Using LiDAR data formonitoring vegetation in urban areas

U ovom radu prikazan je način prikupljanja, obrade, analize i interpretacije podataka o urbanoj vegetaciji dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka na primjeru Trga Nikole Šubića Zrinskoga u Zagrebu. Cilj ovog diplomskog rada je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka, prikazati obradu 3D oblaka točaka, klasifikaciju, vizualizaciju i različite načine i mogućnosti uporabe takvih podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih područja. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka klasificiran u 4 klase. Dobiveni rezultati obuhvaćaju prikaz oblaka klasificiranih točaka u tri dimenzije koje zadržavaju sve svoje prostorne informacije (x, y, z koordinatu), statističku usporedbu i grafički prikaz podataka dobivenih terenskom izmjerom i laserskim skeniranjem iz zraka te uspostavu GIS baze podataka. Srednja vrijednost visina izmjerenih na terenu iznosi 24,02 m, a ona dobivena iz oblaka točaka 23,0 m. Statistička i grafička obrada su pokazale snažnu povezanost podataka. Koeficijent korelacije između dvije izmjere statistički je značajan i iznosi rs=0,91. LiDAR tehnologija bazirana na laserskom skeniranju s tla ili iz zraka pokazuje se kao široko primjenjiva tehnologija koja svoju upotrebu pronalazi i u analizama vegetacije urbanih područja gdje omogućava dobivanje podataka koji nadopunjuju standardne metode fotointerpretacijeThis paper describes methods used for gathering, processing, analysis and interpretation of data on urban vegetation gained by laser scanning from the air, based on the example from Nikola Šubić Zrinski square in Zagreb. The goal of this thesis was to show processing of 3D point cloud data, classification, visualization and different methods and possibilities for implementing such data in measuring and monitoring vegetation in urban areas, based on the laser scanning from the air. Laser scanning from the air and analysis of gathered data resulted in georeferenced 3D point cloud, classified into 4 classes. Obtained results include the demonstration of classified point cloud data in three dimensions, keeping all the spatial information (x, y, z coordinates), statistical comparison and graphical display of data obtained from the field measuring and laser scanning from the air, and formation of GIS database. Average tree height form field measurements equated to 24,02 meters, while the average height obtained from the point cloud equated to 23,0 meters. Statistical and graphical analysis demonstrated strong correlation between data. Correlation coefficient between two measuring was statistically significant and equated to rs=0,91. LiDAR technology, based on laser scanning from the air or from the ground, proved to be widely applicable technology that also finds usage in urban areas vegetation analysis where it enables data gathering which complements with standard photointerpretation methods

Using LiDAR data formonitoring vegetation in urban areas

U ovom radu prikazan je način prikupljanja, obrade, analize i interpretacije podataka o urbanoj vegetaciji dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka na primjeru Trga Nikole Šubića Zrinskoga u Zagrebu. Cilj ovog diplomskog rada je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka, prikazati obradu 3D oblaka točaka, klasifikaciju, vizualizaciju i različite načine i mogućnosti uporabe takvih podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih područja. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka klasificiran u 4 klase. Dobiveni rezultati obuhvaćaju prikaz oblaka klasificiranih točaka u tri dimenzije koje zadržavaju sve svoje prostorne informacije (x, y, z koordinatu), statističku usporedbu i grafički prikaz podataka dobivenih terenskom izmjerom i laserskim skeniranjem iz zraka te uspostavu GIS baze podataka. Srednja vrijednost visina izmjerenih na terenu iznosi 24,02 m, a ona dobivena iz oblaka točaka 23,0 m. Statistička i grafička obrada su pokazale snažnu povezanost podataka. Koeficijent korelacije između dvije izmjere statistički je značajan i iznosi rs=0,91. LiDAR tehnologija bazirana na laserskom skeniranju s tla ili iz zraka pokazuje se kao široko primjenjiva tehnologija koja svoju upotrebu pronalazi i u analizama vegetacije urbanih područja gdje omogućava dobivanje podataka koji nadopunjuju standardne metode fotointerpretacijeThis paper describes methods used for gathering, processing, analysis and interpretation of data on urban vegetation gained by laser scanning from the air, based on the example from Nikola Šubić Zrinski square in Zagreb. The goal of this thesis was to show processing of 3D point cloud data, classification, visualization and different methods and possibilities for implementing such data in measuring and monitoring vegetation in urban areas, based on the laser scanning from the air. Laser scanning from the air and analysis of gathered data resulted in georeferenced 3D point cloud, classified into 4 classes. Obtained results include the demonstration of classified point cloud data in three dimensions, keeping all the spatial information (x, y, z coordinates), statistical comparison and graphical display of data obtained from the field measuring and laser scanning from the air, and formation of GIS database. Average tree height form field measurements equated to 24,02 meters, while the average height obtained from the point cloud equated to 23,0 meters. Statistical and graphical analysis demonstrated strong correlation between data. Correlation coefficient between two measuring was statistically significant and equated to rs=0,91. LiDAR technology, based on laser scanning from the air or from the ground, proved to be widely applicable technology that also finds usage in urban areas vegetation analysis where it enables data gathering which complements with standard photointerpretation methods

Using LiDAR data formonitoring vegetation in urban areas

U ovom radu prikazan je način prikupljanja, obrade, analize i interpretacije podataka o urbanoj vegetaciji dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka na primjeru Trga Nikole Šubića Zrinskoga u Zagrebu. Cilj ovog diplomskog rada je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka, prikazati obradu 3D oblaka točaka, klasifikaciju, vizualizaciju i različite načine i mogućnosti uporabe takvih podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih područja. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka klasificiran u 4 klase. Dobiveni rezultati obuhvaćaju prikaz oblaka klasificiranih točaka u tri dimenzije koje zadržavaju sve svoje prostorne informacije (x, y, z koordinatu), statističku usporedbu i grafički prikaz podataka dobivenih terenskom izmjerom i laserskim skeniranjem iz zraka te uspostavu GIS baze podataka. Srednja vrijednost visina izmjerenih na terenu iznosi 24,02 m, a ona dobivena iz oblaka točaka 23,0 m. Statistička i grafička obrada su pokazale snažnu povezanost podataka. Koeficijent korelacije između dvije izmjere statistički je značajan i iznosi rs=0,91. LiDAR tehnologija bazirana na laserskom skeniranju s tla ili iz zraka pokazuje se kao široko primjenjiva tehnologija koja svoju upotrebu pronalazi i u analizama vegetacije urbanih područja gdje omogućava dobivanje podataka koji nadopunjuju standardne metode fotointerpretacijeThis paper describes methods used for gathering, processing, analysis and interpretation of data on urban vegetation gained by laser scanning from the air, based on the example from Nikola Šubić Zrinski square in Zagreb. The goal of this thesis was to show processing of 3D point cloud data, classification, visualization and different methods and possibilities for implementing such data in measuring and monitoring vegetation in urban areas, based on the laser scanning from the air. Laser scanning from the air and analysis of gathered data resulted in georeferenced 3D point cloud, classified into 4 classes. Obtained results include the demonstration of classified point cloud data in three dimensions, keeping all the spatial information (x, y, z coordinates), statistical comparison and graphical display of data obtained from the field measuring and laser scanning from the air, and formation of GIS database. Average tree height form field measurements equated to 24,02 meters, while the average height obtained from the point cloud equated to 23,0 meters. Statistical and graphical analysis demonstrated strong correlation between data. Correlation coefficient between two measuring was statistically significant and equated to rs=0,91. LiDAR technology, based on laser scanning from the air or from the ground, proved to be widely applicable technology that also finds usage in urban areas vegetation analysis where it enables data gathering which complements with standard photointerpretation methods

Who Are the Visitors of Forest Park Grmoščica and What Are Their Needs? Results of Quantitative Exploratory Survey

Forest Park Grmoščica is an important part of urban green infrastructure for the citizens of the western part of the city of Zagreb. To enhance the quality of management of the forest park to the satisfaction of its daily users, it is important to know their socio-demographic characteristics, visiting behaviour, recreational activities, as well as their perception of the forest park. The survey for users of the Forest Park Grmoščica was developed within the INTERREG DANUBE’s URBforDAN project. It was filled out by visitors of the forest park using on-site face-to-face method and was also available online. The results of the survey provided information about the users of the Forest Park Grmoščica, their socio-demographic data, visiting habits and perception. Also, the typology of users was given depending on the activities they undertake in the forest park (cyclists, joggers, visitors who spend time in Forest Park Grmoščica with their families, and pet walkers) and their main characteristics. The obtained data can improve the management of the Forest Park Grmoščica in such a way that it fulfils its social and ecological function and is adapted to the needs of its users

Development of holm oak (Quercus ilex L.) stands in permanent test surfaces of National park Brijuni

Područje Brijunskog arhipelaga, zahvaljujući geomorfološko-hidrološkim, klimatskim, prirodnim i antropogenim utjecajima, tvori jedno od malobrojnih očuvanih jadranskih prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti. Na području Velog Brijuna na relativno maloj površini izmjenjuju se elementi više šumskih stanišnih tipova. Antropogeni čimbenik je utjecao na nestanak dijelova šuma sječom i gradnjom infrastrukture. Drugi čimbenik je prekobrojno stanje divljači na otoku. Iz tih razloga formirane su dvije trajne pokusne plohe za praćenje ekosustava na Velikom Brijunu: jedna u ograđenom prostoru rezidencijalnog parka Bijele vile (br. 57) i druga u slobodnom prostoru u predjelu Mrtvi vrh (br. 56).Istraživanje na kojemu se temelji ovaj rad provedeno je u svibnju 2017. godine na obje trajne pokusne plohe, u sklopu čega su analizirana vegetacijsko-ekološka i strukturna obilježja tih sastojina. Dobiveni rezultati uspoređeni su s posljednjom cjelovitom izmjerom istih ploha iz 1988. godine. Na temelju obrađenih podataka utvrđene su velike razlike između mjerenih površina. Floristička slika dalje produbljuje razlike između ova dva lokaliteta. Na trajnoj pokusnoj plohi 56 gotovo uopće nema sloja grmlja, dok su na pokusnoj plohi 57 isti izrazito razvijeni. Nadalje, osim flornog osiromašenja na TPP 56 treba napomenuti i nemogućnost prirodnog pomlađivanja sastojine, dok je na TPP 57 evidentiran gust ponik i pomladak. S obzirom na mjerene elemente strukture sastojine 1988. i 2017. godine, sastojina na TPP 57 prirodno se razvija i raste dok je sastojina na TPP 56 zbog velikog utjecaja divljači u fazi regresije i degradacije.Ponajprije je potrebno na dijelu otoka smanjiti broj alohtone divljači i svesti njezin broj na održivost staništa. Površinu TPP 57 i okolno područje zaštititi kao posebni rezervat šumske vegetacije i provoditi mjere u okviru te kategorije zaštite.The area of the Brijuni archipelago, due to geomorphological-hydrological, climatic, natural and anthropogenic influences, makes up one of a few preserved natural, cultural and landscape values in the Adriatic. In the area of Veli Brijun, there are alternating elements of several forest stand types on a relatively small surface. The anthropogenic factor influenced the disappearance of parts of forests through logging and infrastructure construction. The second factor is excessive numbers of wildlife on the island. Consequently, two test surfaces were formed intended for ecosystem monitoring on the island of Veliki Brijun: one in the fenced area of the residential park of the White Villa (No. 57) and the other in the free space in the area referred to as the Dead Peak (No. 56). The research behind this paper was conducted in May 2017 on both permanent experimental plot within which vegetative-ecological and structural features of these stands were analysed. The obtained results were compared with the most recent previous measurement of the same surfaces conducted in 1988. Based on the processed data, huge differences were identified between the measured surfaces. The floristic aspect further accentuates the differences between the two localities. In the permanent experimental plot No. 56, there is hardly any shrub layer, while in the permanent experimental plot No. 57 the latter is extremely developed. Moreover, in addition to floral scarcity on the permanent experimental plot No. 56 it is important to highlight the impossibility of natural stand regeneration, while on the permanent experimental plot No. 57 dense sprouts and young growth were recorded. Considering the measured elements of stand structure in 1988 and in 2017, the stand in the permanent experimental plot No. 57 develops and grows naturally, while the stand in the permanent experimental plot No. 56 is undergoing a phase of regression and degradation due to a large influence of wildlife. First of all, the numbers of allochthonous wildlife in the specific part of the island need to be reduced to numbers that enable stand sustainability. The permanent test surface No. 57 and the surrounding area need to be preserved as a special forest vegetation reserve and measures need to be implemented within this protection category

Analysis of conflicing interests on the example of the special nature reserve in Serbia: empirically analytical approach

Empirijsko analitički pristup znanosti šumarske politike primijenjen je na primjeru specijalnog rezervata prirode „Koviljsko-Petrovaradinski Rit“ (Srbija) s ciljem sveobuhvatne analize korisnika, njihovih interesa i potencijalnih sukoba interesa. Istraživanje je provedeno od kolovoza 2017. do kolovoza 2018. godine. Procjena intenziteta interesa identificiranih korisnika temelji se na kvalitativnoj analizi sadržaja i kritičkoj analizi te kombinaciji tehnika triangulacije, logičkog zaključivanja, indukcije i dedukcije. Unosom procijenjenog intenziteta interesa korisnika (vlasnici šuma – država i privatni šumovlasnici; zaposleni u šumarstvu; poduzeća/institucije – drvna industrija, pokrajinski sekretarijat, itd.; građani) u analitičku shemu jasno se mogla izdvojiti zona sukoba između korisnika s vrlo jakim interesom za korištenje drvne mase (Vojvodinašume, crkva, prerada drva) i korisnika koji pripadaju interesnom polju očuvanja/zaštite prirode (institucije zaštite prirode, građani). Uz navedeno, država tj. Vojvodinašume su u unutarnjem sukobu, jer (također) imaju vrlo snažan interes za proizvodnju drva s jedne strane i za zaštitu prirode s druge strane. Kako bi uravnotežila interese, država/pokrajina je u prednosti jer rješenje može potražiti interno, ali analitička shema pokazuje i da će rezultat neizbježno dovesti do sukoba s drugim korisnicima (drvnom industrijom ako se poveća opseg zaštite ili zaštitom prirode ako se pojača sječa drva). Koncept zaštitnih zona pokazuje trenutni kompromisni paket između zainteresiranih strana (stroga zaštita 6%, aktivna zaštita 29% i korištenje drva 65%), koji će opstati dok ga država bude mogla podržati političkim mjerama. Empirijsko analitički pristup omogućio je sveobuhvatni uvid u korisnike i interese vezane za Rit, a metodološka postavka je uz zaključake relevantne za daljnja znanstvena istraživanja stvorila osnovu za aktivniju komunikaciju rezultata s praksom.This study, based on modified Schusser´s sequential method, was conducted from August 2017 to August 2018 with the aim of using accessible and familiar case example from Serbia to verify the claim of forest policy science - that users, their interests and potential conflicts of interest can be comprehensively identified and analysed while applying empirically analytical approach. On the example of special nature reserve Koviljsko-Petrovaradinski Rit the intensity of user´s interest is assessed based on qualitative content analysis and critical reasoning in combination with the techniques of triangulation, induction and deduction. By entering the estimated intensity of user interests into the analytical sheme (users categorized as forest owners- state/province and private, forestry employees, enterprises/institutions and citizens), the first conflicting zone was identified between the very strong interests in forest utilization (priority of profitable timber harvesting) and the interest field comprising the very strong and strong user interests for nature conservation. In addition, the state/province (public enterprise Vojvodinašume) is in an internal conflict, having (also) a very strong interest in wood production (creating revenues) on the one hand and in nature conservation on another. In order to balance them (towards the general social interest), the state/province has an advantage of being in the position to look internally for a solution, but the analytical scheme also shows how potential changes could trigger conflicts with other users (wood industry if protection is increased or nature protection actors if logging intensifies). The current solution of protection zones, divided into strict protection 6%, active protection 29% and profitable use of wood 65%, reflects the actual compromise package between the state/province andinterests of remaining users, which will last as long as the state/province is in the position to support it with available political means.Whereas individual discourses take into account only partial aspects, the current approach has provided a comprehensive insight into Rit´s actors and interests. Methodological set-up of existing theoretically-based analytical categories has offered conclusions relevant for further research, forming at the same time a strong basis for more active communication of results with practice: users can more clearly perceive each other’s positions and evaluate own abilities to act, while searching for the implementation concepts that work in practice

Usporedba lidarskih i terenskih podataka pri izmjeri visine stabala u urbanim područjima

U radu je na temelju podataka dobivenih laserskim skeniranjem iz zraka prikazana obrada 3D oblaka točaka te različiti načini i mogućnosti uporabe podataka pri praćenju i izmjeri vegetacije urbanih područja. U istraživanju su korišteni lidarski (engl. LiDAR = Light Detection and Ranging) podaci dobiveni u Zagrebu, točnije na Lenucijevoj potkovi, na Trgu Nikole Šubića Zrinskoga. Na istraživanom području za svako je locirano stablo određena vrsta i mjerena njegova visina (m) ultrazvučnim visinomjerom Vertex III. Terenskom izmjerom obuhvaćeno je 146 stabala (od toga 140 hibridnih platana (Platanus × hispanica) i 6 stabala javora mliječa (Acer platanoides L.). Prosječna izmjerena visina uređajem Vertex III iznosila je 24,0 m s rasponom od 5,60 m za najniže stablo do 36,0 m za najviše izmjereno stablo. Srednji prsni promjer iznosio je 74 cm s rasponom od 8 cm do 160 cm. Laserskim skeniranjem iz zraka i obradom prikupljenih podataka dobiven je georeferencirani 3D oblak točaka razvrstan u četiri razreda kao proizvod obrade sirovih podataka u softveru LAStools te prikazan u softveru QTM za vizualizaciju oblaka točaka. Prilikom očitavanja visine iz oblaka točaka izdvojena su 134 stabla. Srednja izmjerena visina stabala temeljem oblaka točaka iznosi 23,07 m, najniže izmjereno stablo visine je 5,31 m, a najviše 33,34 m. Statističkom obradom i usporedbom podataka dobiveni su koeficijent korelacije rs = 0,91 i koeficijent determinacije R2 = 0,83, dok je p = 0,000 (p < 0,05), što upućuje na statističku značajnost dobivene korelacije, a što potvrđuje validnost te upotrebljivost lidarskih podataka pri izmjeri i praćenju urbane vegetacije

Quantitative assessment and mapping of perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure in the city of Zagreb

Koncept usluga ekosustava obuhvaća sve blagodati koje različiti ekosustavi pružaju ljudima, a dijele se na usluge opskrbe, usluge podržavanja, usluge regulacije i kulturološke usluge ekosustava. U današnje vrijeme kada većina svjetske populacije živi u urbanim sredinama kulturološke usluge postaju sve važnije. One su definirane kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava a uključuju estetiku, rekreaciju i ekoturizam, kulturne vrijednosti, sustav znanja, društvene odnose te privrženost mjestu. Iako važne, zbog svoje subjektivnosti kulturološke su usluge slabije istražene od ostalih usluga ekosustava, a njihova percepcija ovisi o karakteristikama ekosustava kao i karakteristikama korisnika tih prostora. Percipirane negativnosti definiraju se kao funkcioniranje ekosustava koje je štetno za ljudsku dobrobit. U gradovima, najvažniji izvor kulturoloških usluga ekosustava i negativnosti je urbana zelena infrastruktura. Heterogenost stanovništva, kao i heterogenost tipova urbane zelene infrastrukture njihovu procjenu i kvantifikaciju čine zahtjevnom dok podaci o proviziji i percepciji kategorija kulturoloških usluga i negativnostima u različitim tipovima zelene infrastrukture nedostaju. Informacija o načinu na koji korisnici percipiraju i koriste različite tipove urbane zelene infrastrukture može poslužiti prilikom unaprjeđenja planiranja i gospodarenja istom. Prostorno eksplicitne metode prikupljanja podataka o percepciji od samih korisnika prostora pokazale su se vrlo korisnima. U ovom istraživanju pomoću Internetskog PPGIS (engl. Public Participation Geographic Information System) upitnika na uzorku punoljetnih stanovnika grada Zagreba prikupili su se prostorni podaci o percepciji pet kategorija i povezanih atributa kulturoloških usluga (privrženost mjestu, rekreacija, estetika, edukacija, kulturni identitet) te percipiranih negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi grada Zagreba. 384 sudionika u istraživanju kartiralo je 5757 prostornih markera označavajući lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Kategorije privrženosti mjestu, rekreacije, estetike te kulturnog identiteta kartiralo je više sudionika dok su edukacija i negativnosti kartirane od strane manjeg broja sudionika u istraživanju. Šetnja je kao atribut rekreacije, prirodnost kao atribut estetike te percepcija neodržavanih zelenih površina kao atribut negativnosti kartirani su od najvećeg broja sudionika među atributima. Parkovi, šume, park šume, ostale zelene površine, Botanički/Zoološki vrt i zelenilo oko vodenih površina najčešće su kartirani tipovi urbane zelene infrastrukture u Zagrebu, a definirano ih je ukupno 20. Utvrđena je razlika u percepciji kulturoloških usluga i negativnosti u odnosu na tip urbane zelene infrastrukture. Vizualizacijom prostornih podataka određene su najvažnije lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti u Zagrebu. Nadalje, utvrđena je razlika u udaljenosti od doma ispitanika na kojoj se pojedina percepcija ili korištenje pojavljuje. Definiran je i opisan urbano-ruralni gradijent grada Zagreba. Sociodemografke karakteristike sudionika te njihove uobičajene navike prilikom korištenja zelenih površina nisu značajnije utjecale na izraženu percepciju kulturoloških usluga i negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi. Ovom se disertacijom prvi put primijenio PPGIS upitnik za prikupljanje prostornih podataka od stanovnika grada Zagreba o njihovoj percepciji kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Definirane razlike u percepciji i načinu korištenja pojedinih tipova urbane zelene infrastrukture u Zagrebu mogu se iskoristiti za unaprjeđenje dugoročnog planiranja i gospodarenja tim prostorima u suradnji s građanima, korisnicima prostora.Ecosystem services are all the benefits people obtain from different ecosystems and include provisioning services, supporting services, regulating services and cultural services. Today, when more than half of the world’s population is living in urban areas, cultural ecosystem services are increasingly important. They are defined as non-material benefits people obtain from ecosystems and include aesthetics, recreation and ecotourism, cultural values, knowledge transfer, social relations, and place attachment. Although important, they are less explored in relation to other ecosystem services because of their subjective dimension. How they are perceived depends on the characteristics of the ecosystem as well as the characteristics of users of that place. Disservices are defined as functioning of an ecosystem that is negative for human well-being. Urban green infrastructure is the main provider of cultural ecosystem services and disservices in cities. Heterogeneity of urban population as well as heterogeneity of urban green infrastructure make the assessment and quantification of perception of cultural ecosystem services and disservices difficult. However, knowledge on how different types of urban green infrastructure and perceived and used is still missing. The data about the ways in which users perceive and use different urban green infrastructure types can help to enhance planning and management of those spaces. In that regard, spatially explicit methods of data collection from direct users proved very beneficial. Within this research, online PPGIS (Public Participation Geographic Information System) questionnaire was used to collect spatial data about the perception of five categories (place attachment, recreation, aesthetics, education, cultural identity) and associated attributes of cultural ecosystem services and disservices in urban green infrastructure on a sample of citizens of Zagreb. In total, 384 respondents mapped 5,757 spatial markers designating locations perceived as providers of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Categories of place attachment, recreation, aesthetics, and cultural identity have been mapped by more respondents than education and disservices within this research. Walking as the attribute of recreation, Naturalness as the attribute od aesthetics and Unmaintained as the attribute of disservices were mapped by the largest number of respondents among attributes for each category. Parks, forests, park forests, other green spaces, Botanical/Zoo garden and greenery around water features are the most often mapped types of urban green infrastructure among 20 defined types. Difference in perception in relation to urban green infrastructure types has been observed. The most important locations in the city of Zagreb have been defined using visualization tools. Also, difference between distances from respondent’s home to locations providing each perception or use have also been found. Urban-rural gradient has been defined and described for the city of Zagreb. Socio-demographic characteristics or visiting behaviour of respondents in the sample did not influence stated perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Within this thesis, the first use of PPGIS questionnaire for spatial data collection about their perception of cultural ecosystem services and disservices from citizens of Zagreb was presented. Defined differences in perception and use of urban green infrastructure types in the city of Zagreb can be used to enhance long-term planning and management of those places in cooperation with citizens, the users of those places

Badel Sesvete urban regeneration project

Ovim radom prikazuje se proces urbane regeneracije brownfield površina i svih važnijih pitanja koja obuhvaća ta problematika. Obrađuje se ekološko opterećenje i njegovo otklanjanje na takvim lokacijama, suvremeni modeli prenamjene tih površina, sudjelovanje javnosti i institucionalni okvir prenamjene brownfield područja u Republici Hrvatskoj. Svaki od tih koraka primjenjuje se na projektu urbane regeneracije „Badel“ u Sesvetama čije je idejno rješenje također prikazano u ovom radu. Naglasak se stavlja na sam proces urbane regeneracije i njegovu ulogu u održivom gospodarstvu, zelenim projektima i poboljšanju kvalitete života stanovnika u blizini. Proces urbane regeneracije promatra se i obrađuje u kontekstu Europske unije čije se definicije, podaci, pojmovi i modeli pritom koriste

Quantitative assessment and mapping of perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure in the city of Zagreb

Koncept usluga ekosustava obuhvaća sve blagodati koje različiti ekosustavi pružaju ljudima, a dijele se na usluge opskrbe, usluge podržavanja, usluge regulacije i kulturološke usluge ekosustava. U današnje vrijeme kada većina svjetske populacije živi u urbanim sredinama kulturološke usluge postaju sve važnije. One su definirane kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava a uključuju estetiku, rekreaciju i ekoturizam, kulturne vrijednosti, sustav znanja, društvene odnose te privrženost mjestu. Iako važne, zbog svoje subjektivnosti kulturološke su usluge slabije istražene od ostalih usluga ekosustava, a njihova percepcija ovisi o karakteristikama ekosustava kao i karakteristikama korisnika tih prostora. Percipirane negativnosti definiraju se kao funkcioniranje ekosustava koje je štetno za ljudsku dobrobit. U gradovima, najvažniji izvor kulturoloških usluga ekosustava i negativnosti je urbana zelena infrastruktura. Heterogenost stanovništva, kao i heterogenost tipova urbane zelene infrastrukture njihovu procjenu i kvantifikaciju čine zahtjevnom dok podaci o proviziji i percepciji kategorija kulturoloških usluga i negativnostima u različitim tipovima zelene infrastrukture nedostaju. Informacija o načinu na koji korisnici percipiraju i koriste različite tipove urbane zelene infrastrukture može poslužiti prilikom unaprjeđenja planiranja i gospodarenja istom. Prostorno eksplicitne metode prikupljanja podataka o percepciji od samih korisnika prostora pokazale su se vrlo korisnima. U ovom istraživanju pomoću Internetskog PPGIS (engl. Public Participation Geographic Information System) upitnika na uzorku punoljetnih stanovnika grada Zagreba prikupili su se prostorni podaci o percepciji pet kategorija i povezanih atributa kulturoloških usluga (privrženost mjestu, rekreacija, estetika, edukacija, kulturni identitet) te percipiranih negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi grada Zagreba. 384 sudionika u istraživanju kartiralo je 5757 prostornih markera označavajući lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Kategorije privrženosti mjestu, rekreacije, estetike te kulturnog identiteta kartiralo je više sudionika dok su edukacija i negativnosti kartirane od strane manjeg broja sudionika u istraživanju. Šetnja je kao atribut rekreacije, prirodnost kao atribut estetike te percepcija neodržavanih zelenih površina kao atribut negativnosti kartirani su od najvećeg broja sudionika među atributima. Parkovi, šume, park šume, ostale zelene površine, Botanički/Zoološki vrt i zelenilo oko vodenih površina najčešće su kartirani tipovi urbane zelene infrastrukture u Zagrebu, a definirano ih je ukupno 20. Utvrđena je razlika u percepciji kulturoloških usluga i negativnosti u odnosu na tip urbane zelene infrastrukture. Vizualizacijom prostornih podataka određene su najvažnije lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti u Zagrebu. Nadalje, utvrđena je razlika u udaljenosti od doma ispitanika na kojoj se pojedina percepcija ili korištenje pojavljuje. Definiran je i opisan urbano-ruralni gradijent grada Zagreba. Sociodemografke karakteristike sudionika te njihove uobičajene navike prilikom korištenja zelenih površina nisu značajnije utjecale na izraženu percepciju kulturoloških usluga i negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi. Ovom se disertacijom prvi put primijenio PPGIS upitnik za prikupljanje prostornih podataka od stanovnika grada Zagreba o njihovoj percepciji kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Definirane razlike u percepciji i načinu korištenja pojedinih tipova urbane zelene infrastrukture u Zagrebu mogu se iskoristiti za unaprjeđenje dugoročnog planiranja i gospodarenja tim prostorima u suradnji s građanima, korisnicima prostora.Ecosystem services are all the benefits people obtain from different ecosystems and include provisioning services, supporting services, regulating services and cultural services. Today, when more than half of the world’s population is living in urban areas, cultural ecosystem services are increasingly important. They are defined as non-material benefits people obtain from ecosystems and include aesthetics, recreation and ecotourism, cultural values, knowledge transfer, social relations, and place attachment. Although important, they are less explored in relation to other ecosystem services because of their subjective dimension. How they are perceived depends on the characteristics of the ecosystem as well as the characteristics of users of that place. Disservices are defined as functioning of an ecosystem that is negative for human well-being. Urban green infrastructure is the main provider of cultural ecosystem services and disservices in cities. Heterogeneity of urban population as well as heterogeneity of urban green infrastructure make the assessment and quantification of perception of cultural ecosystem services and disservices difficult. However, knowledge on how different types of urban green infrastructure and perceived and used is still missing. The data about the ways in which users perceive and use different urban green infrastructure types can help to enhance planning and management of those spaces. In that regard, spatially explicit methods of data collection from direct users proved very beneficial. Within this research, online PPGIS (Public Participation Geographic Information System) questionnaire was used to collect spatial data about the perception of five categories (place attachment, recreation, aesthetics, education, cultural identity) and associated attributes of cultural ecosystem services and disservices in urban green infrastructure on a sample of citizens of Zagreb. In total, 384 respondents mapped 5,757 spatial markers designating locations perceived as providers of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Categories of place attachment, recreation, aesthetics, and cultural identity have been mapped by more respondents than education and disservices within this research. Walking as the attribute of recreation, Naturalness as the attribute od aesthetics and Unmaintained as the attribute of disservices were mapped by the largest number of respondents among attributes for each category. Parks, forests, park forests, other green spaces, Botanical/Zoo garden and greenery around water features are the most often mapped types of urban green infrastructure among 20 defined types. Difference in perception in relation to urban green infrastructure types has been observed. The most important locations in the city of Zagreb have been defined using visualization tools. Also, difference between distances from respondent’s home to locations providing each perception or use have also been found. Urban-rural gradient has been defined and described for the city of Zagreb. Socio-demographic characteristics or visiting behaviour of respondents in the sample did not influence stated perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Within this thesis, the first use of PPGIS questionnaire for spatial data collection about their perception of cultural ecosystem services and disservices from citizens of Zagreb was presented. Defined differences in perception and use of urban green infrastructure types in the city of Zagreb can be used to enhance long-term planning and management of those places in cooperation with citizens, the users of those places