Phytoplankton of extreme habitats, example of the Rogoznica Lake

Rogozničko jezero je malo, slano, krško jezero 15 m dubine i veličine 5300 četvornih metara. Smješteno u kotlini, zaštićeno je od jakih vjetrova, te u njemu nema strujanja vode. Velike sezonske amplitude saliniteta, temperature i otopljene organske tvari čine ga ekstremnim staništem. Ono je meromiktičko jezero sa anoksičnim dubinskim slojevima. Životna zajednica u njemu sastoji se od malog broja fitoplanktonskih vrsta i beskralježnjaka. Krajem rujna i početkom listopada 1997. godine dolazi do naglog miješanja vodenog stupca i do anoksičnog stanja cijelog jezera. Nakon tog događaja dolazi do odumiranja gotovo cijele jezerske populacije fitoplanktona. Brojnim uzorkovanjima i istraživanjima praćen je oporavak fitoplanktona. Prvi primjerci mikroflagelata javljaju se već nakon dva tjedana na područjima povećane koncentracije amonijaka. Kasnija oksidacija vodenog stupca i stvaranje nitrata pogoduje pojavi većeg fitoplanktona kao dijatomeja i dinoflagelata. Uzorkovanje nakon godinu dana pokazuje kako je jezerska populacija fitoplanktona potpuno oporavljena te je jednaka onoj prije anoksije. U Rogozničkom jezeru nalazimo dvije rijetke vrste: Prorocentrum arcuatum Issel i Hermesium adriaticum Zaharis. Ove morske vrste fitoplanktona su rijetke u cijelom Sredozemlju. Možemo zaključiti kako u ovom malom slanom jezeru postoji specifična mikroklima koja odgovara upravo ovim rijetkim vrstama. Potpuna regeneracija životne zajednice ukazuje i na samoodrživost ove ekstremne mikroklime slanog, krškog Rogozničkog jezera.The Rogoznica Lake is a small, marine, karstic lake 15 m deep and the size of 5300 square meters. There is no fresh water inflow or drifts because it is situated in a valley, protected from strong winds. Large seasonal amplitudes of salinity, temperature and dissolved organic matter make it an extreme habitat. It is a meromictic lake with anoxic deeper layers. The biological community of the lake consists of a small number of phytoplankton species and invertebrates. In late September of 1997 there was a sudden mixing of the water column that caused anoxic conditions in the whole lake. After this event, almost the whole population of the lakes phytoplankton had died. With numerous sampling the recovery of phytoplankton was monitored. The first examples of microflagellates appear already two weeks after the mass mortality in areas of increased concentration of ammonia. Subsequent oxidation of the water column and larger nitrate concentrations favored the creation of larger phytoplankton, such as diatoms and dinoflagellates. Sampling a year after shows that the lake´s phytoplankton populations fully recovered and is the same as before the anoxia. In the Rogoznica Lake there are two rare species: Prorocentrum arcuatum Issel and Hermesinum adriaticum Zaharis. These marine species of phytoplankton are rare throughout the Mediterranean. We can conclude that specific microclimate in the lake favoures the growth of those rare species. The complete regeneration of 14 phytoplankton communities indicates that the Rogoznica Lake, is a selfsustainable environment

Phytoplankton of extreme habitats, example of the Rogoznica Lake

Rogozničko jezero je malo, slano, krško jezero 15 m dubine i veličine 5300 četvornih metara. Smješteno u kotlini, zaštićeno je od jakih vjetrova, te u njemu nema strujanja vode. Velike sezonske amplitude saliniteta, temperature i otopljene organske tvari čine ga ekstremnim staništem. Ono je meromiktičko jezero sa anoksičnim dubinskim slojevima. Životna zajednica u njemu sastoji se od malog broja fitoplanktonskih vrsta i beskralježnjaka. Krajem rujna i početkom listopada 1997. godine dolazi do naglog miješanja vodenog stupca i do anoksičnog stanja cijelog jezera. Nakon tog događaja dolazi do odumiranja gotovo cijele jezerske populacije fitoplanktona. Brojnim uzorkovanjima i istraživanjima praćen je oporavak fitoplanktona. Prvi primjerci mikroflagelata javljaju se već nakon dva tjedana na područjima povećane koncentracije amonijaka. Kasnija oksidacija vodenog stupca i stvaranje nitrata pogoduje pojavi većeg fitoplanktona kao dijatomeja i dinoflagelata. Uzorkovanje nakon godinu dana pokazuje kako je jezerska populacija fitoplanktona potpuno oporavljena te je jednaka onoj prije anoksije. U Rogozničkom jezeru nalazimo dvije rijetke vrste: Prorocentrum arcuatum Issel i Hermesium adriaticum Zaharis. Ove morske vrste fitoplanktona su rijetke u cijelom Sredozemlju. Možemo zaključiti kako u ovom malom slanom jezeru postoji specifična mikroklima koja odgovara upravo ovim rijetkim vrstama. Potpuna regeneracija životne zajednice ukazuje i na samoodrživost ove ekstremne mikroklime slanog, krškog Rogozničkog jezera.The Rogoznica Lake is a small, marine, karstic lake 15 m deep and the size of 5300 square meters. There is no fresh water inflow or drifts because it is situated in a valley, protected from strong winds. Large seasonal amplitudes of salinity, temperature and dissolved organic matter make it an extreme habitat. It is a meromictic lake with anoxic deeper layers. The biological community of the lake consists of a small number of phytoplankton species and invertebrates. In late September of 1997 there was a sudden mixing of the water column that caused anoxic conditions in the whole lake. After this event, almost the whole population of the lakes phytoplankton had died. With numerous sampling the recovery of phytoplankton was monitored. The first examples of microflagellates appear already two weeks after the mass mortality in areas of increased concentration of ammonia. Subsequent oxidation of the water column and larger nitrate concentrations favored the creation of larger phytoplankton, such as diatoms and dinoflagellates. Sampling a year after shows that the lake´s phytoplankton populations fully recovered and is the same as before the anoxia. In the Rogoznica Lake there are two rare species: Prorocentrum arcuatum Issel and Hermesinum adriaticum Zaharis. These marine species of phytoplankton are rare throughout the Mediterranean. We can conclude that specific microclimate in the lake favoures the growth of those rare species. The complete regeneration of 14 phytoplankton communities indicates that the Rogoznica Lake, is a selfsustainable environment

Phytoplankton of extreme habitats, example of the Rogoznica Lake

Rogozničko jezero je malo, slano, krško jezero 15 m dubine i veličine 5300 četvornih metara. Smješteno u kotlini, zaštićeno je od jakih vjetrova, te u njemu nema strujanja vode. Velike sezonske amplitude saliniteta, temperature i otopljene organske tvari čine ga ekstremnim staništem. Ono je meromiktičko jezero sa anoksičnim dubinskim slojevima. Životna zajednica u njemu sastoji se od malog broja fitoplanktonskih vrsta i beskralježnjaka. Krajem rujna i početkom listopada 1997. godine dolazi do naglog miješanja vodenog stupca i do anoksičnog stanja cijelog jezera. Nakon tog događaja dolazi do odumiranja gotovo cijele jezerske populacije fitoplanktona. Brojnim uzorkovanjima i istraživanjima praćen je oporavak fitoplanktona. Prvi primjerci mikroflagelata javljaju se već nakon dva tjedana na područjima povećane koncentracije amonijaka. Kasnija oksidacija vodenog stupca i stvaranje nitrata pogoduje pojavi većeg fitoplanktona kao dijatomeja i dinoflagelata. Uzorkovanje nakon godinu dana pokazuje kako je jezerska populacija fitoplanktona potpuno oporavljena te je jednaka onoj prije anoksije. U Rogozničkom jezeru nalazimo dvije rijetke vrste: Prorocentrum arcuatum Issel i Hermesium adriaticum Zaharis. Ove morske vrste fitoplanktona su rijetke u cijelom Sredozemlju. Možemo zaključiti kako u ovom malom slanom jezeru postoji specifična mikroklima koja odgovara upravo ovim rijetkim vrstama. Potpuna regeneracija životne zajednice ukazuje i na samoodrživost ove ekstremne mikroklime slanog, krškog Rogozničkog jezera.The Rogoznica Lake is a small, marine, karstic lake 15 m deep and the size of 5300 square meters. There is no fresh water inflow or drifts because it is situated in a valley, protected from strong winds. Large seasonal amplitudes of salinity, temperature and dissolved organic matter make it an extreme habitat. It is a meromictic lake with anoxic deeper layers. The biological community of the lake consists of a small number of phytoplankton species and invertebrates. In late September of 1997 there was a sudden mixing of the water column that caused anoxic conditions in the whole lake. After this event, almost the whole population of the lakes phytoplankton had died. With numerous sampling the recovery of phytoplankton was monitored. The first examples of microflagellates appear already two weeks after the mass mortality in areas of increased concentration of ammonia. Subsequent oxidation of the water column and larger nitrate concentrations favored the creation of larger phytoplankton, such as diatoms and dinoflagellates. Sampling a year after shows that the lake´s phytoplankton populations fully recovered and is the same as before the anoxia. In the Rogoznica Lake there are two rare species: Prorocentrum arcuatum Issel and Hermesinum adriaticum Zaharis. These marine species of phytoplankton are rare throughout the Mediterranean. We can conclude that specific microclimate in the lake favoures the growth of those rare species. The complete regeneration of 14 phytoplankton communities indicates that the Rogoznica Lake, is a selfsustainable environment

Dvije vrste vodenih grinja (Acari: Hydrachnidia) iz krških izvora, novih u fauni Hrvatske, s osvrtom na rasprostranjenost i okolišne sklonosti

One fifth of all described water mite species show clear preferences to spring ecosystems. The main goal of this research was to contribute to the knowledge of water mite assemblages, species richness and abundance in karst springs, with a special emphasis on comparing rheocrene and limnocrene spring ecosystems. The limnocrene spring Modro Oko in the Southern Dalmatia had only one water mite species recorded in the studied period, showing very low abundances, whereas the rheocrene spring of Jadro River in the Central Dalmatia showed both higher species richness (ten taxa recorded) and abundance. First records of two water mite species of the family Hygrobatidae from karst springs situated in the coastline area of Croatia are provided and discussed: Hygrobates setosus Besseling, 1942 and Atractides distans (K. Viets, 1914). Including these two additional records, a total number of 88 water mite species are recorded from Croatia so far.Čak petina svih opisanih vrsta vodengrinja pokazuje izrazitu povezanost s izvorskim ekosustavima. Glavni cilj ovog rada bio je doprinijeti poznavanju zajednica, bogatstva vrsta i gustoće populacija vodengrinja u krškim izvorima, s posebnim naglaskom na usporedbu limnokrenih i reokrenih ekosustava. U limnokrenom izvoru Modro Oko u južnoj Dalmaciji zabilježena je samo jedna vrsta vodengrinja koja je u istraživanom razdoblju zabilježena s relativno malom gustoćom populacija, dok je u reokrenom izvoru rijeke Jadro u srednjoj Dalmaciji nađeno veće bogatstvo vrsta (10 zabilježenih svojti) kao i veća gustoća populacija. Literaturnim pregledom u fauni Hrvatske je do sada ustanovljeno 86 vrsta vodengrinja. U ovom radu prikazani su prvi nalazi dviju vrsta vodengrinja porodice Hygrobatidae iz krških izvora priobalne Hrvatske: Hygrobates setosus Besseling, 1942 i Atractides distans (K. Viets, 1914). S dva dodatna nalaza, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 88 vrsta vodengrinja

Pregled istraživanja i novi nalazi rasprostranjenosti alohtonog maločetinaša Branchiura sowerbyi u Hrvatskoj

The freshwater oligochaete Branchiura sowerbyi is indigenous to southeast Asia, but can be found inhabiting most of Europe. This tubificid was even described for the first time outside of its natural area of occurrence: in the garden of the Royal Botanic Society in London. It has spread over all continents except Antarctica, and in Europe it has been found in 23 countries. The presence of this non-native species may affect other species\u27 relationships in the benthic community and thus have substantial effects on food webs of aquatic ecosystems. Our goal was to present the first comprehensive overview of the distribution of this potentially invasive species in Croatia as a basis for the future monitoring of the species distribution. In Croatia, B. sowerbyi was found for the first time in 1954 in Varaždin’s thermal stream and the following year in the lake of the Botanical garden, Faculty of Science, University of Zagreb. To date, B. sowerbyi individuals were found on 64 different sites in Croatia, mostly occupying the Pannonian Lowland Ecoregion (ER 11) with only two findings in the Dinaric Western Balkan Ecoregion (ER 5).Prirodni areal rasprostiranja vrste Branchiura sowerbyi je jugoistočna Azija, no ovaj se maločetinaš može pronaći u slatkovodnim ekosustavima diljem Europe. Čak je i prvi opis ove vrste tubificida bio izvan njegovog prirodnog areala rasprostiranja, točnije u botaničkom vrtu „Royal Botanic Society“ u Londonu. Ova vrsta danas je prisutna na svim kontinentima osim Antartike, a u Europi je zabilježena u 23 zemlje. Prisustvo ove alohtone vrste može imati još neutvrđene implikacije na zajednice slatkovodnih makroskopskih beskralježnjaka, kao i na funkcioniranje hranidbenih mreža unutar ovih zajednica. Cilj ovog rada bio je izraditi sveobuhvatan pregled distribucije ove vrste na području Hrvatske kao bazu za buduće nadziranje širenja te vrste. U Hrvatskoj je vrsta B. sowerbyi nađena prvi put 1954. godine u termalnom potoku u Varaždinu, a već sljedeće godine pronađena je u Botaničkom vrtu Sveučilišta u Zagrebu. Dosad je vrsta zabilježena na 64 različite lokacije na području Hrvatske, većinom u Panonskoj ekoregiji (ER 11), dok je u Dinaridskoj ekoregiji (ER 5) dosad zabilježena na samo dvije lokacije

Peeling the Layers of Caddisfly Diversity on a Longitudinal Gradient in Karst Freshwater Habitats Reveals Community Dynamics and Stability

Freshwater biodiversity is facing a severe crisis due to many human impacts, yet the diversity dynamics of freshwater communities and possibilities of assessing these are vastly unexplored. We aimed at emphasizing different aspects of portraying diversity of a species-rich, aquatic insect group (caddisflies ; Trichoptera) across four different habitats in an anthropogenically unimpacted, connected karst barrage lake/riverine system. To define diversity, we used common indices with pre-set sensitivity to species abundance/dominance ; i.e., sensitivity parameter (species richness, Shannon, Simpson, Berger-Parker) and diversity profiles based on continuous gradients of this sensitivity parameter: the naïve and non-naïve diversity profiles developed by Leinster and Cobbold. The non-naïve diversity profiles show diversity profiles with regard to the similarity among species in terms of ecological traits and preferences, whereas the naïve diversity profile is called mathematically “naïve” as it assumes absolute dissimilarity between species that is almost never true. The commonly used indices and the naïve diversity profile both ranked the springs as least diverse and tufa barriers as most diverse. The non-naïve diversity profiles based on similarity matrices (using feeding behavior and stream zonation preferences of species), showed even greater differences between these habitats, while ranking stream habitats close together, regardless of their longitudinal position. We constructed the Climate Score index (CSI) in order to assess how diversity and species’ vulnerability project the community’s resistance and/or resilience to climate change. The CSI ranked the springs as most vulnerable, followed by all habitats longitudinally placed below them. We highlight the importance of integrating ecological information into biodiversity and vulnerability assessment of freshwater communities

Utjecaj pasminskih obilježja i podrijetla hrvatskog športskog konja i toplokrvnjaka na rezultate u preponskom jahanju

Hrvatski športski konj i hrvatski toplokrvnjak relativno su nove toplokrvne pasmine konja u Hrvatskoj. U njihovom uzgoju uvelike je još prisutan priljev drugih toplokrvnih pasmina te je njihov utjecaj na izgled i karakteristike ovih "konja u nastajanju" još uvijek snažan. Zastupljenost hrvatskog športskog koja i hrvatskog toplokrvnjaka u Hrvatskoj je podjednaka te broji oko 450 registriranih jedinki obiju pasmina. Istraživanje na temelju utjecaja pasminskih obilježja hrvatskog športskog konja i hrvatskog toplokrvnjaka na razinu uspješnosti na preponskim natjecanjima provedeno je analizom podataka preponskih natjecanja prikupljenih u periodu od 2008. do 2014. godine. U analizu je uključeno ukupno 19.088 nastupa jahaćih parova. Utvrđeno je kako na preponskim utakmicama na visini prepona od 100 cm i 110 cm statistički značajnu prednost pokazuju grla hrvatskog športskog konja, dok u ostalim visinskim kategorijama, ciljane pasmine kao i kontrolna skupina (grla Holstein pasmine) ne pokazuju statistički značajne razlike u razini uspješnosti. Zanimljivo je kako su u obje istraživane pasmine ženska grla postizala statistički bolje rezultate. Pasminsko podrijetlo analizirano je prema pasmini roditeljskih parova. Utvrđeno je kako je u genezi hrvatskog športskog konja glavnu ulogu imala Holstein pasmina, dok je u genezi hrvatskog toplokrvnjaka više različitih pasmina, ali i veliki udio (više od 20%) konja s nepotpunim podrijetlom.The Croatian sport horse and the Croatian warmblood are relatively new breeds of warmblood horses in Croatia. Their breeding is still at the development stage and is highly influenced by other breeds. Both breeds count approximately 450 individuals in Croatia. A survey with the aim of determining the influence of breed on results in jumping competitions was based from the data collected from horse jumping tournaments in Croatia in the period from 2008 to 2014. A total of 19.088 horse and rider performances were analyzed. Croatian sport horse was proven to be a statistically better performer in jumping when the height of the obstacle was 100 cm and 110 cm, while in other categories analyzed breeds as well as the control group (Holstein breed) show non-significant differences in performance. In both breeds (Croatian sport horse and Croatian warmblood) it was determined that mares were “better jumpers” with statistically significant better results than stallions and geldings. The genesis of the two breeds was determined by the analyses of registered breeding pairs. It was found that the Holstein breed played a major role in Croatian sport horse genesis, while the Croatian warmblood have had a much bigger variety of breed in its pedigree, including more than 20% of breeding pairs without a full records in pedigree

Zooplankton migrations in shallow lakes

Istraživanje migracija zooplanktona u plitkim jezerima provedeno je tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja u dva plitka jezera različite prozirnosti i stupnja trofije. Ciljevi istraživanja bili su analizirati sljedeće: (i) limnološke čimbenike; (ii) utvrditi razlike brojnosti hranidbenih skupina zooplanktona u horizontalnoj i vertikalnoj raspodjeli; (iii) utvrditi utjecaj abiotičkih i biotičkih čimbenika na migracije zooplanktona u plitkim jezerima. Rezultati istraživanja ukazali su na statistički značajno veću vrijednost biomase fitoplanktona i indeksa stupnja trofije u plitkom jezeru manje prozirnosti, gdje je bila prisutna homogena raspodjela zooplanktona kako na horizontalnom, tako i na vertikalnom profilu, što ukazuje na slab predacijski pritisak vizualnih predatora. U jezeru veće prozirnosti, brojnost planktonskih rakova Cladocera i Copepoda statistički se značajno razlikovala u horizontalnoj i vertikalnoj raspodjeli što ukazuje na to da su migrirali u manje osvjetljene, dublje slojeve pelagijalne zone u potrazi za zaklonom uslijed predacijskog pritiska vizualnih predatora.The investigation of zooplankton migrations was conducted during the spring and summer period in two shallow lakes of different trophic states and transparencies. The main objectives of this study were to analyze: (i) the limnological factors; (ii) the abundance of zooplankton in the horizontal and vertical distribution; (iii) the influence of abiotic and biotic factors on migration of zooplankton in shallow lakes. Survey results indicated a significantly higher value of phytoplankton biomass and trophic state index in the less transparent shallow lake, characterized by homogeneous distribution of zooplankton in the horizontal and the vertical profile, which indicated weak predation pressure of visual predators. In the lake of higher transparency, abundance of planktonic crustaceans Cladocera and Copepoda significantly differed in the horizontal and vertical distribution indicating their migrations to less illuminated, deeper layers of the pelagic zone indicating on visual predators pressure

Utjecaj pasminskih obilježja i podrijetla hrvatskog športskog konja i toplokrvnjaka na rezultate u preponskom jahanju

Hrvatski športski konj i hrvatski toplokrvnjak relativno su nove toplokrvne pasmine konja u Hrvatskoj. U njihovom uzgoju uvelike je još prisutan priljev drugih toplokrvnih pasmina te je njihov utjecaj na izgled i karakteristike ovih "konja u nastajanju" još uvijek snažan. Zastupljenost hrvatskog športskog koja i hrvatskog toplokrvnjaka u Hrvatskoj je podjednaka te broji oko 450 registriranih jedinki obiju pasmina. Istraživanje na temelju utjecaja pasminskih obilježja hrvatskog športskog konja i hrvatskog toplokrvnjaka na razinu uspješnosti na preponskim natjecanjima provedeno je analizom podataka preponskih natjecanja prikupljenih u periodu od 2008. do 2014. godine. U analizu je uključeno ukupno 19.088 nastupa jahaćih parova. Utvrđeno je kako na preponskim utakmicama na visini prepona od 100 cm i 110 cm statistički značajnu prednost pokazuju grla hrvatskog športskog konja, dok u ostalim visinskim kategorijama, ciljane pasmine kao i kontrolna skupina (grla Holstein pasmine) ne pokazuju statistički značajne razlike u razini uspješnosti. Zanimljivo je kako su u obje istraživane pasmine ženska grla postizala statistički bolje rezultate. Pasminsko podrijetlo analizirano je prema pasmini roditeljskih parova. Utvrđeno je kako je u genezi hrvatskog športskog konja glavnu ulogu imala Holstein pasmina, dok je u genezi hrvatskog toplokrvnjaka više različitih pasmina, ali i veliki udio (više od 20%) konja s nepotpunim podrijetlom.The Croatian sport horse and the Croatian warmblood are relatively new breeds of warmblood horses in Croatia. Their breeding is still at the development stage and is highly influenced by other breeds. Both breeds count approximately 450 individuals in Croatia. A survey with the aim of determining the influence of breed on results in jumping competitions was based from the data collected from horse jumping tournaments in Croatia in the period from 2008 to 2014. A total of 19.088 horse and rider performances were analyzed. Croatian sport horse was proven to be a statistically better performer in jumping when the height of the obstacle was 100 cm and 110 cm, while in other categories analyzed breeds as well as the control group (Holstein breed) show non-significant differences in performance. In both breeds (Croatian sport horse and Croatian warmblood) it was determined that mares were “better jumpers” with statistically significant better results than stallions and geldings. The genesis of the two breeds was determined by the analyses of registered breeding pairs. It was found that the Holstein breed played a major role in Croatian sport horse genesis, while the Croatian warmblood have had a much bigger variety of breed in its pedigree, including more than 20% of breeding pairs without a full records in pedigree

Utjecaj pasminskih obilježja i podrijetla hrvatskog športskog konja i toplokrvnjaka na rezultate u preponskom jahanju

Hrvatski športski konj i hrvatski toplokrvnjak relativno su nove toplokrvne pasmine konja u Hrvatskoj. U njihovom uzgoju uvelike je još prisutan priljev drugih toplokrvnih pasmina te je njihov utjecaj na izgled i karakteristike ovih "konja u nastajanju" još uvijek snažan. Zastupljenost hrvatskog športskog koja i hrvatskog toplokrvnjaka u Hrvatskoj je podjednaka te broji oko 450 registriranih jedinki obiju pasmina. Istraživanje na temelju utjecaja pasminskih obilježja hrvatskog športskog konja i hrvatskog toplokrvnjaka na razinu uspješnosti na preponskim natjecanjima provedeno je analizom podataka preponskih natjecanja prikupljenih u periodu od 2008. do 2014. godine. U analizu je uključeno ukupno 19.088 nastupa jahaćih parova. Utvrđeno je kako na preponskim utakmicama na visini prepona od 100 cm i 110 cm statistički značajnu prednost pokazuju grla hrvatskog športskog konja, dok u ostalim visinskim kategorijama, ciljane pasmine kao i kontrolna skupina (grla Holstein pasmine) ne pokazuju statistički značajne razlike u razini uspješnosti. Zanimljivo je kako su u obje istraživane pasmine ženska grla postizala statistički bolje rezultate. Pasminsko podrijetlo analizirano je prema pasmini roditeljskih parova. Utvrđeno je kako je u genezi hrvatskog športskog konja glavnu ulogu imala Holstein pasmina, dok je u genezi hrvatskog toplokrvnjaka više različitih pasmina, ali i veliki udio (više od 20%) konja s nepotpunim podrijetlom.The Croatian sport horse and the Croatian warmblood are relatively new breeds of warmblood horses in Croatia. Their breeding is still at the development stage and is highly influenced by other breeds. Both breeds count approximately 450 individuals in Croatia. A survey with the aim of determining the influence of breed on results in jumping competitions was based from the data collected from horse jumping tournaments in Croatia in the period from 2008 to 2014. A total of 19.088 horse and rider performances were analyzed. Croatian sport horse was proven to be a statistically better performer in jumping when the height of the obstacle was 100 cm and 110 cm, while in other categories analyzed breeds as well as the control group (Holstein breed) show non-significant differences in performance. In both breeds (Croatian sport horse and Croatian warmblood) it was determined that mares were “better jumpers” with statistically significant better results than stallions and geldings. The genesis of the two breeds was determined by the analyses of registered breeding pairs. It was found that the Holstein breed played a major role in Croatian sport horse genesis, while the Croatian warmblood have had a much bigger variety of breed in its pedigree, including more than 20% of breeding pairs without a full records in pedigree