POREZNI POTICAJI U POSLOVANJU PODUZETNIKA S PODRUČJA POSEBNOG DRŽAVNOG STATUSA

U Republici Hrvatskoj je zakonski i strateški okvir regionalnoga razvoja koji podrazumijeva i razvoj poduzetništva donesen gotovo dvadeset godina nakon hrvatskoga osamostaljenja. Do tada su manje razvijena područja, odnosno ona područja koja imaju poseban status u smislu određenih olakšica i oslobođenja za građane i gospodarstvo, poticana kroz pojedinačne zakone. Pojedinačnim propisima, koji su još uvijek važeći, državne vlasti potiču poduzetničku aktivnost poreznim oslobođenjima pri oporezivanju dobiti. Porez na dobit (dio porezne obveze koji ne podliježe oslobođenjima), ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti i uplaćen od strane poreznih obveznika u državni proračun, država vraća jedinicama lokalne samouprave kao pomoć iz državnoga proračuna. Takvim aktivnostima državne vlasti žele smanjiti jaz između razvijenih i nerazvijenih dijelova Republike Hrvatske, odnosno žele pridonijeti većoj raspodjeli poduzetničke aktivnosti na manja i manje razvijena područja. Pokazatelji poduzetničke aktivnosti na području koje je poticano od strane države: broj poduzetnika, broj zaposlenih kod poduzetnika, ukupan prihod ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti, dobit i gubitak nakon oporezivanja te neto dobit/gubitak poslovanja, daju uvid u uspješnost poslovanja poduzetnika. S obzirom na navedeno, autori u radu analiziraju uspješnost poslovanja poduzetnika, korisnika poreznih poticaja pri oporezivanju dobiti, s područja posebnoga državnog statusa te daju pregled financijskih sredstava (poreznih prihoda) kojih se državne vlasti odriču kako bi istima omogućili konkurentnije obavljanje djelatnosti

IMPORTANCE OF BANACED SCORECARD FOR BUDGETARY USER’S FINANCIAL RESOURCES MANAGEMENT

U radu se analiziraju slabosti upravljačkih sustava proračunskih korisnika Hrvatske. Za donošenje kvalitetnih i učinkovitih poslovnih odluka, kao i uspješno upravljanje financijskim sredstvima proračunskih korisnika, potrebno je uspostaviti kvalitetan upravljački sustav koji pruža cjelovite i kvalitetne financijske i nefinancijske informacije. Autori kao odgovor na uočene slabosti predlažu Balanced Scorecard model upravljanja. Analiza prednosti primjene BSC modela u upravljanju poslovanjem proračunskih korisnika upućuje na zaključak da navedeni model unaprjeđuje upravljanje ograničenim proračunskim financijskim sredstvima.This paper analyzes the weaknesses of the Croatian budgetary user’s management systems. For making high-quality and effective business decisions, as well as the successful management of budgetary user’s financial resources, it is necessary to establish a quality management system that provides a comprehensive and high-quality financial and non-financial information. Authors, as response to perceived weaknesses, propose a Balanced Scorecard management model. Analysis of the advantages of using the BSC model in managing the budgetary user’s operations suggests that this model improves the management of limited budgetary funds

Basic as a source of financing public needs

Needs of the population in a particular area are financed from the budget. The volume of budgetary funds determines the ability of satisfying those needs. Budget fund sources of local units are prescribed by legal provisions. The attention is on their purposeful disbursement. Audit process confirms the credibility of financial statements. This paper presents county budget realization from 2008 to 2012 and the use of funds. Local units apply accounting system of budget accounting. Expenditures are recorded pursuant to prescribed method and according to expenditure type, which is shown in tables. The aim is to investigate the movement to achieve total revenue Pozega-Slavonia County in relation to the achievement of all counties and show its capabilities in meeting the needs of the population. The assumption confirmed in this paper is that Požega-Slavonia County budget revenues in the observed period are decreasing, which affects the possibilities of meeting county population’s needs. Methods used in this paper are analysis method which monitors the trend of revenues and receipts of Požega-Slavonia County from 2008 to 2012, within the frame of achievement at the level of all counties. Observed county was compared according to achievements with all other counties and using synthesis method all data has been unified which led to the comparison of income trends between observed county and other counties. The volume of total revenues and the possibility of their realization affect the ability to meet public needs under county jurisdiction. It was found that Požega-Slavonia County budget does not significantly participate in realization of total revenues at the level of all counties, and when there is no possibility of significantly impacting the increase of budget revenues, more attention should be given to rational spending of available funds

Performance Indicators in Higher Education

U radu se daje pregled mjera kvalitete pružanja usluga javnog sektora s naglaskom na sektor visokog obrazovanja. Javni sektor nije profitno orijentiran, već služi zadovoljenju javnih potreba stanovništva. Korisnici usluga javnog sektora i porezni obveznici moraju biti zadovoljni kvalitetom usluga i učinkovitošću javnog sektora, te je stoga potrebno provesti vrednovanje učinkovitosti javnog sektora u pružanju usluga. Metode poslovne analize predviđene za profitna poduzeća nije moguće primjenjivati u javnom sektoru, već je potrebno definirati metode analize prilagođene definiciji i strukturi javnog sektora. Većina zemalja kao sredstvo vrednovanja kvalitete i učinkovitosti javnog sektora koristi pokazatelje uspješnosti (performance indicators). Rad prikazuje skupove pokazatelja uspješnosti visokog obrazovanja Australije, Kanade i Velike Britanije, kao začetnike ideje mjerenja uspješnosti. Svaka od navedenih zemalja propisuje vrlo širok spektar pokazatelja uspješnosti, obvezan za izračunavanje i izvještavanje. Budući da mjerenje i izvještavanje o uspješnosti ustanova visokog obrazovanja, kao ni u ostatku javnog sektora Hrvatske, nije propisano niti jednim zakonskim aktom, rezultati istraživanja ukazuju na potrebu njihovog definiranja i primjenjivanja.This paper reviews various quality measures of service provision in the public sector, especially in higher education. Public institutions are non-profit organizations whose main aim is to meet public needs. Consumers of public services as well as taxpayers need to be satisfied with their quality and effectiveness. Therefore, it is necessary to evaluate the public sector performance in providing these services. However, a regular business analysis used in profit-oriented companies is not applicable to public institutions. Therefore, most countries employ the so-called performance indicators. This paper reviews sets of these indicators that have been developed and implemented in Australia, Canada and Great Britain, countries that have originated the idea of performance indicators measurement. Each of the aforementioned countries has a broad spectrum of obligatory performance indicators required for official reporting. In the case of Croatia, there is no legislation that would regulate the use of performance indicators either in higher education or any other part of the public sector. Consequently, it is suggested that performance indicators should be developed and implemented in Croatia as well

Tax Incentives to Businesses in the Areas of Special State Concern

U Republici Hrvatskoj je zakonski i strateški okvir regionalnoga razvoja koji podrazumijeva i razvoj poduzetništva donesen gotovo dvadeset godina nakon hrvatskoga osamostaljenja. Do tada su manje razvijena područja, odnosno ona područja koja imaju poseban status u smislu određenih olakšica i oslobođenja za građane i gospodarstvo, poticana kroz pojedinačne zakone. Pojedinačnim propisima, koji su još uvijek važeći, državne vlasti potiču poduzetničku aktivnost poreznim oslobođenjima pri oporezivanju dobiti. Porez na dobit (dio porezne obveze koji ne podliježe oslobođenjima), ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti i uplaćen od strane poreznih obveznika u državni proračun, država vraća jedinicama lokalne samouprave kao pomoć iz državnoga proračuna. Takvim aktivnostima državne vlasti žele smanjiti jaz između razvijenih i nerazvijenih dijelova Republike Hrvatske, odnosno žele pridonijeti većoj raspodjeli poduzetničke aktivnosti na manja i manje razvijena područja. Pokazatelji poduzetničke aktivnosti na području koje je poticano od strane države: broj poduzetnika, broj zaposlenih kod poduzetnika, ukupan prihod ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti, dobit i gubitak nakon oporezivanja te neto dobit/gubitak poslovanja, daju uvid u uspješnost poslovanja poduzetnika. S obzirom na navedeno, autori u radu analiziraju uspješnost poslovanja poduzetnika, korisnika poreznih poticaja pri oporezivanju dobiti, s područja posebnoga državnog statusa te daju pregled financijskih sredstava (poreznih prihoda) kojih se državne vlasti odriču kako bi istima omogućili konkurentnije obavljanje djelatnosti.The legal and strategic framework for regional development in the Republic of Croatia, which includes the development of entrepreneurship, was established almost twenty years after Croatia had gained independence. Until then, less developed areas, i.e., areas with a special status in terms of certain reliefs and exemptions granted to citizens and economic entities had been supported through individual laws. Today, government authorities stimulate entrepreneurial activity through individual regulations in force, by corporate income tax exemptions. The state gives back corporate income tax (tax liability not subject to exemptions) that taxpayers engaged in entrepreneurial activities had paid up to the state budget, to local self-government units as assistance from the state budget. By doing so, the government aims to reduce the gap between the developed and underdeveloped parts of the Republic of Croatia and encourage entrepreneurial activity in the smaller and less developed regions. The indicators of entrepreneurial activity in the area supported by the state: the number of enterprises, number of employees in an enterprise, the total revenue generated by entrepreneurial activities, profit and loss after tax and net operating profit/loss, provide insight into the performance of enterprises. In view of the above, the authors have analyzed the performance of enterprises entitled to tax relief in the areas of special state concern and provided an overview of financial resources (tax revenue) which state authorities have waived to facilitate a more competitive business performance

INTERAKCIJA ZNANOSTI I GOSPODARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U radu se prikazuju i analiziraju rezultati empirijskog istraživanja interakcije znanosti i gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Postoje mnoge empirijske studije koje ukazuju kako suradnja između dvaju navedenih sektora utječe na poboljšanje inovativne performanse gospodarstva, a time i gospodarskog rasta. S obzirom na značaj teme kao i uočenu deficitarnost predmetnog istraživanja u Republici Hrvatskoj, autorica ovoga rada je provela empirijsko istraživanje oblika/modela, intenziteta, kvalitete i drugih parametara suradnje u Republici Hrvatskoj na uzorku sastavljenom od 21 visokog učilišta i 130 gospodarskih subjekata. Kao instrument istraživanja koristila su se dva anketna upitnika, jedan namijenjen gospodarskom, a drugi visokoobrazovnom sektoru. Ovim se radom željelo istražiti kako hrvatski gospodarstvenici i znanstvenici percipiraju predmetnu suradnju, kako joj ocjenjuju intenzitet, kvalitetu i druge parametre te koji se oblici/modeli suradnje najučestalije koriste. Realizirani modeli suradnje te njene ocjene, prema u radu definiranim parametrima, rezultat su procjene anketiranih znanstvenika i gospodarstvenika. Metodologija korištena za prikazivanje rezultata obuhvaća deskriptivnu statistiku. Rezultati istraživanja ukazuju da je prema ocjenama ispitanika, intenzitet i kvaliteta interakcije znanstvenog i gospodarskog sektora ocijenjena prosječnom ocjenom 2,87 (u intervalu od 1 do 5). U prosjeku su znanstvenici intenzitet i kvalitetu predmetne suradnje ocijenili s prosječnom ocjenom 2,83, a gospodarstvenici s 2,92. Kao najčešće korišteni modeli suradnje istaknuti su oblici koji su više rutinskog karaktera i koji nisu toliko usmjereni povećanju inovativnosti gospodarskih subjekata, poput zajedničke proizvodnje kodificiranog znanja, komercijalizacije rezultata istraživanja, zajedničkih projekata i slično. S obzirom na činjenicu da je 55 % anketiranih poslovnih subjekata navelo da u promatranom periodu nije imalo realiziranu predmetnu suradnje uz veću zastupljenost rutinske suradnje kod onih koji su je imali, zaključuje se da je interakciju znanstvenog i gospodarskog sektora, s obzirom na njen potencijal, potrebno značajnije iskoristiti za unaprjeđivanje cjelokupnog ekonomskog razvoja Republike Hrvatske

Oporezivanje poduzeća

skripta namjenjena studentima računovodstva i ekonomskih smjerova

Financial effects of tax breaks in income tax system in special national status areas

Ovom doktorskom disertacijom ispitano je postoji li i koliko je značajan utjecaj poreznih potpora na profitabilnost poslovanja kao i razvoj područja posebnog državnog statusa na kojem djeluju, odnosno obavljaju djelatnost poduzetnici u sustavu poreza na dobit. Naime, u Hrvatskoj su državne vlasti već u razdoblju 1996.-2002. administrativno izdvojile određena područja zemlje i proglasile ih područjem posebnog državnog statusa. Sastavnice navedenog područja, koje su ovom doktorskom disertacijom istražene su područje posebne državne skrbi I., II. i III. skupine, Grad Vukovar i brdsko-planinsko područje. Istraživanje obuhvaća razdoblje 2005.- 2013. Porezne potpore predstavljaju različite oblike poticaja i olakšica kojima se s jedne strane poreznim obveznicima omogućuje smanjenje porezne osnovice i/ili porezne obveze, dok s druge strane, temeljem istih nastaju gubitci u proračunima država iz kojih iste financiraju javne potrebe, odnosno svoje temeljne funkcije. Razvijenije zemlje, uglavnom, svojim obveznicima omogućuju korištenje poreznih potpora u svrhu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, inozemnih ulaganja i sl., dok slabije razvijene zemlje najveći dio poreznih potpora usmjeravaju u rješavanje pitanja regionalne nejednakosti. Zbog navedenog, korištenje poreznih potpora ima i svoje prednosti, ali i nedostatke. Regionalne nejednakosti u razvoju hrvatske države proizlazile su iz ratnih neprilika, demografskih, geografskih i drugih okolnosti koje su predstavljale čimbenike ustroja područja posebnog državnog statusa. Dobivajući takav povlašteni porezni status, poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost na navedenom području omogućeno je, prvenstveno, korištenja prava na smanjenje porezne obveze, ali i smanjenja porezne osnovice prilikom oporezivanja uspješnosti njihove poduzetničke aktivnosti, odnosno dobiti. Međutim, važno je naglasiti kako su potpore za navedena područja proizlazile iz pojedinačnih zakonskih propisa budući da je zakonski okvir kao i strateški dokument kojim se regulirao regionalni razvoj u Hrvatskoj donesen gotovo dvadeset godine nakon osamostaljenja hrvatske države.Teorijskim dijelom doktorske disertacije dan je prikaz teorijskih znanja iz područja poreznih potpora te njihovog utjecaja na profitabilnost poslovanja poduzetnika na području posebnog državnog statusa i razvoj područja na kojem isti djeluju. Također su u teorijskom dijelu disertacije prikazani povijesni kontekst razvoja, izvori financiranja te demografska i ekonomska obilježja područja posebnog državnog statusa, porezni i računovodstveni aspekt poreza na dobit te financijska izdašnost poreza na dobit u državnom proračunu. U empirijskom dijelu disertacije, analiza rezultata je bazirana na provedenoj deskriptivnoj statističkoj analizi podataka, panel analizi i korelacijskoj analizi. Formulirani su modeli kojim su testirani učinci promatranih čimbenika na profitabilnost i razvoj za pet sastavnica kroz devet godina. Panel analiza podataka podrazumijevala je primjenu združenog panel modela, modela fiksnih efekata, i modela varijabilnih efekata. U korelacijskoj analizi korišten je Spearmanov i point biserial koeficijent korelacije za provjeru povezanosti između zadanih varijabli. Zavisne varijable promatrane u empirijskom dijelu istraživanja su neto marža profita kao reprezetant profitabilnosti poduzetnika i broj zaposlenih kao reprezetant razvoja područja. Nezavisne varijable koje su korištene u analizi, predstavljene su kroz potpore koje smanjuju osnovicu poreza na dobit (neto smanjenje porezne obveze i preneseni porezni gubitak), potpore koje smanjuju poreznu obvezu, stvarni porezni teret, gustoću naseljenosti, troškove bruto plaće, rast poduzeća te produktivnost rada. U promatranju je uzet u obzir i utjecaj recesijskog razdoblja kroz binarnu tzv. dummy varijablu za razdoblje 2009.-2013. Dobiveni rezultati u disertaciji pokazuju kako ne postoji značajan utjecaj pojedinačnih poreznih potpora na profitabilnost poslovnih subjekata na području posebnog državnog statusa, ali je uočen značajan utjecaj istih na razvoj područja. Neke od promatranih nezavisnih varijabli su pokazale statističku značajnost kako u odnosu na profitabilnost tako i na razvoj. Promatrana povezanost između poreznih potpora i profitabilnosti s obzirom na sastavnice područja posebnog državnog statusa evidentna je na području posebne državne skrbi I. i III. skupine te Gradu Vukovaru. Obzirom na promatranu povezanost između profitabilnosti i efikasnosti poreznih potpora pojedinačnih sastavnica u ukupnim poreznim potporama područja posebnog državnog statusa, evidentno je kako postoji značajna nepredvidivost povezanosti promatranih varijabli. Slijedom navedenog moguće je donijeti zaključak kako poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost na području posebnog državnog statusa ne mogu tražiti u poreznim potporama načine kako povećati svoju profitabilnost. Unatoč postojanju značajnog utjecaja poreznih potpora na razvoj područja posebnog državnog statusa, neophodno je uz promatrane varijable analizirati i neke druge faktore kako bi došli do konkretnijih informacija o mogućemutjecaju prvenstveno na profitabilnost poslovanja, ali i razvoj područja. U prilog navedenom ide i činjenica kako su neke od promatranih varijabli pokazale statistički značajan, ali ne i očekivan utjecaj na profitabilnost i razvoj, što zahtijeva dodatna istraživanja i objašnjenja. S obzirom na navedeno prikazani rezultati i dani zaključci mogu poslužiti kao polazišna točka budućih istraživanja, ali i kao pomoć vlasnicima i menadžerima u kreiranju poslovne politike te poreznim vlastima u sagledavanju i kreiranju poreznog sustava usko povezanog s oporezivanjem dobiti poduzetnika, ali i cjelokupnog hrvatskog poreznog sustava. Kompozicija doktorske disertacije podrazumijeva slijedeće: Uvod, Stanje i tendencije u ekonomskom razvoju područja posebnog državnog statusa Hrvatske, Oporezivanje dobiti poslovnih subjekata, Empirijsko istraživanje o utjecaju poreznih potpora na profitabilnost poslovnih subjekata te Zaključak.This doctoral thesis examines if tax breaks have any impact, as well as the significance of such an impact, on profitability of businesses and development of areas awarded special national status where entrepreneurs included in the income tax system operate. Namely, in the period of 1996–2002, Croatian state authorities have already administratively designated certain areas of the country, declaring them areas of special national status. Components of the above areas examined by this thesis are Group I, II and III areas of special state care, the City of Vukovar and the mountainous area. The research includes the period of 2005–2013. The tax breaks represent various forms of incentives and breaks allowing taxpayers to reduce the basis for tax calculation and/or the amount of tax liability on one hand while, on the other, the same generate losses to state budget used by the state to finance public needs and/or its fundamental functions. More developed countries largely allow their taxpayers to use tax breaks with the purpose of providing incentives to innovations, research and development, foreign investments etc., while less developed countries channel the bulk of tax breaks to address the issue of regional inequality. Because of the above, use of the tax breaks has its advantages as well as shortcomings. Regional inequalities in development of the Croatian state arose from wartime issues, demographic, geographic and other circumstances which represented factors in establishment of the areas given the special national status. By giving the areas such a privileged tax status, taxpayers pursuing business in the above areas were primarily allowed to avail themselves to the right to reduce their tax liability as well as to reduce the basis for calculation of tax on success of performance of their entrepreneurial activity, i.e. their profit. However, it is important to emphasise that the tax breaks for the above areas arose from individual pieces of legislation since the legal framework as well as the strategic document regulating regional development in Croatia were adopted nearly twenty years after the Croatian state has gained independence.The theoretical part of the doctoral thesis provides an overview of theoretical knowledge in the field of tax breaks and their impact on profitability of business enterprises in the areas of special national status and development of the areas where they operate. The theoretical part of the thesis also reviews the historical context of development, sources of financing, as well as demographic and economic properties of the special national status areas, tax and accounting aspects of the income tax, and financial yield of the income tax in the state budget. In the empirical part of the thesis, an analysis of results is based on a performed descriptive statistical analysis of data, a panel analysis and a correlation analysis. Models were formulated to test effects of the observed factors on profitability and development for five components over nine years. The panel analysis of data entailed application of a joint panel model, a fixed effects model, and a variable effects model. In the correlation analysis, Spearman’s and point biserial correlation coefficients were used to test correlation of given variables. Dependent variables observed in the empirical part of the research are net profit margin representing entrepreneurs’ profitability and number of employees representing development of the areas. The independent and control variables used in the analysis are represented through tax breaks reducing the basis for the income tax (net reduction of tax liability and tax credit carried forward), tax breaks reducing tax liability, actual tax burden, population density, costs of gross salary, enterprise growth and productivity of work. The observation also takes into account the effect of a period of recession through a binary, so-called dummy variable for the period of 2009–2013. The results obtained in the thesis demonstrate that there is no significant impact of individual tax breaks on profitability of business entities in the special national status areas, but a significant influence of the same on development of the area has been observed. Some of the observed control variables indicated statistical significance both in terms of profitability and in respect of development. The observed correlation of the tax breaks and profitability considering the components of the special national status areas is clear in the Group I and Group III areas of special state care and in the City of Vukovar. Considering the observed correlation of profitability and efficiency of the tax breaks to individual components in the total tax breaks in the special national status area, it is clear that there is significant unpredictability of correlation of the observed variables. Following the above, it may be concluded that business entities operating in the special national status areas may not seek ways to improve their profitability in the tax breaks. Despite existence of significant impact of the tax breaks on development the special national status areas, it is also necessary to analyse other factors, in addition to the observed variables, in order to obtain more specific information on possible influence –primarily on profitability of business, but also on development of the area. The above is supported by the fact that some of the observed variables indicated a statistically significant, but unexpected impact on profitability and development – requiring additional research and elucidation. In view of the above, the presented results and provided conclusions may serve as a starting point for future research as well as an aid to owners and managers creating new business policies and tax authorities analysing and creating the tax system closely related to taxation of entrepreneurs’ income as well as the entire Croatian tax system. Composition of the doctoral thesis entails the following: introduction, situation and trends in economic development of special national status areas in Croatia, taxation of business entities’ income, empirical research of impact of tax breaks on profitability of business entities, and conclusion

Financial effects of tax breaks in income tax system in special national status areas

Ovom doktorskom disertacijom ispitano je postoji li i koliko je značajan utjecaj poreznih potpora na profitabilnost poslovanja kao i razvoj područja posebnog državnog statusa na kojem djeluju, odnosno obavljaju djelatnost poduzetnici u sustavu poreza na dobit. Naime, u Hrvatskoj su državne vlasti već u razdoblju 1996.-2002. administrativno izdvojile određena područja zemlje i proglasile ih područjem posebnog državnog statusa. Sastavnice navedenog područja, koje su ovom doktorskom disertacijom istražene su područje posebne državne skrbi I., II. i III. skupine, Grad Vukovar i brdsko-planinsko područje. Istraživanje obuhvaća razdoblje 2005.- 2013. Porezne potpore predstavljaju različite oblike poticaja i olakšica kojima se s jedne strane poreznim obveznicima omogućuje smanjenje porezne osnovice i/ili porezne obveze, dok s druge strane, temeljem istih nastaju gubitci u proračunima država iz kojih iste financiraju javne potrebe, odnosno svoje temeljne funkcije. Razvijenije zemlje, uglavnom, svojim obveznicima omogućuju korištenje poreznih potpora u svrhu poticanja inovacija, istraživanja i razvoja, inozemnih ulaganja i sl., dok slabije razvijene zemlje najveći dio poreznih potpora usmjeravaju u rješavanje pitanja regionalne nejednakosti. Zbog navedenog, korištenje poreznih potpora ima i svoje prednosti, ali i nedostatke. Regionalne nejednakosti u razvoju hrvatske države proizlazile su iz ratnih neprilika, demografskih, geografskih i drugih okolnosti koje su predstavljale čimbenike ustroja područja posebnog državnog statusa. Dobivajući takav povlašteni porezni status, poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost na navedenom području omogućeno je, prvenstveno, korištenja prava na smanjenje porezne obveze, ali i smanjenja porezne osnovice prilikom oporezivanja uspješnosti njihove poduzetničke aktivnosti, odnosno dobiti. Međutim, važno je naglasiti kako su potpore za navedena područja proizlazile iz pojedinačnih zakonskih propisa budući da je zakonski okvir kao i strateški dokument kojim se regulirao regionalni razvoj u Hrvatskoj donesen gotovo dvadeset godine nakon osamostaljenja hrvatske države.Teorijskim dijelom doktorske disertacije dan je prikaz teorijskih znanja iz područja poreznih potpora te njihovog utjecaja na profitabilnost poslovanja poduzetnika na području posebnog državnog statusa i razvoj područja na kojem isti djeluju. Također su u teorijskom dijelu disertacije prikazani povijesni kontekst razvoja, izvori financiranja te demografska i ekonomska obilježja područja posebnog državnog statusa, porezni i računovodstveni aspekt poreza na dobit te financijska izdašnost poreza na dobit u državnom proračunu. U empirijskom dijelu disertacije, analiza rezultata je bazirana na provedenoj deskriptivnoj statističkoj analizi podataka, panel analizi i korelacijskoj analizi. Formulirani su modeli kojim su testirani učinci promatranih čimbenika na profitabilnost i razvoj za pet sastavnica kroz devet godina. Panel analiza podataka podrazumijevala je primjenu združenog panel modela, modela fiksnih efekata, i modela varijabilnih efekata. U korelacijskoj analizi korišten je Spearmanov i point biserial koeficijent korelacije za provjeru povezanosti između zadanih varijabli. Zavisne varijable promatrane u empirijskom dijelu istraživanja su neto marža profita kao reprezetant profitabilnosti poduzetnika i broj zaposlenih kao reprezetant razvoja područja. Nezavisne varijable koje su korištene u analizi, predstavljene su kroz potpore koje smanjuju osnovicu poreza na dobit (neto smanjenje porezne obveze i preneseni porezni gubitak), potpore koje smanjuju poreznu obvezu, stvarni porezni teret, gustoću naseljenosti, troškove bruto plaće, rast poduzeća te produktivnost rada. U promatranju je uzet u obzir i utjecaj recesijskog razdoblja kroz binarnu tzv. dummy varijablu za razdoblje 2009.-2013. Dobiveni rezultati u disertaciji pokazuju kako ne postoji značajan utjecaj pojedinačnih poreznih potpora na profitabilnost poslovnih subjekata na području posebnog državnog statusa, ali je uočen značajan utjecaj istih na razvoj područja. Neke od promatranih nezavisnih varijabli su pokazale statističku značajnost kako u odnosu na profitabilnost tako i na razvoj. Promatrana povezanost između poreznih potpora i profitabilnosti s obzirom na sastavnice područja posebnog državnog statusa evidentna je na području posebne državne skrbi I. i III. skupine te Gradu Vukovaru. Obzirom na promatranu povezanost između profitabilnosti i efikasnosti poreznih potpora pojedinačnih sastavnica u ukupnim poreznim potporama područja posebnog državnog statusa, evidentno je kako postoji značajna nepredvidivost povezanosti promatranih varijabli. Slijedom navedenog moguće je donijeti zaključak kako poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost na području posebnog državnog statusa ne mogu tražiti u poreznim potporama načine kako povećati svoju profitabilnost. Unatoč postojanju značajnog utjecaja poreznih potpora na razvoj područja posebnog državnog statusa, neophodno je uz promatrane varijable analizirati i neke druge faktore kako bi došli do konkretnijih informacija o mogućemutjecaju prvenstveno na profitabilnost poslovanja, ali i razvoj područja. U prilog navedenom ide i činjenica kako su neke od promatranih varijabli pokazale statistički značajan, ali ne i očekivan utjecaj na profitabilnost i razvoj, što zahtijeva dodatna istraživanja i objašnjenja. S obzirom na navedeno prikazani rezultati i dani zaključci mogu poslužiti kao polazišna točka budućih istraživanja, ali i kao pomoć vlasnicima i menadžerima u kreiranju poslovne politike te poreznim vlastima u sagledavanju i kreiranju poreznog sustava usko povezanog s oporezivanjem dobiti poduzetnika, ali i cjelokupnog hrvatskog poreznog sustava. Kompozicija doktorske disertacije podrazumijeva slijedeće: Uvod, Stanje i tendencije u ekonomskom razvoju područja posebnog državnog statusa Hrvatske, Oporezivanje dobiti poslovnih subjekata, Empirijsko istraživanje o utjecaju poreznih potpora na profitabilnost poslovnih subjekata te Zaključak.This doctoral thesis examines if tax breaks have any impact, as well as the significance of such an impact, on profitability of businesses and development of areas awarded special national status where entrepreneurs included in the income tax system operate. Namely, in the period of 1996–2002, Croatian state authorities have already administratively designated certain areas of the country, declaring them areas of special national status. Components of the above areas examined by this thesis are Group I, II and III areas of special state care, the City of Vukovar and the mountainous area. The research includes the period of 2005–2013. The tax breaks represent various forms of incentives and breaks allowing taxpayers to reduce the basis for tax calculation and/or the amount of tax liability on one hand while, on the other, the same generate losses to state budget used by the state to finance public needs and/or its fundamental functions. More developed countries largely allow their taxpayers to use tax breaks with the purpose of providing incentives to innovations, research and development, foreign investments etc., while less developed countries channel the bulk of tax breaks to address the issue of regional inequality. Because of the above, use of the tax breaks has its advantages as well as shortcomings. Regional inequalities in development of the Croatian state arose from wartime issues, demographic, geographic and other circumstances which represented factors in establishment of the areas given the special national status. By giving the areas such a privileged tax status, taxpayers pursuing business in the above areas were primarily allowed to avail themselves to the right to reduce their tax liability as well as to reduce the basis for calculation of tax on success of performance of their entrepreneurial activity, i.e. their profit. However, it is important to emphasise that the tax breaks for the above areas arose from individual pieces of legislation since the legal framework as well as the strategic document regulating regional development in Croatia were adopted nearly twenty years after the Croatian state has gained independence.The theoretical part of the doctoral thesis provides an overview of theoretical knowledge in the field of tax breaks and their impact on profitability of business enterprises in the areas of special national status and development of the areas where they operate. The theoretical part of the thesis also reviews the historical context of development, sources of financing, as well as demographic and economic properties of the special national status areas, tax and accounting aspects of the income tax, and financial yield of the income tax in the state budget. In the empirical part of the thesis, an analysis of results is based on a performed descriptive statistical analysis of data, a panel analysis and a correlation analysis. Models were formulated to test effects of the observed factors on profitability and development for five components over nine years. The panel analysis of data entailed application of a joint panel model, a fixed effects model, and a variable effects model. In the correlation analysis, Spearman’s and point biserial correlation coefficients were used to test correlation of given variables. Dependent variables observed in the empirical part of the research are net profit margin representing entrepreneurs’ profitability and number of employees representing development of the areas. The independent and control variables used in the analysis are represented through tax breaks reducing the basis for the income tax (net reduction of tax liability and tax credit carried forward), tax breaks reducing tax liability, actual tax burden, population density, costs of gross salary, enterprise growth and productivity of work. The observation also takes into account the effect of a period of recession through a binary, so-called dummy variable for the period of 2009–2013. The results obtained in the thesis demonstrate that there is no significant impact of individual tax breaks on profitability of business entities in the special national status areas, but a significant influence of the same on development of the area has been observed. Some of the observed control variables indicated statistical significance both in terms of profitability and in respect of development. The observed correlation of the tax breaks and profitability considering the components of the special national status areas is clear in the Group I and Group III areas of special state care and in the City of Vukovar. Considering the observed correlation of profitability and efficiency of the tax breaks to individual components in the total tax breaks in the special national status area, it is clear that there is significant unpredictability of correlation of the observed variables. Following the above, it may be concluded that business entities operating in the special national status areas may not seek ways to improve their profitability in the tax breaks. Despite existence of significant impact of the tax breaks on development the special national status areas, it is also necessary to analyse other factors, in addition to the observed variables, in order to obtain more specific information on possible influence –primarily on profitability of business, but also on development of the area. The above is supported by the fact that some of the observed variables indicated a statistically significant, but unexpected impact on profitability and development – requiring additional research and elucidation. In view of the above, the presented results and provided conclusions may serve as a starting point for future research as well as an aid to owners and managers creating new business policies and tax authorities analysing and creating the tax system closely related to taxation of entrepreneurs’ income as well as the entire Croatian tax system. Composition of the doctoral thesis entails the following: introduction, situation and trends in economic development of special national status areas in Croatia, taxation of business entities’ income, empirical research of impact of tax breaks on profitability of business entities, and conclusion

Management Risk in Public-Privae partnership Projec

Ulaganje u projekte javno-privatnog partnerstva predstavlja kompleksnu suradnju javnog i privatnog sektora usmjerenih ka financiranju i realizaciji projekata od javnog interesa. Faktor kompleksnosti kao i postavljeni ciljevi oba sektora u smislu postizanja pozitivnih efekata, uključuju suočavanje sa svim pojavnim oblicima rizika koji nosi određeni projekt. Stoga je za upravljački tim veoma značajan svaki trenutak praćenja provedbe odabranog projekta kako bi mogao pravovaljano i pravovremeno utjecati na rizike od faze njihovog pojavljivanja pa sve do faze kontrole istima.Investing in projects of public-private partnership represents a complex cooperation of public and private sectors focused at financing and realisation of projects of public interest. Complexity factor, as well as set goals of both sectors regarding the achievement of positive effects, include coping with every form of risk as a part of particular project. Therefore, every moment of surveillance of the implementation of chosen project is important to the management team so that the team could take effect on the risks at the right time, from the phase of their apparition till the phase of their control