Prikaz knjige: Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih
koledara, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2018., 296 str

Vukelić, Deniver

Croatian

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals

X (2023) 1, 175–188183Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2018., 296 str.Katarina Ivon zaposlena je kao docentica na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zagrebu. Ova knjiga, Od Kačića do Svačića – Imagologi-ja i ideologija zadarskih koledara, prerada je njezina doktorskoga rada pod nazi-vom Imagološka analiza zadarskih koledara (Narodni koledar i Svačić), obranje-noga 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik je ove knjige Naklada Jesenski i Turk, a urednik Petar Bujas. Ova knjiga, na svojih 296 stranica, analiza je kalendarske publikacije u Dal-maciji, kao kulturnog obrasca i simbola nacionalnoga identiteta. Ustroj je knjige strogo znanstveni, od Riječi autorice i Uvoda, preko dvije glavne velike cjeline, Imagološka analiza Narodnog koledara i Imagološka analiza koledara Svačić, od kojih se prva sastoji od pet poglavlja, a druga od šest. Na kraju slijede Zaključak, Literatura, Popis slika i Bilješka o autorici.Nakon Riječi autorice, ustvari zahvale svima koji su pomogli u njezinim istra-živanjima, autorica u Uvodu navodi teorijsku podlogu svojih istraživanja, razlo-ge odabira područja istraživanja, građu na kojoj je radila te kako je organizirala svoj rad, metodološki okvir. U njemu navodi i okolnosti u kojima su nastala i dva glavna predmeta njezina istraživanja. Ciljevi koje si je autorica u Uvodu postavila jesu: a) upoznavanje povijesnih, kulturnih i društvenih okolnosti u kojima su se pojavili navedeni koledari; b) određivanje namjene koledara, po-kušavanje rekonstrukcije uređivačke politike i evidencija kontekstualnih mode-la i određene ideologije koja je utjecala na oblikovanje i tumačenje diskursa kao društvenog interakcijskog procesa; c) naznačivanje društvenih i kulturnih ka-tegorija koje su u kulturnome imaginariju naznačenih periodičnih publikacija imale neosporan „imagotipski potencijal“ i d) povezivanje rekonstrukcija slika o drugim narodima i kulturama s ideološkim okvirima uz praćenje njihovih promjena sukladnih promjenama tijekom godina izlaženja.U prvoj velikoj cjelini, Imagološka analiza Narodnog koledara, kroz pet po-glavlja autorica obrađuje Narodni koledar čije je periodično izdavanje započelo 1863. godine, s kojim je svoj rad započela Matica dalmatinska, koja je imala i ve-liku potporu biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Narodni koledar izdavala je Hr-vatska knjižarnica u Zadru. To je prvi zadarski pučki kalendar pisan hrvatskim PRIKAZ / REVIEW184jezikom koji je kontinuirano izlazio ukupno 38 godina s nakladom od 1000 pri-mjeraka. Prvo poglavlje „Matica dalmatinska i Narodni koledar (1863. – 1900.)“ bavi se Matičinim pokretanjem Koledara i osnovnim podatcima o njegovu na-stajanju i izlaženju. Drugo poglavlje, „Narodni koledar i njegovi urednici – po-kušaj markiranja kontekstualnih modela“, bavi se urednicima Koledara i njiho-vom uređivačkom politikom. To su bili Jovan Sundečić, Antun Šimonić, Stjepan Bužolić, Kažimir Ljubić, Mate Nekić i Nikola Šimić. Treće poglavlje, „Mihovil Pavlinović kao primjer kompleksnoga narodnog identiteta“, bavi se stvaralač-kim radom preporoditelja Mihovila Pavlinovića kao jedne od središnjih osoba hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, a k tome iznimno aktivnog autora brojnih priloga u Narodnom koledaru. Ovdje se i detaljnije analiziraju neki od njegovih priloga, kao i njegovi pogledi i stavovi. Četvrto poglavlje, „Etnički i(li) nacionalni identitet(i)? – analiza identitetskih konstrukcija“ bavi se analizom slavenskih i hrvatskih konstrukata identiteta kroz sadržaje objavljene u Koleda-ru. Peto, posljednje poglavlje ove prve cjeline, „Predodžbe o Drugima – unilate-ralna i(li) bilateralna razmjena!?“ analiza je percepcije drugih naroda i kultura u Narodnome koledaru. To su, prema autorici, četiri kategorije: prvu čine one zemlje i kulture koje su u nekom razdoblju bile na neki način nadređene pro-matranoj kulturi; drugu čine predodžbe slavenskih zemalja i naroda; treću čine predodžbe ostalih balkanskih zemalja poput Albanije i Crne Gore, a četvrtu čine udaljene zapadnoeuropske zemlje koje nemaju neposrednih odnosa s pro-matranom kulturom.U drugoj glavnoj velikoj cjelini, Imagološka analiza koledara Svačić, autorica kroz šest poglavlja obrađuje hrvatski ilustrirani koledar Svačić koji kao godišnji kalendar izlazi u Zadru od 1904. do 1910. godine, a ukupno je izišlo sedam brojeva. Ovaj važan i utjecajan koledar ostavio je značajan trag u kulturi Dal-macije početkom 20. stoljeća. Prvo poglavlje ove cjeline, „Hrvatski ilustrirani koledar Svačić (1904. – 1910.) – o odjecima, programskoj usmjerenosti i kon-tekstualnim modelima“, bavi se osnovnim podatcima, sadržajem, utjecajem i urednicima koledara. U drugome poglavlju, „Kalendarska i(li) književna poeti-ka i njezine realizacije“, autorica se bavi imagološkom rekonstrukcijom sadrža-ja ovoga koledara. Treće poglavlje, „Diskurzivne varijacije i kreacije hrvatskog ideologema“, bavi se ulogom hrvatskog nacionalnoidentitetskog markiranja ko-ledara Svačić. Četvrto poglavlje, „Prema (južno)slavenskoj uzajamnosti – topika (južno)slavenskoga ideologema“ analizira kulturnu suradnju Hrvata, Slovenaca i Srba kao težnje modernističkoga pokreta. Peto, pretposljednje poglavlje, „O X (2023) 1, 175–188185književnoj kritici – pitanje poetike i(li) ideologije“, bavi se književnom kritikom koja je kao žanr doživjela svoj procvat u doba moderne i kritičarima koji su upravo u Svačiću ostavili značajan kritičarski trag: Milan Marjanović, Ante Pe-travić i Arsen Wenzelides. Posljednje, šesto poglavlje druge cjeline, „Predodžbe o Drugima – o mobilizacijama novih atribucija“, analizira različite heteropre-dodžbe koje se mogu u njemu naći, od onih koje su ustaljene, do onih koje se mijenjaju. Na koncu, autorica donosi Zaključak koji slijede Popis literature, Popis slika i Bilješka o autorici.  Knjiga Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara svakako je novitet u hrvatskoj znanosti, važan doprinos analizi dosad ne toliko proučavanih dalmatinskih koledarskih publikacija s kraja 19. i početka 20. sto-ljeća, a koje su bile izrazito važne za stvaranje hrvatske kulture u preporodnim trenutcima hrvatske povijesti. Svojim novim pristupima građi ukazuje na velike potencijale književno-kulturne periodike toga razdoblja, kao i na različite pri-stupe poimanju kulture koje su ti koledari imali. Stoga ova knjiga može poslužiti i kao sjajan temelj za daljnja istraživanja drugih publikacija i njihova utjecaja na stvaranje suvremene hrvatske kulture.Deniver VUKELIĆ

Katarina Ivon, Od Kačića do Svačića – Imagologija i ideologija zadarskih koledara

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals