The Media Space of the Russian Federation in Transition

Tranzicija je za ruske medije započela i prije stvaranja Ruske Federacije, odnosno raspada bivšeg SSSR-a. U razdoblju perestrojke, u drugoj polovici 80-ih godina, mediji su djelovali u granicama autoritarnog sistema i bili su instrumentalizirani. Prihvaćanjem Zakona RF o tisku i drugim sredstvima masovne informacije godine 1991. nastupio je kraj instrumentalnog modela, i u prvi plan izdignute su ideje o depolitizaciji sredstava javnog informiranja i ideje o medijima kao "četvrtoj vlasti". Uloga medija i njihova popularnost u to vrijeme još su više porasli. Medijski prostor u Rusiji danas se još uvijek nalazi u procesu tranzicije, osjetljivo reagirajući na političke, gospodarske i socijalne promjene u zemlji.Transition for the Russian media had begun even before the Russian Federation was established, i.e. before the former Soviet Union collapsed. At the time of the pereistroika in the second half of the 80\u27s, the media functioned under conditions of an authoritarian system and they were instrumentalized. When the RF Law on press and other mass media was adopted in 1991, the instrumentalization model came to an end and ideas on depoliticization of the mass media and ideas on the media as of "the fourth government" came to the foreground. The role of the media and their popularity grew even more in this period. The media space in Russia today still undergoes the process of transition, reacting with considerable sensitivity to political, economic and social changes in the country

Pop art

Politički i društveni faktor određuju podlogu za bilo koji umjetnički pravac, pa tako i za Pop art koji je usko povezan sa šezdesetim godinama. 60-te se smatraju kulturnom razdjeljnicom kad su se pojavila mnoga znanstvena postignuća. Rock glazba, film, televizija uzrokovali su traženje seksualne slobode i izbjegavanje konvencionalnog. U takvom okruženju javila se umjetnost koja želi brisati granice umjetničkog i neumjetničkog te koja nudi nove izvore teme i motiva. Pop art je rođen u Velikoj Britaniji 50-ih godina, a svoj vrhunac je doživio 60-ih godina u SAD-u pa stoga možemo reći da je rođen dva puta. Tematika, forma i medij pop arta otkrivaju način života koji povezujemo više sa 60-im godinama. Kao društveno angažiran pravac, unesao je svježinu i trivijalnost u uspavanu atmosferu u umjetnosti. Inspiriran kulturom većine i estetikom svakodnevnice razumljiv je i prihvatljiv svima. Najvažnija karakteristika pop arta nije korištenje svakodnevnih predmeta i preispitivanje stvarnosti već to što je prihvatio reklamne konvencije i stavio ih u kontekst umjetnosti. Pop art je proizvod masovnih medija koji su i stvorili potrošačko društvo, a pop art je toga bio itekako svjestan. Umjetnost je iskoristila masovne medije kako bi se brže razvijala te kako bi se pomoću ikonografije iz masovnih medija približila ljudima

Pop art

Politički i društveni faktor određuju podlogu za bilo koji umjetnički pravac, pa tako i za Pop art koji je usko povezan sa šezdesetim godinama. 60-te se smatraju kulturnom razdjeljnicom kad su se pojavila mnoga znanstvena postignuća. Rock glazba, film, televizija uzrokovali su traženje seksualne slobode i izbjegavanje konvencionalnog. U takvom okruženju javila se umjetnost koja želi brisati granice umjetničkog i neumjetničkog te koja nudi nove izvore teme i motiva. Pop art je rođen u Velikoj Britaniji 50-ih godina, a svoj vrhunac je doživio 60-ih godina u SAD-u pa stoga možemo reći da je rođen dva puta. Tematika, forma i medij pop arta otkrivaju način života koji povezujemo više sa 60-im godinama. Kao društveno angažiran pravac, unesao je svježinu i trivijalnost u uspavanu atmosferu u umjetnosti. Inspiriran kulturom većine i estetikom svakodnevnice razumljiv je i prihvatljiv svima. Najvažnija karakteristika pop arta nije korištenje svakodnevnih predmeta i preispitivanje stvarnosti već to što je prihvatio reklamne konvencije i stavio ih u kontekst umjetnosti. Pop art je proizvod masovnih medija koji su i stvorili potrošačko društvo, a pop art je toga bio itekako svjestan. Umjetnost je iskoristila masovne medije kako bi se brže razvijala te kako bi se pomoću ikonografije iz masovnih medija približila ljudima

Pop art

Politički i društveni faktor određuju podlogu za bilo koji umjetnički pravac, pa tako i za Pop art koji je usko povezan sa šezdesetim godinama. 60-te se smatraju kulturnom razdjeljnicom kad su se pojavila mnoga znanstvena postignuća. Rock glazba, film, televizija uzrokovali su traženje seksualne slobode i izbjegavanje konvencionalnog. U takvom okruženju javila se umjetnost koja želi brisati granice umjetničkog i neumjetničkog te koja nudi nove izvore teme i motiva. Pop art je rođen u Velikoj Britaniji 50-ih godina, a svoj vrhunac je doživio 60-ih godina u SAD-u pa stoga možemo reći da je rođen dva puta. Tematika, forma i medij pop arta otkrivaju način života koji povezujemo više sa 60-im godinama. Kao društveno angažiran pravac, unesao je svježinu i trivijalnost u uspavanu atmosferu u umjetnosti. Inspiriran kulturom većine i estetikom svakodnevnice razumljiv je i prihvatljiv svima. Najvažnija karakteristika pop arta nije korištenje svakodnevnih predmeta i preispitivanje stvarnosti već to što je prihvatio reklamne konvencije i stavio ih u kontekst umjetnosti. Pop art je proizvod masovnih medija koji su i stvorili potrošačko društvo, a pop art je toga bio itekako svjestan. Umjetnost je iskoristila masovne medije kako bi se brže razvijala te kako bi se pomoću ikonografije iz masovnih medija približila ljudima

The Relationship between Corporate Social Responsibility, Corporate Reputation, and Business Performance

Formerly, it was considered that the main task of the corporate sector is to ensure economic performance. Nowadays, this attitude has changed and the term the bottom line has been replaced by the term the triple bottom line. Accordingly, not only financial performance but also the impact on the environment and society in which the organization operates is taken into consideration when measuring its effectiveness. Today, a corporation is not only expected to operate efficiently but also to be socially responsible. On the other hand, thanks to emphasizing social responsibility in their communication with stakeholders, corporations can have a positive reputation and good business performance. Therefore, the main goal of this article is to investigate how corporate communications managers of successful retail companies in Croatia, based on their practical experience, perceive the relationship between corporate social responsibility, reputation, and business performance. Specifically, the in-depth interview method was used to examine the attitudes of corporate communications managers of successful companies in retail market on the relationship between corporate social responsibility, reputation, and business performance. The results show that the surveyed public relations experts notice a positive relationship between corporate social responsibility and reputation, and also see a positive relationship between corporate social responsibility and business performance

Corporate Social Responsibility in the Practice of Public Relations Professionals

Are public relations a socially irresponsible profession? Although the image of public relations professionals can still be negative, in theory, they should help their organizations be socially responsible. This paper aims to explore the work of public relations experts concerning corporate social responsibility among those who work for successful retail chains in Croatia. The research paper resides on a survey conducted by the method of in-depth interviews with seven corporate communications managers selected among the 20 best retailers in the fast-moving consumer goods on the Croatian market. The research showed that the surveyed public relations experts are not directly in charge of the strategic planning of their companies socially responsible business programs. However, most respondents confirmed the existence of a communication strategy for CSR activities regarding different stakeholders.  Besides, the results show that the heads of the communications department daily participate at the executive level of socially responsible programs. These results are showing that those corporate communications managers are generally not members of senior management, where decision-making takes place. Finally, the conclusion is that the surveyed public relations experts in their practical work mainly help their companies to be socially responsible. This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.</p

IMPACT OF TERRORISM ON THE MEDIA’S ROLE AND ACTIVITY

Poslije 11. rujna 2001. nisu drastično povećani samo razmjeri i ciljevi terorizma, nego je proširen i krug društvenih grupa i instituta u koje on zadire. Bit “klasičnog” terorizma točno je izražena u starome kineskom aforizmu: “ubiti jednoga – uplašiti stotine”. Poslije napada na WTC nije promijenjen broj žrtava samo toga nego i većine terorističkih napada koji su uslijedili diljem svijeta pa bi taj aforizam sada mogao glasiti: “ubiti tisuće – uplašiti milijarde”. Ako je, dakle, klasični terorizam bio svojevrsni “trio” čiji su sudionici bili “teroristi + njihove žrtve + vlast”, suvremeni terorizam sve češće poprima oblik “kvarteta” u kojem su “teroristi + njihove žrtve + vlast + masovni mediji”.In the wake of 11 September 2001 not only the scope and the goals of terrorism drastically expanded but also the circle of social groups and institutions it encroaches upon. The essence of the “classical” terrorism is aptly summarized by the old Chinese adage: “kill one, scare hundreds”. The attack on the WTC altered these numbers not only for that attack but also for most terrorist attacks all over the world, so this aphorism might now run: “kill thousands, scare billions”. If the classical terrorism was a sort of a “trio” whose participants were “terrorists + their victims + power”, contemporary terrorism increasingly takes the form of a “quartet”: “terrorists + their victims + power + mass media”