Clinical features and current treatment modalities of infantile hemangiomas

Krvožilne anomalije podijeljene su u dvije glavne skupine: vaskularne malformacije i vaskularne tumore. Važan početni aspekt pravilne diferencijacije i dijagnostike različitih pojavnih oblika je korištenje ispravne terminologije. Infantilni hemangiom je najčešći tumor u djetinjstvu. Benigan je zbog svog tipičnog tijeka. U većini slučajeva razvija se ubrzo nakon rođenja, slijedi proliferacijska faza eksponencijalnog rasta, a nakon 9 do 12 mjeseci počinje involucijska faza koja može trajati i do 7-10 godina. Epidemiološka zapažanja govore da su češći u ženskom spolu, pokazuju veću sklonost za svijetlije tipove kože te su veće incidencije u nedonoščadi, osobito one koja ima manje od 1500 grama porođajne težine. Unatoč svim istraživačkim naporima u ovoj oblasti, patogeneza još uvijek nije u potpunosti razumljiva. Predložene su tri su glavne hipoteze: teorija hipoksije tkiva, teorije embolizacije endotelnih stanica posteljice te teorija povećane angiogeneze i vaskulogene aktivnosti. Dokazano je da su mezenhimalne stanice izolirane iz proliferirajućih hemangioma sposobne za diferencijaciju u endotelne, perivaskularne i adipocitne stanice. Premda su hemangiomi djetinjstva dobroćudni i ograničeni tumori, ozbiljne komplikacije mogu nastati zbog njihove lokalizacije i brzog proliferativnog rasta. Hemangiomi djetinjstva često ne trebaju nikakav tretman, međutim princip „gledati i čekati" u današnje vrijeme postaje sve rjeđi, osobito nakon otkrića da β-blokatori primjenjeni sistemski, a kod površinskih vrsta i lokalno također mogu igrati važnu ulogu u njihovu liječenju. S druge strane, hemangiomi povezani s komplikacijama, ulceracijama i krvarenjima ili oni bez komplikacija, ali s velikim rizikom od njihovog razvoja s posljedicama ozbiljne funkcionalne ili estetske ugroženosti zahtijevaju hitnu sistemsku terapiju. U tim slučajevima potrebno je započeti liječenje. Broj studija koje uspoređuju različite vrste terapije u stalnom je porastu. U posljednjem desetljeću terapija se značajno promijenila i unaprijedila. Sistemsku primjenu kortikosteroida s relativno niskim postotkom uspješnosti, ali ponekad ozbiljnih komplikacija gotovo u potpunosti je zamijenila terapija propranololom. Pulsed dye laser se najčešće primjenjuje kao dio multimodalnog liječenja kod zaostalih lezija nakon involucije te površnih i ulceriranih hemangioma.Vascular anomalies are subdivided into two main groups: vascular malformations and vascular tumours. The important initial aspect to consider is the use of correct terminology for proper differentiation and diagnosis of vascular lesions. Infantile haemangioma is the most frequent childhood tumour benign due to its typical course: development shortly after birth in most cases than proliferative exponential growth followed by involuting stage starting after 9 to 12 months and which can last for up to 7–10 years. Epidemiological observations suggest that infantile hemangiomas are more common in females, with a greater preference for lighter skin types and have higher incidence in premature infants, especially those with less than 1500 grams of the birth weight. Despite all research efforts in this field, the pathogenesis is still not fully understood. Three main hypotheses have been proposed: the theory of tissue hypoxia, the theory of embolization of placental endothelial cells and the theory of increased angiogenic and vasculogenic activity. Evidence was found that mesenchymal cells, isolated from proliferative infantile hemangiomas are capable of differentiating into endothelial perivascular and adipogenic cells. Although infantile hemangiomas are benign and self-limiting, severe complications can arise due to localization and fast tumour growth. IH often needs no treatment but the „watch and wait“ principle is followed less often nowadays, especially after the discovery that β-blockers both orally and topically in superficial types can also play an important role in their treatment. On the other hand, infantile hemangiomas associated with complications or those without complications but with great risk of developing complications obviously require immediate systemic treatment as well as ulcerated or hemangiomas giving serious cosmetic and functional impairment. In these cases therapy is necessary. The number of studies comparing different therapies is increasing. For many years systemic options used to be corticosteroids, with low success rates and sometimes important complications. Therapy has changed considerably over the last ten years. Currently propranolol has a main role in systemic treatment due to its safety et efficacy. Pulsed dye laser is the most commonly applied modality as a part of multimodal therapy for residual lesions, superficial and ulcerated infantile hemangiomas

Paediatric hand burns

Opekline šake u djece su relativno česte, uzrokovane pri dodiru s vrelim površinama, vrućom vodom, pirotehnikom i plamenom. Pravilnim konzervativnim ili operacijskim pristupom njihovom liječenju uz fizikalnu terapiju mogu se izbjeći ili smanjiti funkcijske i estetske posljedice. Neurovaskularna ugroza jedna je od najtežih komplikacija cirkumferentnih i dubokih opeklina šake i zahtijeva hitnu dekompresiju. Površne opeklinske ozljede i veći dio opeklina djelomične debljine kože dobro zacjeljuju uz pomoć različitih obloga za epitelizaciju. Dio opeklina djelomične i sve opekline pune debljine kože, zbog opsežnosti gubitka tkiva, zahtijevaju kirurški pristup i primjenu autolognih kožnih transplantata, kožnih režnjeva ili dermalnih regeneracijskih predložaka. Ekscizija u blijedoj stazi nožem ili hidrokirurškim sustavom, dobra hemostaza, transplantati djelomične debljine kože s vlasišta ili bedra, uz potporu kondicionirane plazme obogaćene trombocitima i uređaja za cijeljenje rana negativnim tlakom pristup su koji u pravilu daje dobre rezultate liječenja u djece. Dostupni dermalni regeneracijski predlošci svojom građom i potporom cijeljenju kvalitetnije nadomještaju dermalni sloj uz jednake ili bolje konačne funkcijske i estetske rezultate. U nedostatku periosta ili tetivnih ovojnica nakon debridmana opeklinske rane šake izbor je primjena kožnih režnjeva. Unutar prva 24 sata nakon opeklinske ozljede treba započeti s fizikalnom terapijom aktivnim i pasivnim vježbama. Ožiljci i kontrakture nakon liječenja opeklina šake mogu dovesti do djelomičnog gubitka funkcije šake. Osim kirurškog, multimodalni pristup uključuje primjenu masaže, silikonskih preparata, kompresivnih rukavica i laserske tretmane PDL i CO2 frakcijskim ablacijskim laserom. Najčešće tehnike plastične kirurgije kod operacijskih korekcija opeklinskih ožiljaka na dječjoj šaci su lokalni transpozicijski i klizni režnjevi te transplantati pune debljine kože.Hand burns are relatively common in children, caused by contact with hot surfaces, hot water, fireworks and flame. Appropriate conservative or surgical approach to their treatment with physical therapy can avoid or reduce functional and aesthetic consequences. Neurovascular compromise is one of the most serious complications of circumferential and deep hand burns and requires immediate decompression. Superficial burn injuries and most partial skin thickness burns can heal well using various epithelial dressings. Partial and full thickness skin burns require surgical access and use of autologous skin grafts, skin flaps or dermal regeneration templates. Bloodless excision with a surgical knife or hydro-surgical system, good haemostasis, scalp or thigh split thickness skin grafts, supported by platelet-rich plasma, and negative pressure wound treatment are approaches that generally provide good outcomes in children. The available dermal regeneration templates, with their structure and support for healing, replace dermal layer with equal or better final functional and aesthetic results. In the absence of periosteum or tendon sheaths after debridement of a burn wound, skin grafts are options for treatment. Within the first 24 hours after burn injury, physical therapy with active and passive exercises should be initiated. Scars and contractures after paediatric hand burns can lead to partial loss of function. The multimodal approach, in addition to surgery, involves massage, silicone gel and sheaths, compression gloves and PDL and CO2 fractional ablation laser treatments. Surgical techniques for scar correction of paediatric hand are local transposition and sliding flaps and full thickness skin grafts

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu