Opremljenost centralnim funkcijama naselja Dalmacije

U cilju svrstavanja naselja u Dalmaciji u skupine s obzirom na recentnu opremljenost centralnim funkcijama te razmatranja razvojnih implikacija koje iz toga proizlaze, u radu je analizirana opremljenost naselja s obzirom na šest osnovnih skupina funkcija. Detaljnija analiza razvojnih implikacija provedena je na razini naselja Šibensko-kninske županije koja u širem smislu pripadaju Pokrčju. Analiza opremljenosti naselja u Dalmaciji centralnim funkcijama pokazala je neravnomjeran razmještaj kao posljedicu dugoročnih trendova socio-ekonomskog razvoja. Demografski pokazatelji u prosjeku su najpovoljniji za naselja 3. reda opremljenosti centralnim funkcijama u Dalmaciji. Pritom su izražene razlike među pojedinim naseljima unutar skupina. Implikacije za razvoj i planiranje, posebno u odnosu na stalno i povremeno korištenje centralnih funkcija, proizlaze i iz izrazitog jačanja rekreativne funkcije, vidljive u apsolutnom povećanju i velikom relativnom udjelu stambenog fonda namijenjenog odmoru i rekreaciji. Značajke razmještaja stanovništva i centralnih funkcija nisu samo posljedica već i ključan čimbenik društveno-gospodarskog razvoja, a nastavak koncentracije stanovništva i funkcija u priobalnoj zoni može imati daljnje negativne razvojne posljedice

Inland-coastal demographic transformations in a karst area: a case study of the surroundings of Krka National Park (Croatia)

According to geographic possibilism, environment does not determine socio-economic development. However, the environment sets certain constraints and limitations for development. How do natural settings influence population dynamics? In this study, we examine this question using the example of Sibenik-Knin County, which includes Krka National Park (NP) with a GIS-based statistical approach. The following parameters represent natural factors: elevation, slope, distance from water, and proportion of karst areas. In addition, distance from Krka NP was also added as an independent semi-natural factor (despite the fact that it is a social construction). The dependent social parameters are population density for selected historical dates, population change, year of maximum population, natural increase, migration, and age index. The analysis units are the 199 settlements found in the county, and the 20 local administrative units (LAU2). The study period can be divided into five phases: from the first census in 1857 to 1921, there was a slow increase in most settlements; then a relatively constant phase up to 1961 (some settlements began shrinking in this period); a slow decrease until 1991; a rapid decrease during the next decade; and relative stabilisation to present day. These processes were also accompanied by significant inner and outer migrations. As for the relationships between natural and demographic factors, we found that although the coastal-inland area dichotomy is dominant in the study area, elevation has the highest correlation with most population parameters. However, distance from water is also significantly correlated with population change and migration in certain periods. In the inland areas, there are statistically significant differences between the demographic processes of fully-karstic and partially-karstic areas, while in the coastal zone, the karst effect is overshadowed by other social processes. The impact of Krka NP on the demographic characteristics of the surrounding settlements was statistically not detectable. Our final conclusion is that correlations between natural and population parameters are low or moderately strong but statistically significant in many cases, thus the basic principles of geographic possibilism are valid for the area

Kako se razvila i gdje se primjenjuje metoda scenarija

Pojam scenarija nalazimo u raznolikim kontekstima – vežemo ga, primjerice, uz kazalište i film, uz različite varijante rješenja nekog problema, jednu ili više varijanti nekog razvojnog projekta, uz postavljanje prema kriznim situacijama. Medutim, kada govorimo o metodi scenarija, govorimo o pojmu koji se povezuje s raznim oblicima istraživanja i planiranja, primjerice poslovnom, tehnološkom i planiranju u javnoj upravi, ili istraživanju i planiranju prostora i okoliša. Metoda scenarija razvila se nakon Drugog svjetskog rata, a među prvima scenarije su u tom smislu definirali Kahn i Wiener (1967), kao hipotetičke sljedove događaja koji su osmišljeni sa svrhom usmjeravanja pažnje na uzročne procese i točke donošenja odluke

Scenario method in spatial planning: a case study of the southern Croatian littoral

Predmet istraživanja rada je metoda scenarija s aspekta prostornog planiranja, a glavni cilj izrada scenarija kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih pristupa na primjeru Južnoga hrvatskoga primorja/Dalmacije. Razmatra se pojam, teorijski pristupi i modeli prostornog planiranja; razvoj i područja primjene metode scenarija; postupci izrade scenarija i tipovi scenarija; te primjena metode scenarija u istraživanju i planiranju prostora na različitim prostornim razinama. Kroz postupak faktorske analize 51 pokazatelja na razini 131 grada i općine u Dalmaciji prepoznato je šest osnovnih faktora utjecaja na razvojna obilježja nakon 2001. godine: 1. zaposlenost i općenito dinamična ekonomska aktivnost; 2. negativna prirodna promjena i demografsko starenje; 3. koncentracija stanovništva; 4. povećanje broja stanovnika i stambenog fonda, uz značajan udio stanova za odmor i rekreaciju; 5. turistički razvoj, te 6. općenito smanjena ekonomska aktivnost, uz orijentaciju na primarni i sekundarni sektor djelatnosti. Klaster analiza je rezultirala prepoznavanjem pet tipova gradova i općina prema razvojnim obilježjima. U kvalitativnom dijelu istraživanja primijenjena je metoda Delfi kroz dva kruga upitnika. Na temelju promišljanja 19 znanstvenika i stručnjaka izrađena su tri eksplorativna scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine: „Monokultura turizma“, „Održivi turizam“ i „Integralni razvoj“, i razmotrene implikacije za prostorno planiranje. Rezultati istraživanja pokazuju važnost primjene metode scenarija upravo u strateškom prostornom planiranju te prednosti kombinacije kvantitativnih i kvalitativnih pristupa u izradi scenarija. Pokazalo se da metoda scenarija u prostornom planiranju Dalmacije, pored trendova i predviđanja procesa, treba uključiti odgovarajuće implikacije ili korektivne mjere koje su važne za prostorno planiranje u užem smislu, ali i širi razvojni kontekst.The research topic is scenario method from the spatial planning point of view and the main goal is building scenarios by combining quantitative and qualitative tools using the example of Southern Croatian Littoral/Dalmatia. The definition of spatial planning; theories, rationalities, and models of spatial planning; development and application of scenario method; specific procedures of scenario building and scenario types; examples of scenario application in research and planning at different spatial levels are all analysed. Factor analysis of 51 development indicators for 131 towns and municipalities in Dalmatia resulted in 6 key factors of recent development characteristics: 1. employment and generally dynamic economic activity; 2. negative birth-to-death rate and population ageing; 3. population concentration; 4. increase in population number and housing, with a significant share of vacation homes; 5. tourist development; 6. generally smaller economic activity, with orientation to primary and secondary sector of economic activity. Cluster analysis resulted in 5 types (clusters) of towns and municipalities in Dalmatia, corresponding to development characteristics. The qualitative part of the research encompassed the application of the Delphi method through two rounds of questionnaires. Based on the responses of 19 scientists and experts three explorative development scenarios for Dalmatia until 2031 were developed: ‘Monoculture of tourism’, ‘Sustainable tourism’, and ‘Integral development’. Implications for spatial planning of Dalmatia were listed. The research results show the importance of the application of scenario method principally in strategic spatial planning, and the advantages of combining quantitative and qualitative approaches in scenario construction. It was confirmed that scenario method in spatial planning of Dalmatia, besides trends and prediction of processes, needs to encompass implications or corrective measures, that are important not only to spatial planning, but also to a wider development context

Scenario method in spatial planning: a case study of the southern Croatian littoral

Predmet istraživanja rada je metoda scenarija s aspekta prostornog planiranja, a glavni cilj izrada scenarija kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih pristupa na primjeru Južnoga hrvatskoga primorja/Dalmacije. Razmatra se pojam, teorijski pristupi i modeli prostornog planiranja; razvoj i područja primjene metode scenarija; postupci izrade scenarija i tipovi scenarija; te primjena metode scenarija u istraživanju i planiranju prostora na različitim prostornim razinama. Kroz postupak faktorske analize 51 pokazatelja na razini 131 grada i općine u Dalmaciji prepoznato je šest osnovnih faktora utjecaja na razvojna obilježja nakon 2001. godine: 1. zaposlenost i općenito dinamična ekonomska aktivnost; 2. negativna prirodna promjena i demografsko starenje; 3. koncentracija stanovništva; 4. povećanje broja stanovnika i stambenog fonda, uz značajan udio stanova za odmor i rekreaciju; 5. turistički razvoj, te 6. općenito smanjena ekonomska aktivnost, uz orijentaciju na primarni i sekundarni sektor djelatnosti. Klaster analiza je rezultirala prepoznavanjem pet tipova gradova i općina prema razvojnim obilježjima. U kvalitativnom dijelu istraživanja primijenjena je metoda Delfi kroz dva kruga upitnika. Na temelju promišljanja 19 znanstvenika i stručnjaka izrađena su tri eksplorativna scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine: „Monokultura turizma“, „Održivi turizam“ i „Integralni razvoj“, i razmotrene implikacije za prostorno planiranje. Rezultati istraživanja pokazuju važnost primjene metode scenarija upravo u strateškom prostornom planiranju te prednosti kombinacije kvantitativnih i kvalitativnih pristupa u izradi scenarija. Pokazalo se da metoda scenarija u prostornom planiranju Dalmacije, pored trendova i predviđanja procesa, treba uključiti odgovarajuće implikacije ili korektivne mjere koje su važne za prostorno planiranje u užem smislu, ali i širi razvojni kontekst.The research topic is scenario method from the spatial planning point of view and the main goal is building scenarios by combining quantitative and qualitative tools using the example of Southern Croatian Littoral/Dalmatia. The definition of spatial planning; theories, rationalities, and models of spatial planning; development and application of scenario method; specific procedures of scenario building and scenario types; examples of scenario application in research and planning at different spatial levels are all analysed. Factor analysis of 51 development indicators for 131 towns and municipalities in Dalmatia resulted in 6 key factors of recent development characteristics: 1. employment and generally dynamic economic activity; 2. negative birth-to-death rate and population ageing; 3. population concentration; 4. increase in population number and housing, with a significant share of vacation homes; 5. tourist development; 6. generally smaller economic activity, with orientation to primary and secondary sector of economic activity. Cluster analysis resulted in 5 types (clusters) of towns and municipalities in Dalmatia, corresponding to development characteristics. The qualitative part of the research encompassed the application of the Delphi method through two rounds of questionnaires. Based on the responses of 19 scientists and experts three explorative development scenarios for Dalmatia until 2031 were developed: ‘Monoculture of tourism’, ‘Sustainable tourism’, and ‘Integral development’. Implications for spatial planning of Dalmatia were listed. The research results show the importance of the application of scenario method principally in strategic spatial planning, and the advantages of combining quantitative and qualitative approaches in scenario construction. It was confirmed that scenario method in spatial planning of Dalmatia, besides trends and prediction of processes, needs to encompass implications or corrective measures, that are important not only to spatial planning, but also to a wider development context

Opremljenost centralnim funkcijama naselja Dalmacije

U cilju svrstavanja naselja u Dalmaciji u skupine s obzirom na recentnu opremljenost centralnim funkcijama te razmatranja razvojnih implikacija koje iz toga proizlaze, u radu je analizirana opremljenost naselja s obzirom na šest osnovnih skupina funkcija. Detaljnija analiza razvojnih implikacija provedena je na razini naselja Šibensko-kninske županije koja u širem smislu pripadaju Pokrčju. Analiza opremljenosti naselja u Dalmaciji centralnim funkcijama pokazala je neravnomjeran razmještaj kao posljedicu dugoročnih trendova socio-ekonomskog razvoja. Demografski pokazatelji u prosjeku su najpovoljniji za naselja 3. reda opremljenosti centralnim funkcijama u Dalmaciji. Pritom su izražene razlike među pojedinim naseljima unutar skupina. Implikacije za razvoj i planiranje, posebno u odnosu na stalno i povremeno korištenje centralnih funkcija, proizlaze i iz izrazitog jačanja rekreativne funkcije, vidljive u apsolutnom povećanju i velikom relativnom udjelu stambenog fonda namijenjenog odmoru i rekreaciji. Značajke razmještaja stanovništva i centralnih funkcija nisu samo posljedica već i ključan čimbenik društveno-gospodarskog razvoja, a nastavak koncentracije stanovništva i funkcija u priobalnoj zoni može imati daljnje negativne razvojne posljedice

Kako se razvila i gdje se primjenjuje metoda scenarija

Pojam scenarija nalazimo u raznolikim kontekstima – vežemo ga, primjerice, uz kazalište i film, uz različite varijante rješenja nekog problema, jednu ili više varijanti nekog razvojnog projekta, uz postavljanje prema kriznim situacijama. Medutim, kada govorimo o metodi scenarija, govorimo o pojmu koji se povezuje s raznim oblicima istraživanja i planiranja, primjerice poslovnom, tehnološkom i planiranju u javnoj upravi, ili istraživanju i planiranju prostora i okoliša. Metoda scenarija razvila se nakon Drugog svjetskog rata, a među prvima scenarije su u tom smislu definirali Kahn i Wiener (1967), kao hipotetičke sljedove događaja koji su osmišljeni sa svrhom usmjeravanja pažnje na uzročne procese i točke donošenja odluke

Scenario method in spatial planning: a case study of the southern Croatian littoral

Predmet istraživanja rada je metoda scenarija s aspekta prostornog planiranja, a glavni cilj izrada scenarija kombinacijom kvantitativnih i kvalitativnih pristupa na primjeru Južnoga hrvatskoga primorja/Dalmacije. Razmatra se pojam, teorijski pristupi i modeli prostornog planiranja; razvoj i područja primjene metode scenarija; postupci izrade scenarija i tipovi scenarija; te primjena metode scenarija u istraživanju i planiranju prostora na različitim prostornim razinama. Kroz postupak faktorske analize 51 pokazatelja na razini 131 grada i općine u Dalmaciji prepoznato je šest osnovnih faktora utjecaja na razvojna obilježja nakon 2001. godine: 1. zaposlenost i općenito dinamična ekonomska aktivnost; 2. negativna prirodna promjena i demografsko starenje; 3. koncentracija stanovništva; 4. povećanje broja stanovnika i stambenog fonda, uz značajan udio stanova za odmor i rekreaciju; 5. turistički razvoj, te 6. općenito smanjena ekonomska aktivnost, uz orijentaciju na primarni i sekundarni sektor djelatnosti. Klaster analiza je rezultirala prepoznavanjem pet tipova gradova i općina prema razvojnim obilježjima. U kvalitativnom dijelu istraživanja primijenjena je metoda Delfi kroz dva kruga upitnika. Na temelju promišljanja 19 znanstvenika i stručnjaka izrađena su tri eksplorativna scenarija razvoja Dalmacije do 2031. godine: „Monokultura turizma“, „Održivi turizam“ i „Integralni razvoj“, i razmotrene implikacije za prostorno planiranje. Rezultati istraživanja pokazuju važnost primjene metode scenarija upravo u strateškom prostornom planiranju te prednosti kombinacije kvantitativnih i kvalitativnih pristupa u izradi scenarija. Pokazalo se da metoda scenarija u prostornom planiranju Dalmacije, pored trendova i predviđanja procesa, treba uključiti odgovarajuće implikacije ili korektivne mjere koje su važne za prostorno planiranje u užem smislu, ali i širi razvojni kontekst.The research topic is scenario method from the spatial planning point of view and the main goal is building scenarios by combining quantitative and qualitative tools using the example of Southern Croatian Littoral/Dalmatia. The definition of spatial planning; theories, rationalities, and models of spatial planning; development and application of scenario method; specific procedures of scenario building and scenario types; examples of scenario application in research and planning at different spatial levels are all analysed. Factor analysis of 51 development indicators for 131 towns and municipalities in Dalmatia resulted in 6 key factors of recent development characteristics: 1. employment and generally dynamic economic activity; 2. negative birth-to-death rate and population ageing; 3. population concentration; 4. increase in population number and housing, with a significant share of vacation homes; 5. tourist development; 6. generally smaller economic activity, with orientation to primary and secondary sector of economic activity. Cluster analysis resulted in 5 types (clusters) of towns and municipalities in Dalmatia, corresponding to development characteristics. The qualitative part of the research encompassed the application of the Delphi method through two rounds of questionnaires. Based on the responses of 19 scientists and experts three explorative development scenarios for Dalmatia until 2031 were developed: ‘Monoculture of tourism’, ‘Sustainable tourism’, and ‘Integral development’. Implications for spatial planning of Dalmatia were listed. The research results show the importance of the application of scenario method principally in strategic spatial planning, and the advantages of combining quantitative and qualitative approaches in scenario construction. It was confirmed that scenario method in spatial planning of Dalmatia, besides trends and prediction of processes, needs to encompass implications or corrective measures, that are important not only to spatial planning, but also to a wider development context

Scenario Method in Spatial Research and Planning

Radi analize oblika scenarija koji su značajni za istraživanje i planiranje prostora te načina na koji se metoda scenarija upotrebljava u tom kontekstu na pojedinim prostornim razinama proveden je opsežan pregled literature vezane uz tipologije i primjere upotrebe metode scenarija. Prema prostornom i vremenskom okviru, svrsi i postupku izrade scenarija te izrađenim scenarijima, pobliže je analizirano jedanaest odabranih scenarijskih studija u europskim državama te devet studija u drugim svjetskim državama, opisanih u akademskim radovima. Na temelju analize tipologija scenarija izdvojeni su: a) eksplorativni, deskriptivni, prognozirajući – normativni, anticipativni, retrognozirajući scenariji, b) kvalitativni – kvantitativni, c) stručni – participativni, d) osnovni – upravljački scenariji i e) ostali tipovi scenarija. Analiza odabranih primjera upotrebe metode scenarija pokazala je posebno: prisutnost scenarija u različitim svjetskim državama i na različitim prostornim razinama, relevantnost u vrednovanju varijanti mogućega budućeg razvoja te postavljanju temelja strategija i specifičnih mjera planiranja i upravljanja, povezanost metode s integralnim pristupom prostornom razvoju, ali i regionalno i lokalno specifičnim temama te ulogu scenarija kao poveznice istraživanja u okviru znanosti o okolišu i prostornog planiranja.With the goal of analysing the forms of scenarios relevant for spatial research and planning, and ways in which the scenario method is contextually used at different spatial levels, a wide encompassing literature review was conducted in relation to typologies and examples of scenario method usage. Given the spatial and temporal frame, the purpose and procedure of scenario construction and resulting scenarios, eleven scenario studies in European countries and nine studies in other countries, described in published academic papers, were selected for closer analysis. On the basis of analysis of scenario typologies, underlying scenarios were recognised: a) explorative, descriptive, forecasting – normative, anticipatory, backcasting; b) qualitative – quantitative; c) expert – participatory; d) baseline – policy; and e) other types of scenarios. The analysis of selected examples of scenario method usage showed especially: the presence of the scenario method in different countries on different spatial levels; relevance in evaluating of alternatives of possible future developments and providing a firm ground for strategies and specific planning and policy measures; connections of the method to the integral approach to spatial development, but also to regionally and locally specific topics; the role of scenarios as links between environmental science research and spatial planning