POSTTRAUMATIC STRESS DISORDER AND DEPRESSION AS COMORBID DISORDERS

Introduction: Depression is the most frequent disorder of today. It is unique for the fact that it can become a comorbid illness with almost any other psychiatric disorder. Premorbid depression is also a risk factor for the development of PTSD, while at the same time traumatic experience is a risk factor for the development of depression. These facts show us that a close connection between these two diagnostic entities exists. Aim of this research was to analyze the levels of depressiveness in patients that were hospitalized and patients that were treated in the Day hospital. Also, to establish the connection of age, time spent in combat (war), length of treatment and number of hospitalizations with the results from the Beck’s depression inventory. Subjects and methods: Participants were divided into two groups, 36 patients that were treated for PTSD in a hospital setting and 64 patients that were treated in the Day hospital. Participants completed Beck’s self-evaluation inventory for depression, as it assesses the degree of depression. Results: Two groups did not differ regarding to age, time spent in combat (war), the length of treatment and level of depressiveness assessed by Beck’s depression inventory. Score on Beck’s depression inventory was significantly positively correlated with the age of participants and the number of hospitalizations. Older participants and participants that were hospitalized more often score higher on Beck’s depression inventory. Conclusion: Results show that there is no difference between the two groups of participants of differing levels of depressiveness, but depression most often presents as severe depression in both groups of participants. Older participants and participants that were hospitalized more often are more depressed. This research points to the fact that it is necessary to treat PTSD and depression at the same time, because parallel treatment of these comorbid disorders leads to a decrease of the rate of suicide, due to the fact that depression is often the leading cause of suicide

Komunikacija u zdravstvenoj njezi bolesnika oboljelih od ishemične bolesti srca

Komunikacija, kao vrlo složen proces, predstavlja stručnu kompetenciju kojom medicinska sestra raspolaže tijekom pružanja sestrinske skrbi. U radu su prikazani čimbenici koji pospješuju kvalitetu komunikacije, kao i oni koji je otežavaju. Prikazani su rezultati istraživanja na području komunikacije s ciljem dodatne razrade svih potrebnih promjena za poboljšanje kvalitete komunikacije. Naglašava se razvoj odnosa povjerenja i poštovanja, uvažavajući bolesnika kao osobu u društveno - profesionalnom odnosu, što čini suštinu sestrinstva i sestrinske prakse

Edukacija bolesnika oboljelih od ishemične bolesti srca

Edukacija bolesnika je sistematski, bolesniku upućen, proces učenja. Sastavni je dio zdravstvene njege i liječenja, a time i svake aktivnosti medicinske sestre. Kao takva, edukacija predstavlja kontinuirani proces. Ima za cilj poticati bolesnika da aktivno sudjeluje u brizi za vlastito zdravlje.  U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja na području formalne edukacije bolesnika, njihove upućenosti u čimbenike rizika, vještine mjerenja pulsa i tlaka, te poznavanje normalnih vrijednosti istih. Pitanja se također odnose na postupke u slučaju pojave boli kod kuće, primjenu nitroglicerina i ostalih lijekova, te prehrane i aktivnosti

STRATEGIJE ZA UPRAVLJANJE OTPOROM ORGANIZACIJSKIM PROMJENAMA : Diplomski rad

U poslovnom okruženju današnjice „samo mijena stalna jest“; potreba poduzeća da provode organizacijske promjene većeg ili manjeg intenziteta, i to relativno brzo, iznimno je velika, a tu potrebu diktira globalno konkurentsko okruženje ali i drugi vanjski faktori koji značajno mogu utjecati na financijske rezultate poduzeća. Ponekad je pak uzrok promjene internog karaktera. Provedba organizacijske promjene u poduzeću može zahvatiti tek njegov mali dio, ali može biti suštinska i zahvatiti cijelu organizaciju. Neizbježno, a zbog činjenice da se provođenjem organizacijske promjene mijenja postojeće, „poznato“ stanje okruženja, tijekom provedbe organizacijske promjene stvaraju se otpori unutar poduzeća. Ovi otpori otežavaju, a ponekad, ukoliko im se ne posveti odgovarajuća pozornost, mogu i potpuno onemogućiti provođenje promjene. Dodatno, svaka organizacijska promjena izazvati će i određenu količinu stresa kod subjekata promjene, što vrlo često znači i negativne posljedice po zdravlje zaposlenika. Izbor načina savladavanja spomenutih otpora, ali i borbe protiv stresa, od vitalnog je dakle značaja za menadžera koji promjenom mora upraviti, odnosno ima je zadatak provesti. Brojni su pristupi rješavanju ovog problema, a u radu je dan naglasak na Kotter-Schlesingerov prijedlog strategija, te je isti provjeren kroz empirijsko istraživanje. Empirijsko istraživanje provedeno je u komunalnom poduzeću Peovica d.o.o. iz Omiša, pregledom postignutih rezultata provedbe organizacijskih promjena, intervjuiranjem odgovorne osobe za provedbu promjene, te anketiranjem uzorka od 80-ak zaposlenih. Obradom pristiglih anketnih upitnika, potvrđuje se da postoji značajna statistička veza između odabira metode provedbe strategije savladavanja otpora organizacijskim promjenama i uspješnosti provedbe iste. Rezultati, naime, upućuju da je uspješnost direktno proporcionalna sa količinom informacije koje provoditelj promjene podijeli sa subjektima promjene, a obrnuto proporcionalna količini pritisaka na subjekte promjene. Također, u radu se pokušala utvrditi veza između pojedinih demografskih karakteristika i količine generiranog otpora organizacijskim promjenama. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna takva veza, osim u dijelu koji se odnosi na staž ispitanika unutar poduzeća.In the business environment of today "only the change is constant"; the need for companies to undertake organizational changes of greater or lower intensity, and relatively fast, is extremely large, and this need is dictated by global competitive environment as well as other external factors that can significantly affect the company's financial results. Sometimes the cause of change is of internal character. Implementing organizational changes in a company can only engage the small part of it, but it can also be essential and engage the entire organization. Inevitably, due to the fact that the implementation of organizational change affects the existing, "familiar" state of the environment, the resistance within the enterprise is created during the implementation of the organizational change. This resistance can make the conduct of organizational change more difficult, and sometimes it can completely disable the change. In addition, any organizational change will cause a certain amount of stress in the subjects of change, which often means negative consequences for employee health. The choice of ways to overcome these resistances, but also the struggle against stress, is vital to a manager who is required to conduct the change, that is, manage it throughout. There are numerous approaches to address this problem, and the paper focuses on Kotter-Schlesinger's strategy proposal, which has been tested through empirical research. Empirical research was carried out at Utility Company Peovica d.o.o. from Omiš, by reviewing the results of the implementation of organizational changes, interviewing the responsible person for the implementation of the change, and by surveying the sample of some 80 employees. By studying questionnaires, it is confirmed that there is a significant statistical link between selecting the method of implementing a strategy to resist resistance to organizational changes and the success of implementing it. The results indicate that the success is directly proportional to the amount of information the change provider has to share with the subjects of the change and the opposite proportional with the pressure on the subjects of the change. Also, the paper attempts to establish the link between individual demographic characteristics and the amount of generated resistance to organizational changes. The results have shown that there is no such relationship, except in the part pertaining to the length of the employment within the company

STRATEGIJE ZA UPRAVLJANJE OTPOROM ORGANIZACIJSKIM PROMJENAMA : Diplomski rad

U poslovnom okruženju današnjice „samo mijena stalna jest“; potreba poduzeća da provode organizacijske promjene većeg ili manjeg intenziteta, i to relativno brzo, iznimno je velika, a tu potrebu diktira globalno konkurentsko okruženje ali i drugi vanjski faktori koji značajno mogu utjecati na financijske rezultate poduzeća. Ponekad je pak uzrok promjene internog karaktera. Provedba organizacijske promjene u poduzeću može zahvatiti tek njegov mali dio, ali može biti suštinska i zahvatiti cijelu organizaciju. Neizbježno, a zbog činjenice da se provođenjem organizacijske promjene mijenja postojeće, „poznato“ stanje okruženja, tijekom provedbe organizacijske promjene stvaraju se otpori unutar poduzeća. Ovi otpori otežavaju, a ponekad, ukoliko im se ne posveti odgovarajuća pozornost, mogu i potpuno onemogućiti provođenje promjene. Dodatno, svaka organizacijska promjena izazvati će i određenu količinu stresa kod subjekata promjene, što vrlo često znači i negativne posljedice po zdravlje zaposlenika. Izbor načina savladavanja spomenutih otpora, ali i borbe protiv stresa, od vitalnog je dakle značaja za menadžera koji promjenom mora upraviti, odnosno ima je zadatak provesti. Brojni su pristupi rješavanju ovog problema, a u radu je dan naglasak na Kotter-Schlesingerov prijedlog strategija, te je isti provjeren kroz empirijsko istraživanje. Empirijsko istraživanje provedeno je u komunalnom poduzeću Peovica d.o.o. iz Omiša, pregledom postignutih rezultata provedbe organizacijskih promjena, intervjuiranjem odgovorne osobe za provedbu promjene, te anketiranjem uzorka od 80-ak zaposlenih. Obradom pristiglih anketnih upitnika, potvrđuje se da postoji značajna statistička veza između odabira metode provedbe strategije savladavanja otpora organizacijskim promjenama i uspješnosti provedbe iste. Rezultati, naime, upućuju da je uspješnost direktno proporcionalna sa količinom informacije koje provoditelj promjene podijeli sa subjektima promjene, a obrnuto proporcionalna količini pritisaka na subjekte promjene. Također, u radu se pokušala utvrditi veza između pojedinih demografskih karakteristika i količine generiranog otpora organizacijskim promjenama. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna takva veza, osim u dijelu koji se odnosi na staž ispitanika unutar poduzeća.In the business environment of today "only the change is constant"; the need for companies to undertake organizational changes of greater or lower intensity, and relatively fast, is extremely large, and this need is dictated by global competitive environment as well as other external factors that can significantly affect the company's financial results. Sometimes the cause of change is of internal character. Implementing organizational changes in a company can only engage the small part of it, but it can also be essential and engage the entire organization. Inevitably, due to the fact that the implementation of organizational change affects the existing, "familiar" state of the environment, the resistance within the enterprise is created during the implementation of the organizational change. This resistance can make the conduct of organizational change more difficult, and sometimes it can completely disable the change. In addition, any organizational change will cause a certain amount of stress in the subjects of change, which often means negative consequences for employee health. The choice of ways to overcome these resistances, but also the struggle against stress, is vital to a manager who is required to conduct the change, that is, manage it throughout. There are numerous approaches to address this problem, and the paper focuses on Kotter-Schlesinger's strategy proposal, which has been tested through empirical research. Empirical research was carried out at Utility Company Peovica d.o.o. from Omiš, by reviewing the results of the implementation of organizational changes, interviewing the responsible person for the implementation of the change, and by surveying the sample of some 80 employees. By studying questionnaires, it is confirmed that there is a significant statistical link between selecting the method of implementing a strategy to resist resistance to organizational changes and the success of implementing it. The results indicate that the success is directly proportional to the amount of information the change provider has to share with the subjects of the change and the opposite proportional with the pressure on the subjects of the change. Also, the paper attempts to establish the link between individual demographic characteristics and the amount of generated resistance to organizational changes. The results have shown that there is no such relationship, except in the part pertaining to the length of the employment within the company

Povezanost teorije i prakse u zdravstvenoj njezi The connection between theory and practice in nursing care

Danas je sestrinstvo znanstvena disciplina utemeljena na verificiranim znanstvenim dokazima. Dokazi su zasnovani na znanstvenim spoznajama, metodama, rezultatima, hipotezama i teorijama. Kontinuitet u prikupljanju znanstveno verificiranih podataka i primjena teorija zdravstvene njege u svakodnevnoj praksi omogućili su razvoj vještina, znanja, stavova i vrijednosti koje danas predstavljaju kompetencije medicinske sestre/tehničara [MS/MT] za svrhe kvalitetnog provođenja zdravstvene njege. Stupanj kvalitete i obim kvantiteta i znanja MS/MT najvažniji je čimbenik za provođenje sigurne i učinkovite zdravstvene njege. Međutim, proces implementacije usvojenog teorijskog znanja MS/MT u uporabi svakodnevnih praktičnih vještina nailazi na teškoće, kako tijekom obrazovanja MS/MT, tako i nakon njegova završetka. Iskustva iz prakse pokazuju da MS/MT ne mogu u zadovoljavajućem obimu uporabiti usvojena teorijska znanja tijekom akademskog školovanja u izvršavanju svakodnevnih radnih aktivnosti. Znanja utemeljena na teorijama zdravstvene njege, a za svrhe uporabe u svakodnevnim radnim aktivnostima, znatno se mijenjaju u procesu rada. Razlog tomu najčešće je u vertikalnoj organizaciji zdravstvenog sustava. Ovomu treba pridodati i stalnu tendenciju upravljanja zdravstvenim ustanovama uz stalno smanjenje ekonomskih direktnih i indirektnih troškova, što katkad može uzrokovati nezadovoljavajuću uporabu zdravstvenih postupaka koji su utemeljeni na znanstvenim dokazima. Stoga MS/MT moraju iznalaziti preduvjete i metode za poboljšanje uporabe praktičnih vještina zdravstvene njege, koje svoje temelje imaju u znanstvenim teorijama

Zdravstvena njega osoba starije životne dobi s kserostomijom Health care of the elderly with xerostomia

Porast udjela starijeg stanovništva jedno je od obilježja demografskog kretanjau razvijenim zemljama. Starost je doba promjene tkiva i organa. Briga za oralnozdravlje osoba starije životne dobi doprinosi općem zdravlju. Samo funkcionalnosposobna osoba starije životne dobi može biti koristan član zajednice. Kserostomijaje subjektivni osjećaj suhoće u ustima koja nastaje zbog smanjenog lučenjasline ili hiposalivacije. Uzroci kserostomije oštećenja su žlijezda slinovnica, uzimanje različitih lijekova i zračenje tumora glave i vrata. Medicinska sestra/tehničar [MS/MT] dio je multidisciplinarnog zdravstvenog tima u skrbi za oralnozdravlje osoba starije životne dobi. Intervencije MS-a/MT-a usmjerene su nazaštitu zuba, prevenciju karijesa te zaštitu mekih tkiva usne šupljine i smanjenjeosjećaja suhoće