43 research outputs found

    Gender Equality in Criminal Justice Policy Against Stalking in Croatia

    Get PDF
    Nametljivo je ponašanje uzrok psihološke štete, oblik viktimizacije i upozorenje za buduće nasilje. Kao kazneno djelo uvedeno je u Kazneni zakon Republike Hrvatske koji je stupio na snagu 2013. godine, no i dalje postoje problemi s njegovim preciznim određenjem. S obzirom na to da su žrtve nametljivog ponašanja u većini slučajeva žene, često se zanemaruje činjenica da ovo kazneno djelo nije spolno specifično. Iako je kroz studije dokazano da se žene počinitelji u bitnom ne razlikuju od muškaraca, zbog predrasuda često dolazi do podcjenjivanja potencijala žene za nasilje. Cilj ove studije jest utvrditi postoji li ravnopravnost spolova u kaznenoj politici prema nametljivom ponašanju u Hrvatskoj. Kako bi odgovorili na ovo pitanje, analizirali smo sudske presuda različitih sudova u Hrvatskoj, a kroz anketni upitnik dobili uvid u percepciju građana u Hrvatskoj o ovome kaznenom djelu.Stalking is a cause of psychological damage, a form of victimization, and a warning for future violence. As a criminal offense, it was introduced in the Penal Code of the Republic of Croatia, in force since 2013, but there are still problems with defining it precisely. Given that the victims of stalking in most cases are women, the fact that this crime is not gender specific is often overlooked. Although studies have shown that female stalkers do not differ significantly from male ones, gender bias often leads to an underestimation of women’s potential for violence. The aim of this study is to determine whether there is gender equality in penal policy towards stalking in Croatia. To answer this question, the authors analyzed the court judgements from various courts in the Republic of Croatia and paired it with a survey to get an insight into the citizen’s perception of stalking

    Karakterizacija Ti dobivenog metalurgijom praha

    No full text
    U ovom radu provedena je karakterizacija triju uzoraka na bazi titana. Konkretno, radi se o čistom cp titanu i Ti6Al4V leguri koji su izrađeni tehnologijom lijevanja i čistom titanu dobivenim tehnologijom metalurgije praha. U radu je analizirano da li čisti cp Ti proizveden tehnologijom metalurgije praha može adekvatno zamijeniti čisti Ti i Ti6Al4V leguru koje se koriste u dentalnoj protetici. Na temelju dobivenih rezultata doneseni su odgovarajući zaključci

    Gender Equality in Penal Policy Against Stalking in Croatia

    No full text
    Nametljivo je ponašanje kao oblik kaznenog djela u Kazneni zakon RH uvedeno 2013. godine no i dalje postoje problemi s određivanjem istog. Ono je upozorenje za buduće nasilje, uzrok je psihološke štete i oblik viktimizacije. Počinitelji nametljivog ponašanja dijele se na odbijene, tražitelje intime, nekompetentne, ogorčene i predatore. S obzirom na to da su žrtve nametljivog ponašanja u većini slučajeva žene, često se zanemaruje činjenica da ovo kazneno djelo nije rodno specifično. Iako je kroz studije dokazano da se žene počinitelji znatno ne razlikuju od muškaraca, zbog rodnih predrasuda često dolazi do podcjenjivanja potencijala žene na nasilje. Cilj ove studije slučaja je utvrditi postoji li ravnopravnost spolova u kaznenoj politici prema nametljivom ponašanju u Hrvatskoj. Kako bi odgovorila na ovo pitanje, autorica provodi analizu sudskih presuda sa različitih sudova u Hrvatskoj, a kroz anketni upitnik dobiva uvid u percepciju građana u Hrvatskoj o ovom kaznenom djelu.Stalking as a form of criminal offense was introduced in the Penal Code of the Republic of Croatia in 2013, but there are still problems with defining it precisely. It is a warning for future violence, cause of psychological damage and a form of victimization. Stalkers are divided into five categories: rejected stalkers, intimacy seekers, incompetent suitors, resentful stalkers and predatory stalkers. Given that the victims of stalking in most cases are women, the fact that this crime is not gender specific is often overlooked. Although studies have shown that female stalkers do not differ significantly from male ones, gender bias often leads to an underestimation of women’s potential for violence. The aim of this case study is to determine whether the gender equality in criminal policy towards stalking exist in Croatia. In order to answer this question, the author conducts an analysis of court judgements from various courts in the Republic of Croatia and through a survey questionnaire she gets an insight into the perception of citizens in Croatia about stalking

    Zadaci medicinske sestre kod bolesnika s vrućicom

    No full text
    Povišena tjelesna temperatura predstavlja odgovor organizma na invaziju mikroorganizama na stanice domaćina. Smatra se najizraženijim simptomom infektivnih bolesti, stoga je primjena odgovarajućih postupaka za suzbijanje vrućice u cilju sprječavanja komplikacija bolesti od velike važnosti. Regulacija tjelesne temperature u čovjeka odvija se u hipotalamusu, gdje se nalazi centar za regulaciju. U trenutku kada hipotalamus identificira povišenu toplinsku vrijednost u tijelu, nastaje vrućica. Vrućica je patofiziološki proces koji se smatra jasnim pokazateljem aktivacije imunološkog sustava. Povišena tjelesna temperatura može se pojaviti u mnogim stanjima i bolestima, a podrijetlo nastanka daje naslutiti visinu tjelesne temperature. Povišena tjelesna temperatura može imati pozitivne i negativne učinke na organizam. Metode mjerenja tjelesne temperature opisane u radu uključuju aksilarno, oralno, rektalno mjerenje i mjerenje na membrani timpani. Uređaj koji služi mjerenju tjelesne temperature naziva se toplomjer. Iako u današnje vrijeme postoji nekoliko vrsta toplomjera, najčešće upotrebljavani toplomjer je elektronski toplomjer. Prilikom mjerenja i analize vrućice medicinska sestra je dužna obratiti pažnju na razlike u vrijednostima temperature tijekom dana, te dokumentirati podatke u temperaturnu listu. Povezivanjem pojedinih vrijednosti sestra dobiva temperaturni obrazac, odnosno izrađuje specifične temperaturne krivulje. U stanjima vrućice potrebno je prilagoditi unos hranjivih nutrijenata potrebama organizma. Snižavanje povišene tjelesne temperature provodi se nefarmakološkim i farmakološkim metodama. Proces zdravstvene njege u stanju povišene tjelesne temperature sastoji se od uzimanja anamneze i izrade plana njege u kojem su prikazane sestrinske dijagnoze i intervencije. Zadaće medicinske sestre u procesu njege bolesnika s vrućicom uključuju mnoge postupke kojima sestra osigurava smanjenje povišene tjelesne temperature, praćenje vitalnih funkcija, odgovarajući unos nutrijenata i tekućine, te osigurava udobnost bolesnika

    Kvaliteta života gluhoslijepih osoba

    No full text
    Sva ljudska bića imaju pet osjetila putem kojeg primaju razne informacije. Sluh, vid i miris osjetila su za daljinu, a okus i dodir osjetila za blizinu. Kod gluhoslijepih osoba smanjena je sposobnost percepcije putem osjetila za duljinu s obzirom da je kod njih prisutno oštećenje vida i sluha. Zbog oštećenja osjetila na daljinu i smanjene percepcije, gluhoslijepoj osobi svaka informacija iz okoline može biti iskrivljena, nepotpuna ili ih uopće nema. Gluhoslijepim osobama s toga treba pružiti mogućnost da informacije prime osjetilima za blizinu, odnosno okusom i dodirom. Takvim načinom gluhoslijepe osobe dobivaju potpunu, razumljivu ne iskrivljenu informaciju. Većina ljudi zbog ne dovoljnog znanja ima predrasude prema gluhosljepoći koja za njih predstavlja potpunu gluhoću i sljepoću, što zapravo nije točno. Značajna većina gluhoslijepih osoba najčešće nešto čuje ili vidi odnosno ima ostatke vida i/ili sluha. Gluhoslijepe osobe svakodnevno se susreću s mnoštvo prepreka i predrasuda koje ih prate tijekom cijelog života. Nastoji se potpuno i aktivno uključiti gluhoslijepe osobe u sve faze svakodnevnog života okoline kako bi se kvaliteta života gluhoslijepih osoba privela što bliže svakodnevnom životu zdravog pojedinca

    Gender Equality in Penal Policy Against Stalking in Croatia

    No full text
    Nametljivo je ponašanje kao oblik kaznenog djela u Kazneni zakon RH uvedeno 2013. godine no i dalje postoje problemi s određivanjem istog. Ono je upozorenje za buduće nasilje, uzrok je psihološke štete i oblik viktimizacije. Počinitelji nametljivog ponašanja dijele se na odbijene, tražitelje intime, nekompetentne, ogorčene i predatore. S obzirom na to da su žrtve nametljivog ponašanja u većini slučajeva žene, često se zanemaruje činjenica da ovo kazneno djelo nije rodno specifično. Iako je kroz studije dokazano da se žene počinitelji znatno ne razlikuju od muškaraca, zbog rodnih predrasuda često dolazi do podcjenjivanja potencijala žene na nasilje. Cilj ove studije slučaja je utvrditi postoji li ravnopravnost spolova u kaznenoj politici prema nametljivom ponašanju u Hrvatskoj. Kako bi odgovorila na ovo pitanje, autorica provodi analizu sudskih presuda sa različitih sudova u Hrvatskoj, a kroz anketni upitnik dobiva uvid u percepciju građana u Hrvatskoj o ovom kaznenom djelu.Stalking as a form of criminal offense was introduced in the Penal Code of the Republic of Croatia in 2013, but there are still problems with defining it precisely. It is a warning for future violence, cause of psychological damage and a form of victimization. Stalkers are divided into five categories: rejected stalkers, intimacy seekers, incompetent suitors, resentful stalkers and predatory stalkers. Given that the victims of stalking in most cases are women, the fact that this crime is not gender specific is often overlooked. Although studies have shown that female stalkers do not differ significantly from male ones, gender bias often leads to an underestimation of women’s potential for violence. The aim of this case study is to determine whether the gender equality in criminal policy towards stalking exist in Croatia. In order to answer this question, the author conducts an analysis of court judgements from various courts in the Republic of Croatia and through a survey questionnaire she gets an insight into the perception of citizens in Croatia about stalking

    Kvaliteta života gluhoslijepih osoba

    No full text
    Sva ljudska bića imaju pet osjetila putem kojeg primaju razne informacije. Sluh, vid i miris osjetila su za daljinu, a okus i dodir osjetila za blizinu. Kod gluhoslijepih osoba smanjena je sposobnost percepcije putem osjetila za duljinu s obzirom da je kod njih prisutno oštećenje vida i sluha. Zbog oštećenja osjetila na daljinu i smanjene percepcije, gluhoslijepoj osobi svaka informacija iz okoline može biti iskrivljena, nepotpuna ili ih uopće nema. Gluhoslijepim osobama s toga treba pružiti mogućnost da informacije prime osjetilima za blizinu, odnosno okusom i dodirom. Takvim načinom gluhoslijepe osobe dobivaju potpunu, razumljivu ne iskrivljenu informaciju. Većina ljudi zbog ne dovoljnog znanja ima predrasude prema gluhosljepoći koja za njih predstavlja potpunu gluhoću i sljepoću, što zapravo nije točno. Značajna većina gluhoslijepih osoba najčešće nešto čuje ili vidi odnosno ima ostatke vida i/ili sluha. Gluhoslijepe osobe svakodnevno se susreću s mnoštvo prepreka i predrasuda koje ih prate tijekom cijelog života. Nastoji se potpuno i aktivno uključiti gluhoslijepe osobe u sve faze svakodnevnog života okoline kako bi se kvaliteta života gluhoslijepih osoba privela što bliže svakodnevnom životu zdravog pojedinca

    Uloga njemačkog jezika u hrvatskim podružnicama njemačkih tvrtki

    No full text
    In dieser Arbeit wird die Rolle der deutschen Sprache im täglichen Leben von Angestellten in kroatischen Filialen deutscher Unternehmen untersucht. Dies ist eine nicht maßgebliche Studie an einer kleinen Anzahl von Befragten. Die Untersuchung selbst sollte dem Zweck dienen, Beschäftigungstrends in Bezug auf die deutsche Sprache in kroatischen Filialen deutscher Unternehmen zu identifizieren und das Potenzial für zusätzliches Deutschlernen im Rahmen der Beschäftigung im Unternehmen weiter zu untersuchen. Allen Befragten wurden dieselben drei grundlegenden Fragen gestellt: "Welche Rolle hat die deutsche Sprache in Ihrem Leben?", "Hat sich die Rolle der deutschen Sprache oder Ihre Meinung der Sprache gegenüber mit der Zeit verändert?" und "Haben Sie vielleicht interessante Anekdoten über Ihre Erfahrung mit der deutschen Sprache?". Es wurde das freie Konzept, in welchem auf ein strenges Frage-Antwortformat zugunsten eines Formats, in dem der Interviewer der Rezipient eines freien und, wenn möglich, ununterbrochenen Narratives der Befragten wird verwendet. Die Untersuchung wurde in kroatischen Filialen von zwei Einzelhandelsketten und einer Kulturinstitution durchgeführt. In allen drei Unternehmen wurden Interviews mit Personen in leitenden Positionen und Personen in den Abteilungen für Reinigung, Verkauf und Lagerung durchgeführt. Schließlich wurden die Interviews transkribiert, verglichen und analysiert, um die oben genannten Trends und Möglichkeiten für weitere Fortschritte zu identifizieren.U ovom diplomskom radu proučava se uloga njemačkog jezika u svakodnevnom životu zaposlenika u hrvatskim podružnicama njemačkih tvrtki. Radi se o ne mjerodavnom istraživanju na malom broju ispitanika. Samo istraživanje je idejno trebalo služiti svrsi prepoznavanja trendova pri zapošljavanju u pogledu njemačkog jezika unutar poduzeća te nadalje istraživanju potencijalne mogućnosti dodatnog učenja njemačkog u sklopu zaposlenja u poduzeću. U slijedu toga svim ispitanicima postavljena su ista tri temeljna pitanja: „Koja je uloga njemačkog jezika u vašem životu? Jesu li se uloga njemačkog jezika ili vaš stav spram jezika s vremenom promijenili? Imate li kojim slučajem interesantne anegdote o vašem iskustvu s njemačkim jezikom?“ Koristio se otvoreni koncept intervjua u slijedu kojega se prije intervjua postavljaju parametri interesa (okvirna pitanja) te se ispitanicima dopušta da u otvorenom obliku u neprekidnom slijedu iznesu svoje odgovore na sve navedene parametre. Istraživanje je provedeno u hrvatskim podružnicama dva trgovačka lanca i jednoj kulturnoj instituciji. U sva tri poduzeća intervjui su provedeni s osobama na menadžerskim ili višim pozicijama i osobama u odjelima za čistoću, prodaju i skladištenje. U koncu su se intervjui transkribirali, komparirali i analizirali u svrhu prepoznavanje prije navedenih trendova i mogućnosti za dodatno napredovanje

    Poverty in Countries of Latin America

    No full text
    Siromaštvo zemalja Latinske Amerike problem je koji smo istraživali u ovom radu te smo se prvobitno osvrnuli na teorijski pristup pojma siromaštva a zatim smo analizirali siromaštvo Latinske Amerike kroz pokazatelje siromaštva prihodovne, socijalne i psihološke prirode vodeći se time da se siromaštvo ne može prikazati samo kroz materijalno stanje. Najsiromašnija zemlja Latinske Amerike po posljednjim službenim podacima u 2017. je Honduras sa 64.3% siromašnih, dok je Haiti zemlja sa najvećim ekstremnim siromaštvom sa 25% stanovništva koje živi sa 1.90 američkih dolara (USD) na dan. Zemlja Latinske Amerike sa najmanjim postotkom siromašnih je Urugvaj sa 7.9%. Utvrdili smo dohodovne skupine za zemlje Latinske Amerike te smo na temelju toga odredili relativno siromaštvo putem pripadajuće linije siromaštva s obzirom na dohodak. Među zemljama nižeg srednjeg dohotka najveći postotak siromašnih ima Honduras sa 31.8% siromašnih stanovnika koji žive s manje od 3.20 USD dnevno, dok u zemljama gornjeg srednjeg dohotka najveći postotak siromašnih ima Gvatemala gdje polovica stanovništva živi s manje od 5.50 USD na dan. Posebno smo se osvrnuli na siromaštvo Venezuele te utvrdili njenu ponižavajuću stopu inflacije od 10000000% koja teško pada svima a naročito siromašnima kojih je prema procjenama 90% u Venezueli. Na temelju analize sociokulturne dimenzije siromaštva kroz pet skupina faktora prema P. Spickeru Haiti najlošije stoji u većini pokazatelja: 74.4% gradskog stanovništva živi u ''straćarama'', približno 44 dojenčadi na 1000 novorođenih umire, te je 60.7% stanovništva pismeno što je najniža stopu pismenosti u Latinskoj Americi. Najnesigurnija država za život je El Salvador sa 81 ubojstava na 100.000 stanovnika. Najveći postotak diskriminiranog stanovništva (29%) ima Čile.Poverty in Latin American countries is a problem we have explored in this paper, primarily addressing the theoretical approach to poverty, and then we analyzed Latin American poverty through indicators of income, social and psychological poverty, taking into account that poverty cannot be represented through material means alone. The poorest Latin American country, according to official figures in 2017., is Honduras with 64.3% of the poor, while Haiti is the country with the most extreme poverty with 25% of the population living at 1.90(USD)perday.ThecountryofLatinAmericawiththelowestpercentageofthepoorisUruguaywith7.9 1.90 (USD) per day. The country of Latin America with the lowest percentage of the poor is Uruguay with 7.9%. We have identified income groups for Latin American countries, and based on this, we have determined relative poverty through the associated income poverty line. Among lower middle income countries, Honduras has the highest percentage of the poor, with 31.8% of the poor living with less than 3.20 per day, while in upper middle income countries, Guatemala has the highest percentage of the poor, where half the population lives with less than $ 5.50 per day. In particular, we referred to the poverty of Venezuela and found its estimated devastating inflation rate of 10000000%, which is hard for all, especially for the estimated 90% poor in Venezuela. Analyzing the sociocultural dimension of poverty through five groups of factors according to P. Spicker, Haiti is the worst in most indicators: 74.4% of the urban population lives in "slums", approximately 44 infants per 1000 newborns die, and 60.7% of the population is literate, which is the lowest literacy rate in Latin America. The most unsafe state to live in is El Salvador with 81 homicides per 100.000 inhabitants. Chile has the highest percentage of discriminated population (29%)
    corecore