Some Contextually-Ideological Aspects of Darwin’s Theory of Evolution with Respect to Its Origin and Promotion

Autor u radu razmatra svjetonazorske aspekte Darwinove teorije evolucije, kako s obzirom na njezin nastanak tako i s obzirom na njezinu kasniju filozofsko-socijalnu interpretaciju. Prvi dio rada želi ukazati na činjenicu da su u stvaranju teorije evolucije, osim čisto znanstvenih, snažnu ulogu igrali i svjetonazorsko-socijalni elementi na kojima je Darwin aktivno participirao. Tu činjenicu autor na poseban način ističe znakovitim pojmom „kontekstualna obojenost“ Darwinove teorije evolucije. U daljnjem dijelu rada poseban se naglasak stavlja na interpretaciju temeljnih postavki teorije evolucije, odnosno njezino promoviranje na opće-društvenoj razini. Autor ovdje dolazi do zaključka da je ovo tumačenje nosilo snažan instrumentalizirajući i ideologizirajući karakter. Kao primjer prvoga (instrumentalizirajućega) autor donosi Ernsta Haeckela i njegov radikalno materijalizirajući pogled na svijet u svjetlu Darwinove teorije, dok je kao primjer drugoga (ideologizirajućega) aspekta izabrao marksističku recepciju teorije evolucije, koja je u njoj vidjela snažnu potporu svojega viđenja svijeta i društva. I jedan i drugi primjer očituju proizvoljno tumačenje temeljnih postavki teorije evolucije, izvlačeći ih iz njihova konteksta. Razmatranje autor završava zaključnim uvidima, usputno ukazujući da od instrumentalizirajućega i ideologizirajućega interpretiranja evolucionističkih postavki nije lišeno ni suvremeno doba.In his paper the author examines worldview aspects of Darwin’s theory of evolution with respect to both its origin and its later philosophical and social interpretation. Therefore, the first part of the paper wants to point out the fact that, besides the purely scientific elements, there were other worldview and social elements in which Darwin actively participated that played an important role in creating the theory of evolution. The author places special emphasis to this fact by using the indicative term “contextual colouring” of Darwin’s theory of evolution. The author moves on with special emphasis to the interpretation of fundamental principles of the theory of evolution, that is, its promotion on the general social level. The author comes to the conclusion that this interpretation had a strong instrumentalizing and ideologizing character. As an example of the first (instrumentalizing), the author mentions Ernst Haeckel and his radically materializing world view in the light of Darwin’s theory, and for the latter (ideologizing) aspect, he chose the Marxist reception of the theory of evolution, which saw in it a strong support for its vision of the world and society. Both examples manifest an arbitrary interpretation of fundamental principles of the theory of evolution by pulling them out of their context. The author concludes his analysis with some final insights in which he puts great emphasis to the fact that these instrumentalizing and ideologizing interpretations of evolutionary principles are also present in modern times, in connection with which he (only) mentions the most prominent advocate of this approach, Richard Dawkins

Dialectics of Radical Enlightenment. Its Shifts and Shadows in the Interpretation of Human Being and Reality

Prilog razmatra problem prosvjetiteljskog radikalnog pristupa bitku. On se očituje u «proširenju« uma i »sužavanju« stvarnosti. Riječ je o prosvjetiteljskom bezgraničnom povjerenju u um pri čemu on dobiva odriješene ruke u modeliranju, odnosno uvjetovanju stvarnosti prema vlastitim principima. Taj problem autor obrađuje u prvom naslovu, uočavajući pritom da je uzrok takvog sužavanja prosvjetiteljsko (radikalno) formaliziranje uma. Štoviše, takav pristup uvjetuje da um izgubi svoje temeljno svojstvo smislenosti i cjelovitosti te se pretvori u čistu diskurzivnu sposobnost analize te posljedično puke tehničke izvedbe, što se u (radikalnom) prosvjetiteljstvu i dogodilo. Taj problem, odnosno pristup, autor posebno detektira u pristupu ljudskoj osobi, koju (radikalno) prosvjetiteljstvo reducira na visoko funkcionalnu materijalnu danost, što će biti predmet razmatranja u drugom naslovu. Pristup lišen svakog senzibiliteta te oprimjeren na prosvjetiteljskoj rekonstrukciji čovjeka svoju će posljedicu imati u jednako tako ogoljenoj, tehničkim pristupom »iscijeđenoj« i izvornog smisla lišenoj, stvarnosti, što autor donosi u trećem naslovu. Zbog toga će se radikalnom prosvjetiteljstvu, ne bez osnove, pripisivati određena odgovornost totalitarnog pristupa, onog dakle nasuprot čega se ono kao filozofsko‑društveni pokret u početku stavio. Totalitarnog utoliko, što drugi i drukčiji nužno mora biti prosvijetljen, čime ga se u konačnici svodi na puki objekt, odnosno materijalnu, prijemčivu danost. Time je, između ostalog, upravo dijalektika prosvjetiteljstva postala i više nego bjelodana. Razmatranje završava ukazom da su pitanja i odgovor o smislu i svrsi ljudskog života, iako izvan okvira znanosti i znanja, kao takvi smisleni i time utemeljeni i ne mogu se smještati isključivo u subjektivnu, za prosvjetiteljstvo istovremeno varijabilnu sferu. Upravo zbog toga kršćanstvo, koje je prosvjetiteljstvo smatralo dovršenim, a toleriralo ga zbog puke korisnosti za društvo, autor označavam svojevrsnim odgovorom na prosvjetiteljski zahtjev posvemašnjeg tehniziranja i čovjekovih temeljnih pitanja.The article discusses the problem of Enlightenment radical approach to being. This approach is manifested in the »expansion« of mind and »shrinking« of reality. It constitutes the Enlightenment’s limitless trust in the mind, whereby the latter is given free reign in modelling, i.e., conditioning reality according to its own principles. This problem is discussed in the first section of the article, which points out that the cause of this shrinking is to be found in the Enlightenment (radical) formalisation of the mind. Such an approach conditions the mind to lose its fundamental trait of meaningfulness and integrity and to turn into a purely discursive ability of analysis and, consequently, to pure technical performance, which actually happened in the (radical) Enlightenment. The author has detected this problem, i.e., approach, especially in the Enlightenment approach to human person, that is reduced to a highly functional material givenness, discussed in the second section of this article. An approach that is devoid of any sensibility and modelled according to the Enlightenment reconstruction of human being will result in an equally stripped, technical approach to »squeezed out« reality, devoid of its original meaning, as discussed in the third section. For this reason, the radical Enlightenment will be accused, not without any cause, of a certain responsibility for a totalitarian approach – which was what it, as a philosophical‑social movement, opposed in the beginning. Its approach is totalitarian insofar as the other has to be enlightened and this reduces the other to a mere object, i.e., a material, receiving givenness. This made dialectics of the Enlightenment more than evident. The reflection concludes by pointing out that questions and answers on the meaning and purpose of human life, although outside of the purview of science and knowledge, are meaningful and purposeful as such and, thus, they cannot be simply pushed into the domain of subjective and, for the Enlightenment, variable sphere. Precisely because of that the author points out to Christianity, considered to be finished by the Enlightenment, but nevertheless tolerated for its utility of society, as an answer to the Enlightenment demand for total technicization of human being’s fundamental questions

MARKETINŠKO UPRAVLJANJE DESTINACIJOM U FUNKCIJI RAZVOJA LOVNOG TURIZMA : Diplomski rad

Osnovna svrha ovog diplomskog rada je ukazati na mogućnosti razvoja specifičnog oblika turizma kroz marketinško upravljanje destinacijom. Od presudne je važnosti da se turistička destinacija promovira na pravilan način. Marketinška komunikacija je u tom smislu alat kojim se postiže prepoznatljivost turističke destinacije, odnosno turističkog proizvoda. U radu je autor teorijski obradio specijalizirane turističke proizvode, Lovni turizam kao pojam i njegov razvoj kroz povijest na području Republike Hrvatske i destinacijske preduvjete za razvoj spomenute vrste turizma. Empirijsko istraživanje se temelji na dubinskim intervjuima koji su provedeni u turističkoj zajednici grada Splita i prodavaonici lovačke opreme u Splitu. Intervjuom je ispitana upoznatost ispitanika sa specijaliziranim turističkim proizvodima i marketinškim alatima upravljanja destinacijom. Na kraju su ispitanici dali prijedloge na koji bi se način dodatno potaknuo razvoj lovnog turizma na području Republike Hrvatske. Analizom rezultata se zaključilo kako su ispitanici upoznati sa ovakvim oblikom turizma, međutim smatraju da bi se za potrebe razvoja istog trebala potaknuti međusobna suradnja turističkih zajednica sa lovoovlaštenicima i svima koji imaju interesa od ovakve vrste turizma. Očekuju da će se u budućnosti kroz marketinške alate upravljanja destinacijom Republika Hrvatska pozicionirati kao atraktivna destinacija za odlazak u lov.The main purpose of this thesis is to indicate possibilities for developing a specific form of tourism through marketing management of the destination. It is crucial importance that touristic destination is promoted in a proper mean. Marketing communication is a tool that is used for creation of recognizability of tourist destination or tourist product. In this act, author teoretically interpreted specialized tourist products, hunting tourism and it's historical development in the territory of the Republic of Croatia and destination prerequisites for development of huntig tourism. Empirical research i based on in-depth interviews, which were conducted in the tourist board of Split, as well as at the hunting equipment store in Split. An interview has been tested familiarity of the respondents with specialized tourism products and marketing destination management tools. In the end, the respondents gave suggestions on how to further stimulate hunting tourism development in the Republic of Croatia. Analysis of the results indicates that examinees are familiar with this form of tourism. However, they believe that for the needs of further development, mutual cooperation of the tourist communities with the locals and all those who have an interest in this kind of tourism should be improved. They expect that in the future, through the marketing tools of destination management, the Republic of Croatia will be positioned as an attractive destination for hunting

Einige von den problematischen Aspekten des Projekts Weltethos (II). Ein philosophisch–analytischer Zugang zur Problematik

U drugom dijelu članka »Neki od problemskih aspekata ‘Projekta svjetski etos’« autor pokušava istaknuti daljnje kritičke momente samog Projekta. K ovim kritičkim točkama pripadaju, između ostalog, Küngov pojednostavljeni pogled na pojedine etos-tradicije, nadalje tu su političke implikacije Projekta te na kraju upitna mogućnost praktične primjene temeljnih teza projekta uopće. Pojedine su etos-tradicije prema našem mišljenju mnogo složenije nego li to autor Hans Küng vidi. Njegovu tezu da moralne norme pojedinih religija ukazuju prvotno na ono što on označava pod pojmom ‘Humanum’, smatramo isto tako neodrživom. Također se pojavljuju problemi kada se radi o političkim implikacijama Projekta: tezu – religije igraju odlučujuću ulogu u stvaranju jednog globalnog, političkog mira – smatramo također neodrživom, upravo zbog toga jer sama politika prije religije ovdje igra puno važniju ulogu. Sve ovo upućuje na to da Projekt stupa na svoje granice upravo tamo gdje se radi o praktičnoj primjeni njegovih glavnih teza.Im zweiten Teil des Aufsatzes „Einige von den problematischen Aspekten des ,Projekts Weltethos’” wird der Versuch unternommen, die weitere problematische Aspekte des Projekts Weltethos hervorheben. Zu diesen weiteren kritischen Punkten gehören unter anderem vereinfachte Sicht der einzelnen Ethos- Traditionen, auch weiter politischen Implikationen des Projekts und am Ende die fragwürdige Möglichkeit der praktischen Anwendbarkeit der zentralen Thesen des Projekts überhaupt. Die einzelne Ethos- Traditionen sind unserer Meinung nach viel komplexer als es Autor Hans Küng sieht. Seine These, dass die moralischen Normen der einzelnen Religionen auf ein Humanum hinweisen, halten wir für unhaltbar. Ebenso ergeben sich die Probleme, wenn es um die politischen Fragen geht: die These – Religionen spielen ausschlaggebende Rolle bei der Schaffung eines globalpolitischen Friedens, finden wir auch als unhaltbar, gerade deswegen, weil selbst Politik vor der Religion hier viel wichtigere Rolle spielt. All das weist darauf hin, dass das Projekt auf seine Grenzen stoßt besonders dort wo es um die praktischen Anwendbarkeiten seiner wichtigen Thesen geht