influence on the public in general or on health, scientific and cultural sectors

Influence of magical conceptions on shaping of Croatian cultural identity

Početna teza ovog doktorskog rada, "Utjecaj magijskih predodžaba na oblikovanje hrvatskoga kulturnoga identiteta", jest da su magija, magijske predodžbe i magijski obrasci zauzimale i još uvijek, u određenoj mjeri, zauzimaju bitno mjesto u procesu oblikovanja hrvatskog kulturnog identiteta. Istraživanje tog utjecaja pokazalo je i točnost teza da su prostor i njegove značajke u vremenu određivale ovisnost o utjecajima različitih političkih i vjerskih silnica na oblikovanje kulturne svijest u Hrvata, da se hrvatski kulturni identitet u pitanju magijskih predodžbi i obrazaca pomicao i još uvijek pomiče u ovisnosti o glavnim religijskim i kulturnim strujanjima direktno i indirektno vezanim za magijske predodžbe i obrasce, da su starovjerne pretkršćanske magijske predodžbe ostavile značajne tragove u hrvatskoj kulturnoj svijesti do danas, ali i da se novovjerne, postkršćanske i nekršćanske magijske predodžbe i obrasci 20. i 21. stoljeća isprepliću s kršćanskim kulturnim krugom u Hrvata i drugih etničkih zajednica na hrvatskom tlu, te tako utječu i na daljnje oblikovanje svakodnevnog života, stava prema duhovnome i razvoju duhovnog iskustva. Za dokazivanje ovih teza bio je potreban sveobuhvatan interdisciplinaran pristup iz perspektive više znanstvenih disciplina, povijesti, etnologije i antropologije te filologije. Iz tog razloga ovoj studiji pristupilo se sa svjesnošću da su pitanja magijskoga od 19. stoljeća do danas proučavana samo partikularno, dakle s gledišta pojedinih istraživanja i analiza poput etnografskih zapisa folklornih vjerovanja i praksi, povijesnih analiza dokumenata ili pak književno-jezičnih analiza unutar usmenoknjiževnih oblika, te magijskog u književnosti. Zbog te partikularnosti dosad nije izvedena studija koja bi interdisciplinarno obuhvatila sva navedena gledišta i obradila ih u jednoj studiji. Objedinjavanjem tih gledišta ovaj doktorski rad usustavio je: pregled i definicije magijskih predodžabama i obrazaca kroz podjelu na magijske sustave, magijska sredstva i magijske osobe. Obuhvatio je tri različite perspektive magijskog: religijsku perspektivu, književnojezičnu perspektivu kao i dokumentiranu perspektivu povijesti magijske prakse. Na taj su način u ovom radu interdisciplinarno analizirani specifični utjecaji, kako europskih tako i hrvatskih, na razvoj i oblikovanje određenih magijskih predodžaba i obrazaca koji su djelovali i, u određenoj mjeri, još uvijek djeluju na oblikovanje hrvatskog kulutrnog identiteta.Starting thesis of this study, "Influence of magical conceptions on shaping of Croatian cultural identity" was that magic, magical conceptions and patterns are very important factors of influence on Croatian cultural identity. Until now, problems of magic were, from 19th Century to present day, studied only partially, through points of view of ethnographical records of folk beliefs and practices, historical analysis of legal document or linguistic analysis of verbal forms of magic or magical in literature. There wasn't integrated study like this which would, by interdisciplinary means and methods, combine these points of view in one place. Here it is done by systemizing definitions of magic systems, mediums and practitioners, with creation of a list with the most important European and Croatian researchers and progress of their ideas in their works about this topics, and with list of most important foreign and Croatian journals and publications in the last one hundred years which published or still publish primal sources and articles about magic practices. Furthermore, this study included three different perspectives on magical conceptions and patterns, through religion, literature and magic practices by itself, with analysis of European influences on Croatian culture and its own ideas of magic. This dissertation consists of Introduction, five larger chapters, Conclusion and Bibliography. In first chapter, Methodological and theoretical context, study deals with methodology and timeline of research, interdisciplinar approach, sources and literature which were used, theoretical background, especially those connected with defining terms of Croatian cultural identity and Magic per se. Magic herebye is defined from three points of view, those of religion, science and those of magic practitioners. In the chapter follows brief history of magical culture in European area and researched terms connected with magical culture, such as occultism and esoteria. In second chapter, Categorization and definitions of magical patterns and beliefs, study deals with major divisions and categorizations of magical practices. From introductive part where were analyzed some other categorization possibilities, such of those of Mauss, Čulinović-Konstantinović or Lazar, to the main topic, categorization of all magical conceptions and patterns in three major parts: magical systems, magical mediums and magical persons. Each of parts is divided in lesser divisions and categorizations with the goal of getting analytical tool for recognition, classification and definition of magical conceptions, patterns, beliefs and phenomena in the systems according to its different goals and fields of human culture and work, of course, mostly with examples from Croatian history and culture. Third chapter, Religious view upon magic, follows the story of interaction between religion and magic from theoretical introduction, through concepts of Old Faith in Croatian historical premises and it's view on magic, Judeo-Christian thoughts, ancient and medieval about magic, developement of medieval religion and legal views against magic, witchtrials in Medieval and Early modern period, to modern Christian view on the subject of magic in Croatia, as also early modern and modern Muslim views on the same subject. Fourth chapter, Magical conceptions, patterns and practices in Croatian historical space, deals in the timeline of dozen phenomena connected with magical practices in Croatian history, from medieval Croatian alchemists, freemasonery, syncretic secret societies, theosophy, antrophosophy, to 20th Century's New Faiths, New Age movements, Satanism, Wicca, Native Faith, Neopaganisms, Neoshamanisms, Neoanimisms and Magic in mass media culture. All these phenomena are shown in interaction with European and World movements in similar concepts and their influence on everyday culture. Fifth chapter, Literal and linguistical view on magic – magic as literature and magic in literature, studies oral patterns of verbal magical practice, charms, spells and curses with their examples. Then it deals with subject of magical practices and concepts in older Croatian literature, that of Renaissance and Baroque, and finally in the modern literature of 20th Century in the examples in the works of Marija Jurić Zagorka and Ivana Brlić Mažuranić. Conclusion of this study confirms initial thesis of research that magic, magical conceptions and patterns are very important factors of influence on Croatian cultural identity; that space and its characteristics in time defines dependance of influences of different political and religous flows which shape cultural conscience among Croatian people; that Croatian cultural identity in the point of magical conceptions shifts accordingly to main and mainstream religious and magical cultural currents; that Old Faith and Prechristian magical beliefs are still important factors in Croatian cultural conscience and still persist to this day; and last, that New Faiths, like Postchristian and Nonchristian magical concepts of 20th and 21st Century had spread and intertweened with Christian cultural circle among Croatian and other inhabitants on Croatian historical premises and that they still influence on everyday life, and perception of spiritual

Civil witchcraft, sorcery and heretism trials in Zagreb and vicinity during the Early Modern Period

Deniver Vukelić u ovom diplomskom radu obrađuje donekle nedovoljno sustavno istraženu temu svjetovnih sudskih procesa vješticama u ranonovovjekovnom Zagrebu (Gradecu i Kaptolu) te njihovim feudalnim posjedima u okolici. Definira što su to vještica, vještičarstvo i magija prema onodobnom shvaćanju, uz kratki povijesni pregled praznovjerja i ideja vezanih uz taj pojam. Potom propituje hrvatsku historiografiju i laičke knjige i članke pisane o toj temi, objašnjavajući njihove dobre i loše strane, profesionalne i laičke pristupe te interpretacije podataka. Uspostavlja vezu sa zakonskom crkvenom i svjetovnom podlogom procesima koji su se odvijali u 17. i 18. stoljeću. Zatim prikazuje i ukratko popisuje osobe prisutne tijekom postupka suđenja te instrumentarij torture koji se tad koristio u Zagrebu i interpretira nekolicinu zanimljivih dokumenata ili slučajeva iz toga razdoblja. Potom kronološki obuhvaća sve slučajeve između 1360. i 1758. godine objašnjavajući njihove okolnosti. Na kraju rada, povodeći se idejom tablice iz jednog laičkog članka iz polovice 20. stoljeća, u opširnu tablicu smješta sve podatke o poznatim zapisanim slučajevima procesa za čarobnjaštvo i vještičarenje u Zagrebu u rasponu od 1360. do 1758. godine.In this final and graduate science work, Deniver Vukelić researches somewhat insufficiently explored subject of civil court prosecutions of witchcraft in 17th and 18th century Zagreb (at that time divided in two parts - Gradec and Kaptol) and its surrounding feudal lands. He defines the terms of witch, witchcraft and magic according to their meanings and interpretations at that time, and gives a brief historical summary of superstitions and ideas related to the subject. After that, he tackles the works which were written about this subject within the Croatian historic science or amateur books and articles, explaining their good and bad sides, professional and amateur approaches and different interpretations. Furthermore, he establishes a connection with legal foundations of the Church and of the State to the prosecutions which were held in 17th and 18th century. Then he creates a brief glossary of people and their functions during the trials, as well as an instrumentarium of torture which was used in Zagreb at that time and interprets few interesting documents and cases. At the end of this work, inspired by a chart found in an amateur article from the mid 20th century, the author gathers all known written prosecution cases for sorcery and witchcraft in Zagreb between 1380. and 1750. and organizes them in a large chart.In dieser Diplomarbeit beschäftigt sich Deniver Vukelić mit einem sehr interessanten und nicht systematisch genug untersuchten Thema der weltlichen Hexenprozesse in frühmittelalterlichem Zagreb (Gradec und Kaptol) sowie ihrer Feudalbesitze in Umgebung. Er definiert die Begriffe die Hexe, das Hexentum und die Magie nach damaligen Ansichten. Daneben gibt er einen kurzen geschichtlichen Überblick des Aberglaubens und der im Zusammenhang mit diesem Begriff stehenden Ideen. Danach erforscht er kroatische Historiographie sowie die Bücher und Artikel für Laien zu diesem Thema, wobei er ihre Vorteile und Nachteile, profesionelle sowie Laienansätze und Dateninterpretationen erklärt. Er nimmt die Verbindung zu der gesetzlichen kirchlichen und weltlichen Grundlage den Prozessen auf, die im 17. und 18. Jahrhundert stattfanden. Der vorliegenden Arbeit werden einige interessante Dokumente oder Fälle aus dieser Zeit dargestellt und interpretiert und alle bei den Gerichtsprozessen anwesenden Personen sowie alle in damaligem Zagreb benutzten Torturinstrumente verzeichnet. Auf dem Ende der Arbeit macht er eine ausführliche Tabelle (und die Idee dafür war die Tabelle aus einem Artikel für Laien aus der Mitte des 20. Jahrhunderts), in die er alle Daten über bekannte Fälle der Zauberei und Hexereiprozesse in Zagreb in der Zeit von 1360 bis 1758 setzt

Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara

Prikaz knjige: Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2018., 296 str

Living history and the communication of archaeology with the public

Oživljena povijest obuhvaća širok raspon pokušaja prezentacije činjenica, predmeta, osoba i događaja iz prošlosti, a riječ je o unaprijed pripremljenoj, povijesno istraženoj i prikladno opremljenoj edukativno-turističkoj aktivnosti u kojoj sudionici slijede striktno zadani plan koji oživljava neke aspekte povijesnog događaja ili razdoblja. Oživljavanje povijesti je kao fenomen zabilježen od staroga vijeka, primjerice u doba Rimske Republike i Rimskoga Carstva često je bilo oživljavanje starijih rimskih pomorskih bitaka u prostorima amfiteatara ili na jezerima. U srednjem vijeku tehnike oživljene povijesti koristile su se u širenju kršćanskih religijskih narativa, dok je u ranome novome vijeku visoko plemstvo nastavilo s izvođenjem viteških turnira kasnoga srednjovjekovlja, ali i naumahija. Oživljena povijest jedna je od popularnijih metoda privlačenja publike na manifestacije i u arheološke parkove diljem Europe. Osim u popularizaciji arheologije kao znanosti, oživljena je povijest gotovo jedinstvena kao pomoć i prilikom predstavljanja i prikazivanja široj javnosti rezultata izvođenja arheoloških eksperimenata. U Hrvatskoj od početka 2000. godine možemo sve više pratiti manifestacije oživljene povijesti koje provode i organiziraju znanstvene i edukativne institucije, ali i udruge građana u znatno većem broju.Living history encompasses a wide range of attempts at presenting the facts, objects, persons, and events from history. It is a pre-planned, historically researched, and appropriately equipped educational and touristic activity in which the participants follow a strict plan that brings some aspects of a historical event or period to life. Living history as a phenomenon has been recorded since antiquity: re-enactment of previous Roman naval battles was common in amphitheatres or lakes of the Roman Republic and Empire. In the Middle Ages, the living history techniques were used for spreading Christian religious narratives, while in the early modern period, the high nobility continued organizing tournaments of the Late Middle Ages and naumachiae. Living history is one of the crucial factors of attracting the audience to events and archaeological parks across Europe. Besides the popularization of archaeology as a science, it offers an almost unique form of help with conducting archaeological experiments. We can trace evermore living history events in Croatia since the early 2000s, performed and organized by scientific and educational institutions, but also by citizen associations, in significantly increasing numbers

Living history and the communication of archaeology with the public

Oživljena povijest obuhvaća širok raspon pokušaja prezentacije činjenica, predmeta, osoba i događaja iz prošlosti, a riječ je o unaprijed pripremljenoj, povijesno istraženoj i prikladno opremljenoj edukativno-turističkoj aktivnosti u kojoj sudionici slijede striktno zadani plan koji oživljava neke aspekte povijesnog događaja ili razdoblja. Oživljavanje povijesti je kao fenomen zabilježen od staroga vijeka, primjerice u doba Rimske Republike i Rimskoga Carstva često je bilo oživljavanje starijih rimskih pomorskih bitaka u prostorima amfiteatara ili na jezerima. U srednjem vijeku tehnike oživljene povijesti koristile su se u širenju kršćanskih religijskih narativa, dok je u ranome novome vijeku visoko plemstvo nastavilo s izvođenjem viteških turnira kasnoga srednjovjekovlja, ali i naumahija. Oživljena povijest jedna je od popularnijih metoda privlačenja publike na manifestacije i u arheološke parkove diljem Europe. Osim u popularizaciji arheologije kao znanosti, oživljena je povijest gotovo jedinstvena kao pomoć i prilikom predstavljanja i prikazivanja široj javnosti rezultata izvođenja arheoloških eksperimenata. U Hrvatskoj od početka 2000. godine možemo sve više pratiti manifestacije oživljene povijesti koje provode i organiziraju znanstvene i edukativne institucije, ali i udruge građana u znatno većem broju.Living history encompasses a wide range of attempts at presenting the facts, objects, persons, and events from history. It is a pre-planned, historically researched, and appropriately equipped educational and touristic activity in which the participants follow a strict plan that brings some aspects of a historical event or period to life. Living history as a phenomenon has been recorded since antiquity: re-enactment of previous Roman naval battles was common in amphitheatres or lakes of the Roman Republic and Empire. In the Middle Ages, the living history techniques were used for spreading Christian religious narratives, while in the early modern period, the high nobility continued organizing tournaments of the Late Middle Ages and naumachiae. Living history is one of the crucial factors of attracting the audience to events and archaeological parks across Europe. Besides the popularization of archaeology as a science, it offers an almost unique form of help with conducting archaeological experiments. We can trace evermore living history events in Croatia since the early 2000s, performed and organized by scientific and educational institutions, but also by citizen associations, in significantly increasing numbers

Prikazi

10. simpozij Anatomija otoka. Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka (L. Runko Luttenberger); Nataša Polgar, Vještica na kauču. Psihoanalitički ogledi o suđenjima vješticama u Hrvatskoj (S. Miličević Vukelić); COVID-19 u humanističkoj perspektivi, ur. Ivana Katarinčić, Jelena Marković, Ines Prica i Ana-Marija Vukušić (I. Matijašević); Ildiko Erdei, Moderni život u udarnom terminu. Televizija, humor i politika u socijalističkoj Jugoslaviji (L. Stevanović); Disenchantment, Re-Enchantment and Folklore Genres, ur. Smiljana Đorđević Belići Nemanja Radulović (D. Popović Nikolić); Marta Stojić Mitrović, Evropski granični režim i eksternalizacija kontrole granica EU. Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti (R. Pozniak); Kazivanja o snovima u folkloru ruskog severa: “С четверга на пятницу…”. Рассказы о сновидениях в фольклоре Русского Севера, А. Б. Мороз, Н. В. Петров, А. И. Захарова, А. В.Комарова, Н. А. Савина (D. Đurić); Dan Ben-Amos, Folklore Concepts. Histories and Critiques, ur. Henry Glassie i Elliott Oring (D. Vasić); Politički leksikon pandemije, ur. Zlatko Bukač, Biljana Kašić, Jelena Kupsjak, Atila Lukić i Gordan Maslov (Lj. Anđelković Džambić); Nikola Visković, Pravo – politika – bioetika. Zbornik povodom osamdesetog rođendana, ur. Josip Guć i Hrvoje Jurić (I. Filip); Antropološki almanah 3 (V. Benković); Emergency Exit exhibition; If Forests Could Talk, They Would Dry Up with Sadness exhibition (E. Wróblewska-Trochimiuk); Siniša Labrović, umjetnički performansi Iz rječnika i Zid, pljesak, kuća, smijeh (M. Tkalčić Simetić); Umjetničko-antropološka izložba Ovo nije predmet (T. Reznić Brenko); The Soul in the Axiosphere from an Intercultural Perspective, 1-2, Ewa Masłowska, Dorota Pazio-Wlazłowska i Joanna Jurewicz, ur. (D. Vukelić

Prikazi

10. simpozij Anatomija otoka. Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka (L. Runko Luttenberger); Nataša Polgar, Vještica na kauču. Psihoanalitički ogledi o suđenjima vješticama u Hrvatskoj (S. Miličević Vukelić); COVID-19 u humanističkoj perspektivi, ur. Ivana Katarinčić, Jelena Marković, Ines Prica i Ana-Marija Vukušić (I. Matijašević); Ildiko Erdei, Moderni život u udarnom terminu. Televizija, humor i politika u socijalističkoj Jugoslaviji (L. Stevanović); Disenchantment, Re-Enchantment and Folklore Genres, ur. Smiljana Đorđević Belići Nemanja Radulović (D. Popović Nikolić); Marta Stojić Mitrović, Evropski granični režim i eksternalizacija kontrole granica EU. Srbija na balkanskoj migracijskoj ruti (R. Pozniak); Kazivanja o snovima u folkloru ruskog severa: “С четверга на пятницу…”. Рассказы о сновидениях в фольклоре Русского Севера, А. Б. Мороз, Н. В. Петров, А. И. Захарова, А. В.Комарова, Н. А. Савина (D. Đurić); Dan Ben-Amos, Folklore Concepts. Histories and Critiques, ur. Henry Glassie i Elliott Oring (D. Vasić); Politički leksikon pandemije, ur. Zlatko Bukač, Biljana Kašić, Jelena Kupsjak, Atila Lukić i Gordan Maslov (Lj. Anđelković Džambić); Nikola Visković, Pravo – politika – bioetika. Zbornik povodom osamdesetog rođendana, ur. Josip Guć i Hrvoje Jurić (I. Filip); Antropološki almanah 3 (V. Benković); Emergency Exit exhibition; If Forests Could Talk, They Would Dry Up with Sadness exhibition (E. Wróblewska-Trochimiuk); Siniša Labrović, umjetnički performansi Iz rječnika i Zid, pljesak, kuća, smijeh (M. Tkalčić Simetić); Umjetničko-antropološka izložba Ovo nije predmet (T. Reznić Brenko); The Soul in the Axiosphere from an Intercultural Perspective, 1-2, Ewa Masłowska, Dorota Pazio-Wlazłowska i Joanna Jurewicz, ur. (D. Vukelić

Prikazi

Sanja Potkonjak i Tea Škokić, Gdje živi tvornica? Etnografija postindustrijskoga grada (O. Biti) Marijana Hameršak, Frakture dječje književnosti. Od slikovnice do lektire, od Agrama do El Shatta (N. Kujundžić) Animal: knjiga o ne-ljudima i ljudima. Kulturni bestijarij III. dio., ur. Antonija Zaradija Kiš, Maja Pasarić i Suzana Marjanić (I. Prica) Mirjana Kolumbić Šćepanović, Nonina škrinja. Iz folklorne baštine otoka Hvara (Z. Bibić) Miroslava Hadžihusejnović Valašek, Najstarije zbirke tradicijske glazbe iz Slavonije: Uspomene na stari Brod Ignjata Alojzija Brlića (1830-ih) i Južnoslavljanske pučke pĕsme Karla Catinellija (1849) (N. Šuran) Suzana Marjanić, Mitovi i re/konstrukcije. Tragom Nodilove “stare vjere” Srba i Hrvata (D. Vukelić) David Verbuč, DIY House Shows and Music Venues in the US. Ethnographic Explorations of Place and Community (T. Halužan) Doprinos Radeta Uhlika lingvistici i kulturi Roma. Zbornik radova sa naučnog skupa održanog 5. novembra 2019., ur. Tibor Varadi, Biljana Sikimić (D. Vojak) Helena Tolić, Splitska Radunica kao turistička destinacija. Studija društvenih interakcija (V. Benković) Julia Watson, Lo-TEK. Design by Radical Indigenism (M. Flajsig) Ljubica Anđelković Džambić, Tijelo otpora Satana Panonskog. Autodestruktivni body art u hrvatskoj umjetnosti performansa i izvedbenoj praksi (G. Rem) Social Impact in Arts and Culture. The Diverse Lives of a Concept, eds. Iva Kosmos and Martin Pogačar (E. Wróblewska-Trochimiuk) GSG Magazine, Issue 3. Othering (in)(of) the Periphery, eds. Sanja Horvatinčić, Iva Kovač (P: Šarin) Jasmina Tumbas, “I am Jugoslovenka!”. Feminist Performance Politics During and After Yugoslav Socialism (V. Vuković) Između zdravlja i bolesti. Pogled sa Balkana, ur. Sanja Lazarević Radak (D. Vlaisavljević) Social Issues in Ballads and Songs, ur. Matilda Burden (B. Majnarić) Land art, Earth art, Earthworks. z/Zemlja i antropocen, ur. Zvjezdana Jembrih (J. Zanki