Changes in dynamic properties of reinforced concrete frame experimentally tested on a shaking table

U radu je promatrana armiranobetonska konstrukcija eksperimentalno ispitana na potresnome stolu. Fizički je model konstrukcije ispitan u četiri faze, pri čemu je svaka faza uključivala potres snažnijega intenziteta. To je omogućilo istraživanje utjecaja oštećenja konstrukcije na njezina dinamička svojstva: prigušenje i osnovni period osciliranja. Za promatranu je konstrukciju napravljena procjena prigušenja i osnovnoga perioda osciliranja nakon svake završene faze ispitivanja primjenom vremenskih zapisa pomaka dostupnih autorima. Rezultati dobiveni na stvarnoj konstrukciji uspoređeni su s preporučenim vrijednostima prigušenja te proračunanim vrijednostima osnovnoga perioda osciliranja uz primjenu analitičkih izraza iz dostupne literature. Osim toga, u radu je prikazan i jednostavan način filtriranja i zaglađivanja vremenskih zapisa koji sadrži visoko frekvencijski šum.This paper observes reinforced concrete structure experimentally tested on a shaking table. The physical model of the structure was tested in four phases where each phase involved shaking of higher intensity. This allowed study of the influence of structural damage on its dynamic properties. For the observed structure an estimation of the damping and the natural period of oscillation was made after each completed phase of the test using displacement time history records available to the authors. The results obtained from the real structure were compared with the recommended values of damping and calculated values of the fundamental period of oscillation using analytical expressions provided in available literature. Besides that, the paper shows simple way of filtering and smoothing of time histories that comprises high frequency noise

Sulphur Compound Distributions in the Upper Jurassic Source Rocks from the Dinarides

The distribution of elemental sulphur and sulphur bound in inorganic and organic compounds was investigated for three surface samples of the oil-source rock from the Upper Jurassic strata in the Dinarides. Concentrations of elemental sulphur are very low and the concentrations of sulphur bound in pyrite and sulphates are relatively low. On the other hand, organically-bound sulphur in both kerogens and bitumens is rather high, representing almost a tenth of the bitumens and the kerogens by weight. Among the organo-sulphur compounds in bitumens, analyzed by GC-MS, alkylthiophenes, alkylbithiophenes, alkylthiolanes, alkylbenzothiophenes and alkyldibenzothiophenes were identified. Among the pyrolysis products of kerogens alkylthiophenes, alkenylthiophenes and benzothiophenes were identified. Based on similar sulphur distribution and the same organo-sulphur compounds identified in the bitumens and kerogen pyrolysates, samples are thought to be geochemically related. The extremely high concentrations of organic matter and of organically-bound sulphur indicate that the depositional environment of the Upper Jurassic strata in the Dinarides was most probably anoxic and iron lean

Fundamental period and damping of experimentally tested reinforced-concrete building under different damage levels

Blind prediction of the dynamic behavior of experimentally tested structures employing numerical models is a professional and academic challenge that brings to test existing knowledge and produces a new understanding of the performance of structures. The pre-test model is usually first validated through the fundamental period. This only adds certainty to the elastic model. However, the post-elastic behavior is steered by damping inter alia. This property of the model is usually assessed based on empirically derived analytical expressions. This paper investigates to what extend analytical expressions for estimation of the fundamental period and damping give a good prediction of numerically and experimentally obtained counterparts. As a governing vehicle of this paper, experimentally obtained data from the 2012 blind test contest was used. The experiment included testing of a reinforced concrete frame using a shaking table and motions of increasing intensity levels, wherein the frame was not repaired between the tests. Besides the literature overview of analytical expressions for estimation of fundamental period and damping, this paper presents dynamic properties of experimentally tested building obtained from pseudo-free vibrations. The results of this study convey that analytical expressions underestimate experimentally and numerically obtained fundamental period, but give a good prediction of damping

Perinatalni mortalitet u blizanačkim trudnoćama

U blizanačkim trudnoćama postoje brojni rizični čimbenici koji mogu rezultirati ozbiljnim komplikacijama trudnoće i nepovoljnim perinatalnim ishodima, među kojima je najteži gubitak ploda u smislu mrtvorođenja ili neonatalne smrti novorođenčeta. U svrhu utvrđivanja perinatalnog mortaliteta u blizanačkim trudnoćama u Republici Hrvatskoj analizirani su podaci o porođajima i njihovim ishodima u 2017. godini, ekstrahirani iz baze porođaja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Ciljevi rada su utvrđivanje učestalosti rađanja blizanaca u odnosu na životnu dob majki, analiza gestacijske dobi i načina dovršenja porođaja kod takvih trudnoća te analiza perinatalnog mortaliteta i uzroka perinatalnih smrti u blizanačkim trudnoćama. U 2017. godini u hrvatskim rodilištima je zabilježeno ukupno 36.662 rođenih iz 36.033 porođaja. Udio jednoplodnih porođaja u ukupnom broju porođaja bio je 98,28%, blizanački porođaji činili su 1,69%, a porođaji trojaka 0,03%. U ukupnom broju perinatalno umrle djece, 84,7% (188/222) rođeno je u jednoplodnim, 13,1% u blizanačkim (29) i 2,2% (5) u porođajima trojaka. Majke koje su rodile blizance bile su u prosjeku starije od majki kod kojih je zabilježen jednoplodan porođaj (31,6 g. : 30,1 g.). S obzirom na trajanje trudnoće 93,4% jednoplodnih bilo je terminsko, dok je kod blizanačkih zabilježen gotovo jednak udio porođaja u dobnoj skupini 32.–36. navršenog tjedna trudnoće i u skupini 37.–41. tjedna trudnoće. Ukupni perinatalni mortalitet je u jednoplodnim trudnoćama iznosio 5,31‰, a u blizanačkim 23,81‰. Najviša je stopa perinatalnog mortaliteta u objema skupinama zabilježena kod rođenih s težinom < 500 g i u težinskoj podskupini 500 – 999 g. S obzirom na trajanje trudnoće, perinatalni mortalitet u blizanačkim trudnoćama bio je viši u odnosu na jednoplodne trudnoće samo u skupini terminskih trudnoća. Vodeći uzroci perinatalnih smrti bile su infekcije, kratko trajanje trudnoće i niska težina neonatusa s posljedičnom nezrelošću te kongenitalne malformacije. Između perinatalno umrlih iz jednoplodnih i blizanačkih trudnoća nije bilo značajnih razlika u uzrocima smrti osim učestalijeg intrauterinog zastoja rasta u blizanaca

Perinatalni mortalitet u blizanačkim trudnoćama

U blizanačkim trudnoćama postoje brojni rizični čimbenici koji mogu rezultirati ozbiljnim komplikacijama trudnoće i nepovoljnim perinatalnim ishodima, među kojima je najteži gubitak ploda u smislu mrtvorođenja ili neonatalne smrti novorođenčeta. U svrhu utvrđivanja perinatalnog mortaliteta u blizanačkim trudnoćama u Republici Hrvatskoj analizirani su podaci o porođajima i njihovim ishodima u 2017. godini, ekstrahirani iz baze porođaja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Ciljevi rada su utvrđivanje učestalosti rađanja blizanaca u odnosu na životnu dob majki, analiza gestacijske dobi i načina dovršenja porođaja kod takvih trudnoća te analiza perinatalnog mortaliteta i uzroka perinatalnih smrti u blizanačkim trudnoćama. U 2017. godini u hrvatskim rodilištima je zabilježeno ukupno 36.662 rođenih iz 36.033 porođaja. Udio jednoplodnih porođaja u ukupnom broju porođaja bio je 98,28%, blizanački porođaji činili su 1,69%, a porođaji trojaka 0,03%. U ukupnom broju perinatalno umrle djece, 84,7% (188/222) rođeno je u jednoplodnim, 13,1% u blizanačkim (29) i 2,2% (5) u porođajima trojaka. Majke koje su rodile blizance bile su u prosjeku starije od majki kod kojih je zabilježen jednoplodan porođaj (31,6 g. : 30,1 g.). S obzirom na trajanje trudnoće 93,4% jednoplodnih bilo je terminsko, dok je kod blizanačkih zabilježen gotovo jednak udio porođaja u dobnoj skupini 32.–36. navršenog tjedna trudnoće i u skupini 37.–41. tjedna trudnoće. Ukupni perinatalni mortalitet je u jednoplodnim trudnoćama iznosio 5,31‰, a u blizanačkim 23,81‰. Najviša je stopa perinatalnog mortaliteta u objema skupinama zabilježena kod rođenih s težinom < 500 g i u težinskoj podskupini 500 – 999 g. S obzirom na trajanje trudnoće, perinatalni mortalitet u blizanačkim trudnoćama bio je viši u odnosu na jednoplodne trudnoće samo u skupini terminskih trudnoća. Vodeći uzroci perinatalnih smrti bile su infekcije, kratko trajanje trudnoće i niska težina neonatusa s posljedičnom nezrelošću te kongenitalne malformacije. Između perinatalno umrlih iz jednoplodnih i blizanačkih trudnoća nije bilo značajnih razlika u uzrocima smrti osim učestalijeg intrauterinog zastoja rasta u blizanaca

Nacionalna baza podataka o porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj

Od 2001. godine u rutinskoj zdravstvenoj statistici nastupile su promjene u evidenciji perinatalne zdravstvene zaštite. Izmijenjen je obrazac prijave poroda na temelju prijave poroda Svjetske zdravstvene organizacije Obstetrical Quality Development i uveden obrazac prijave perinatalne smrti u svrhu prikupljanja podataka o uzrocima perinatalnih smrti. Ove prijave se dostavljaju u nacionalnu bazu podataka o porodima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje se provode provjere potpunosti i točnosti temeljnih podataka za izradu pokazatelja perinatalne zaštite. Svrha prikupljanja podataka o porodima i perinatalno umrlima je usporedba osnovnih pokazatelja perinatalne zdravstvene zaštite između zdravstvenih ustanova istih razina (klinička i ostala – županijska i mala rodilišta), utvrđivanje potrebnih mjera za poboljšanje kvalitete rada prema rodilišnim razinama, usporedba s drugim europskim zemljama i evaluacija perinatalne zaštite kroz stručne i znanstvene radove

Izmjene načina prikupljanja podatka iz odabranih djelatnosti primarne zdravstvene zaštite za javnozdravstvene svrhe

Primarna zdravstvena zaštita čuvar je ulaza u zdravstveni sustav, a koristeći odgovarajući informacijski sustav, omogućava standardizirani pristup i upravljanje medicinskim i javnozdravstvenim informacijama, bolju horizontalnu i vertikalnu suradnju među razinama zdravstvene zaštite te osigurava jednakost među korisnicima u zdravstvu. Izmjenom načina prikupljanja podataka iz agregiranih izvještaja, putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava dobiveni su sveobuhvatni, točni i pravodobni podaci te su omogućene detaljnije analize u svrhu podizanja kvalitete i donošenja odluka u zdravstvenom sustavu

UČESTALOST, RIZIČNI ČIMBENICI I ISHODI TRUDNOĆA KOD INDUKCIJE POROĐAJA U HRVATSKOJ – NACIONALNO JEDNOGODIŠNJE ISTRAŽIVANJE

The aim of this study was to determine the prevalence of labor induction in Croatia, as well as the main risk factors and adverse pregnancy outcomes associated with labor induction. Materials and methods: A cross-sectional study was performed using data from medical birth certificates collected in 2019 in Croatia. Results: Among 36,603 deliveries in 2019, the prevalence of labor induction was 14.1%. Women whose labor was induced were older, had a higher body mass index (BMI), and more frequent gestational weight gain above recommendations compared to women with spontaneous onset of labor (p<0.001). Induced labors were more frequent in pregnancies with gestational diabetes, gestational hypertension, preeclampsia, and fetal growth restriction (p<0.001 all). Women with induced labor had a higher incidence of cesarean section, vacuum extraction, postpartum hemorrhage, shoulder dystocia, and more frequently delivered infants above 4000 g (p<0.05 all). Logistic regression showed that maternal age, pre-pregnancy BMI, gestational diabetes, gestational hypertension, preeclampsia, fetal growth restriction, and gestational age at delivery were significant predictors of labor induction (p<0.001 all). Conclusions. The prevalence of labor induction in Croatia is 14.1%. Labor induction is associated with important risk factors and adverse perinatal outcomes, which can partially be attributed to the mode of labor onset. All of these should be taken into account when performing this obstetric procedure.Indukcija porođaja važan je opstetrički zahvat koji se provodi u sve većem broju porođaja diljem svijeta s ciljem smanjenja perinatalnog pobola i smrtnosti. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost indukcije porođaja u Hrvatskoj te glavne rizične čimbenike i nepoželjne ishode povezane s indukcijom porođaja. Materijali i metode: Provedeno je presječno istraživanje pomoću podataka sakupljenih pri prijavi porođaja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u 2019. godini u Republici Hrvatskoj. Rezultati: Na ukupno 36.603 porođaja u 2019. godini u Republici Hrvatskoj učestalost indukcije porođaja bila je 14,1 %. Trudnice kod kojih je porođaj bio induciran bile su starije, imale su veći indeks tjelesne mase i češće prirast tjelesne težine u trudnoći iznad preporučenog u usporedbi s trudnicama koje su imale spontani početak porođaja (p<0,001 sve). Porođaj je češće induciran kod trudnoća s komplikacijama poput gestacijskog dijabetesa, gestacijske hipertenzije, preeklampsije i intrauterinog zastoja u rastu ploda (p<0,001 sve). Trudnice kojima je porođaj induciran češće su rodile carskim rezom, vakuum-ekstrakcijom, češće su imale postpartalno krvarenje, distociju fetalnih ramena te su češće rađale novorođenčad iznad 4000 g u usporedbi s trudnicama u kojih je porođaj započeo spontano (p<0,05). Logistička regresija pokazala je kako su dob trudnice i indeks tjelesne mase prije trudnoće, gestacijski dijabetes, gestacijska hipertenzija, preeklampsija, intrauterini zastoj u rastu ploda i gestacijska dob kod porođaja značajni prediktori indukcije porođaja (p<0,001 sve). Zaključak: Učestalost indukcije porođaja u Hrvatskoj je 14,1%. Indukcija porođaja povezana je s važnim rizičnim čimbenicima i nepoželjnim perinatalnim ishodima koji se djelomice mogu pripisati načinu početka porođaja. O svemu navedenom treba voditi računa kada se savjetuje i planira navedeni opstetrički zahvat

The prevalence of muscular dystrophy and spinal muscular atrophy in Croatia: data from national and non-governmental organization registries

Aim To determine the prevalence of muscular dystrophy (MD) and spinal muscular atrophy (SMA) in Croatia by use of multiple epidemiological tools. Methods This epidemiological study collected data from three national patient registries and one database of a non-governmental organization (NGO) of MD and SMA patients. The study involved all individuals who either had undergone hospital treatment for MD or SMA, had consulted their primary health care providers for MD- and SMA-related symptoms, were listed as disabled due to MD or SMA, or were members of the mentioned NGO in 2016. In order to prevent double entries, we created a new database of all living individuals, each with a unique identification number. The prevalence rates for 2016 were calculated by age and sex groups.Results There were 926 patients diagnosed with MD (544 men). Most men diagnosed with MD were in the age group 10-19, whereas most women were in the age group 50-59. MD prevalence in Croatia was 22.2 per 100 000 population. There were 392 patients diagnosed with SMA (198 men). Most men with SMA were in the age group 50-59, whereas most women were in the age group 60-69. SMA prevalence in Croatia was 9.3 per 100 000 population. Conclusion SMA prevalence rate in Croatia is similar to SMA prevalence worldwide. However, MD prevalence rate is higher than worldwide estimates. This difference could be attributed to the fact that we could not confirm whether every patient registered in these databases actually met the diagnostic criteria for MD and SMA