Altmetric and bibliometric scores: does Open Access matter?

Since new publishing models and new communication channels are being developed, traditional ways of measuring journal and article impact are not sufficient – besides bibliometrics, altmetrics arises as a new method based on quantitative analysis of mentions on blogs, in the news, shares on social networking sites etc. The main purpose of the study is to analyze the altmetric indicators for Altmetric top 100 articles in 2014, and to compare them with traditional bibliometric data for the same articles. Also, altmetric scores for Open Access (OA) articles are compared to the scores for non-OA articles. The research confirms low correlation between the number of citations (in the first year after publication) and the altmetric score. Nevertheless, the altmetric score has a potential role in promoting articles and getting post-publication evaluation and feedback

Usporedba citatnih izvora na uzorku znanstvenika javnozdravstvene institucije u Hrvatskoj : Web of Science Core Collection, Scopus i Google Scholar

Cilj. U ovom radu uspoređuje se i analizira broj radova, citiranost i h-indeks kroz tri relevantna citatna izvora podataka na uzorku koji čini znanstveno-nastavno osoblje i asistenti Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (ŠNZ) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od siječnja 2006. do prosinca 2016. godine. Metodologija. Uzorak čini 70 znanstvenika i asistenata koji su u navedenom razdoblju kao adresu ustanove u kojoj rade navodili ŠNZ. Analizira se njihova produktivnost kroz tri baze podataka, odnosno tri najvažnija citatna izvora, Web of Science Core Collection (WoSCC), Scopus i Google Scholar (GS), pri čemu je naglasak stavljen na sljedeće bibliometrijske pokazatelje: broj radova, citiranost i h-indeks. Izdvojeno je 20 najcitiranijih radova u sve tri citatne baze i promatraju se predmetna područja unutar svake baze u kojima su časopisi najcitiranijih radova indeksirani. Rezultati. GS očekivano indeksira najveći broj radova, ali maksimalne i minimalne vrijednosti citiranosti i h-indeksa GS-a daju približne rezultate onima u WoSCC-u i Scopusu. Medijan rezultata ukazuje na to da većina autora iz uzorka ima veću citiranost i h-indeks u GS-u. GS identificira najcitiranije radove jednako kao WoSCC i Scopus. Najcitiraniji radovi nisu iz područja javnog zdravstva jer je to područje slabijeg odjeka u biomedicini. Originalnost/vrijednost. Rad pridonosi boljem razumijevanju razlika među citatnim izvorima WoSCC, Scopus i GS kada je riječ o bibliometrijskim indikatorima kojima se evaluira znanstvena produktivnost. Rad također prikazuje znanstvenu produktivnost jedne od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj vidljivu u relevantnim bibliografskim i citatnim bazama podataka

Vrednovanje zbirke visokoškolske knjižnice pomoću citatne analize: Knjižnica „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet u Zagrebu

Cilj. Cilj ovog rada je opisati i kritički analizirati primjenu citatne analize u vrednovanju knjižničnih zbirki Knjižnice „Andrija Štampar“, visokoškolske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Metodologija. Citatnom analizom analizirano je ukupno 235 diplomski radova diplomskog studija sestrinstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Izabrani uzorak diplomskih radova pokriva različite medicinske specijalizacije koje obuhvaćaju ključne discipline medicinskih znanosti. Rezultati. Analiza je dokazala da knjižnična zbirka djelomično zadovoljava potrebe ove specifične skupine korisnika. Studija je otkrila da su časopisi najpoželjniji izvor informacija koje studenti koriste u sestrinskom području, čineći 56% ukupnog broja citata. Studenti diplomskog studija sestrinstva koriste časopise koji su im poznati i lako dostupni. Praktična primjena. Ovaj rad ukazuje da je citatna analiza prikladna metoda za prikupljanje pokazatelja o stvarnom korištenju knjižničnih i informacijskih izvora. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad želi doprinijeti razumijevanju kvalitete knjižničnih zbirki u visokoškolskoj knjižnici

Classification systems in medical libraries at University of Zagreb School of Medicine

Prikazom knjižničnih klasifikacija koje su se upotrebljavale u knjižnicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Središnjoj medicinskoj knjižnici i Knjižnici “Andrija Štampar”, daje se uvid u klasifikacijske sheme koje su najčešće primjenjivane pri klasifikaciji medicinske građe. Poseban naglasak stavljen je na NLM klasifikaciju (National Library of Medicine Classification) koju danas upotrebljava većina medicinskih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Uz NLM klasifikaciju i klasifikaciju Kongresne knjižnice (Library of Congress Classification) usko je povezano i predmetno označivanje predmetnicama MeSH tezaurusa (Medical Subject Headings Thesaurus).The paper presents a review of library classification systems used at the University of Zagreb School of Medicine Central Medical Library and the Andrija Štampar Library, and gives an insight into the classification schemes most commonly used in classification of medical publications. Special emphasis is placed on the NLM (National Library of Medicine) classification system which is nowadays used by most medical libraries in Croatia and in the world. Also, we point out that subject indexing using the MeSH thesaurus is closely linked to NLM and LC (Library of Congress) classification systems

Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih?   Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu

Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu

Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih?   Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu

Infographics as a communication tool in health and safety at work

Infografika je komunikacijski alat u digitalnom okruženju koji, širokoj zajednici, na lako razumljiv način vizualno predstavlja informaciju, podatke ili znanja. Ovaj rad prikazuje infografiku kao oblik komunikacije te opisuje i ističe njezine mogućnosti na polju javnog zdravstva i zdravstvene zaštite s posebnim osvrtom na područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Vizualizacija ključnih statističkih podataka, standardiziranih elemenata, sustava i praksi u stilu infografike omogućuje stručnjacima na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu lakšu edukaciju svojih djelatnika o posljedicama loše zaštite zdravlja, prisutnim rizicima u radnim procesima te neprovođenju procesa zaštite na radu i mjera sigurnosti. U radu se analiziraju dostupne infografike vodećih institucija na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Hrvatskoj i svijetu. U svijetu, infografika je prepoznati oblik komunikacije, dok u Hrvatskoj postoji neznatan broj infografika na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Zbog mogućnosti koje infografika kao oblik komunikacije nudi, potrebno je osvijestiti hrvatske stručnjake na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu da je ne zanemaruju, jer pomoću nje moguće je prikazati važne informacije, upute na lako razumljiv način različitoj publici, te prenijeti poruku koja je okarakterizirana univerzalnošću.Infographics are a communication tool used in the digital environment that can present information, data or knowledge in an easy and understandable way to a wider audience. This article presents infographics as a form of communication and describes and outlines its possibilities in the field of public health and health care, with special emphasis on health and safety at work. Visualization of key statistical data, standardized elements, systems and practices in the style of infographics enables health and safety specialists to easily educate their employees about the consequences of poor health, the risks involved in work processes and the non-implementation of work safety processes and safety measures. The paper analyzes available infographics of leading institutions in the field of health and work safety in Croatia and in the world. Infographics are a recognizable form of communication worldwide. However, there is only a small number of infographics in the field of health and work safety in Croatia. It is important to raise awareness of the importance of infographics among Croatian experts working in the field of health and work safety because of the possibilities that infographics offer as a form of communication. Infographics should not be neglected because they can be used to present important information and directions in an easily understandable and universal way to various audiences

Kvaliteta života studenata diplomskog studija sestrinstva u Hrvatskoj: presječna studija

Objective: The objective was to assess the quality of life (QoL) of graduate nursing students enrolled in the University of Zagreb, School of Medicine, and evaluate the relationship between QoL and marital status, age group and work setting. Method: A cross-sectional study was conducted in 2012–2013 among 154 nursing professionals/technicians from the University of Zagreb School of Medicine, Croatia, using the WHOQOL-BREF Questionnaire. Results: The majority of the participants (88.3%) were female, with a median age of 39.0 years (interquartile range, IQR = 31.1–45.2). More than 90% of the participants had already completed university studies. Marital status, age group, or work setting made no significant impact on the scoring of the four QoL domains (physical, psychological, environmental, and social relationships). Significantly lower median values in the psychological domain were noted in the group between 25 and 45 years of age (p = 0.010). Conclusion: Perceptions of QoL might be directly related to the educational levels of the participants since according to the latest knowledge, nurses who are university-educated have better work ability. Providing educational and career prospects can contribute to decreasing nurses’ occupational stress levels and increasing their work ability. Other determinants of QoL not addressed in this paper should be investigated

Information-communication role of infographics in conveying health related messages

Komunikacija sadržaja koji se odnose na zdravlje svakog pojedinca treba biti razumljiva, jednostavna i lako dostupna. Infografika vizualno prenosi na jasan i precizan način podatke i koncepte i pomaže u razumijevanju i prisjećanju složenih informacija. Cilj je istraživanja ispitati razinu čitljivosti i razumijevanje sadržaja infografike kao forme prenošenja zdravstvenih poruka te njenu primjenu kao alata u postizanju više razine zdravstvene pismenosti. Metodom anketnog upitnika na uzorku od 102 studenta poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu testiralo se predznanje odabranih medicinskih područja, razumijevanje infografike i strukturiranog sažetka u odnosu na sažetak te iskustvo čitanja i dostupnost tražene informacije. Ispitivala se i razina informacijske pismenosti te stav i mišljenje ispitanika o ulozi infografike. Drugi dio istraživanja analizira razinu čitljivosti odabranih infografika kroz dva čimbenika: čitatelja i tekst. Čimbenik čitatelja iz uzorka opisan je varijablama spol, dob, obrazovanje i znanje engleskog jezika, a čimbenik teksta se mjerio sa sedam formula i indeksa čitljivosti. Prema rezultatima iz testa razumijevanja, infografika i strukturirani sažetak pokazali su se granično boljim formatom u odnosu na samo strukturirani sažetak. Infografika je ocijenjena kao format koji pruža bolje iskustvo u čitanju i dostupnosti tražene informacije. Ispitanici su imali srednju razinu informacijske pismenosti te su prepoznali uloge infografike u znanstvenom komuniciranju i popularizaciji znanosti. Infografika je sve popularniji komunikacijski oblik u znanstvenom medicinskom kontekstu koji pomaže u učinkovitom komuniciranju složenih informacija. Njena uloga primjenjiva je u promoviranju informacijske pismenosti jer pomaže u prenošenju rezultata znanstvenih istraživanja široj publici tako što izdvaja i naglašava važne informacije.INTRODUCTION: The communication of health-related content should be understandable, simple, and easily accessible for everyone. Infographics can be used to visually present data, concepts, and processes clearly and concisely, making it easier for the reader to understand and retain the information. They can play a valuable role in the scientific context of Ph.D. students by helping to communicate complex information and ideas effectively. Objectives: The main research objective is to investigate the readability and comprehension of content and infographics as a form of conveying health messages and their use as a tool to achieve higher levels of health literacy. The specific research objectives are: 1. To examine the attitudes of Biomedical and Health Sciences Ph.D. students towards the use of infographics as a tool for communicating health messages in the field of Biomedicine and Health Sciences; 2. To compare the effectiveness of structured abstracts and infographics in communicating knowledge in the field of Biomedicine and Health Sciences; 3. To determine the level of readability of selected infographics in the field of Biomedicine and Health Sciences. METHODS: To examine the effect of different abstract formats of a systematic review on the knowledge about health information presented in the review, reading experience, and perceived user-friendliness an infographic and structural abstract, were compared to a structural abstract. Prior knowledge in selected biomedical fields of the content of the review was first tested. The online questionnaire method was used on a sample of 102 students of the postgraduate doctoral programme in Biomedicine and Health Sciences at the University of Zagreb School of Medicine. In addition to the tests, the general attitude of the students towards infographics, the level of information literacy, as well as the knowledge about the use of infographics as a communication tool will be assessed based on the answers in the additional questionnaires. In the second part of the study, the readability of an infographic was examined using two indicators: an indicator of the reader and an indicator of the text. The indicator of the reader was described by gender, age, education, and English language level of knowledge variables. 2 The indicator of the text was measured using seven readability formulas and an index to check the reading level, reading assessment, and reading education grade level. Readability analysis examines the factors that influence the level of comprehensibility of the content of health messages intended for health professionals. RESULTS: Respondents scored higher on average in the prior medical knowledge tests in the field of diabetes than in the malignant disease prior knowledge test. In the comprehension test scores, the infographic and structured abstract showed slightly better results than the structured abstract alone. The infographic was evaluated as providing a better reading experience and user-friendliness compared to a structured abstract. According to the first specific objective of the research, the main components of attitudes of Biomedicine and Health Sciences doctoral students towards the use of infographics as a tool for conveying health messages in the field of Biomedicine and Health Sciences were analysed. Using the Principal Component Analysis (PCA) of the principal components in questionnaires: attitude towards infographics, attitude towards infographics in a field of science, and attitude towards infographics during doctoral studies, two components were separated: (1) infographics as a scientific form, (2) infographics as a communication form of conveying information. The respondents recognised the role of infographics in scientific communication and the popularisation of science. The instrument also contained questions on the participants' information literacy and it was divided into five parts of the variables: information sources, general methods of searching for information sources, the method of searching databases, the habit of using information sources and the last part of information literacy, which concerned the assessment of the credibility of information sources. To determine the level of information literacy, additive information literacy was created. The index was created by summing all the values of the variables. A higher value on the index means a higher level of information literacy. On the information literacy index, respondents achieved a range from 4 to 29 with an average value of 14.67 (sd=3.928). The respondents showed an average level of information literacy. The majority of respondents (83.3%) from the sample (N=102) always or sometimes check the accuracy/credibility of information before using it and show a higher level of information literacy than respondents (16.7%) who do not check information. 3 According to the results for the last specific objective of the research, which was to determine the level of readability of selected infographics using the results of seven indexes and formulas for analysing the readability of the text, both infographics are more difficult to read and require a higher level of education to understand the content. CONCLUSION: Infographics can be a useful tool for promoting information literacy, as they can help to effectively communicate complex information and results of scientific research in a visual and concise manner. However, it is important to remember that infographics should be used in conjunction with other forms of information, such as text-based structural abstracts, and should be carefully evaluated for their accuracy, reliability, and readability