GRAPEVINE FE-CHLOROSIS ON PODUNAVLJE VINEGROWING AREA

Karbonatna tla na lesu kao matičnome supstratu karakteriziraju područje vinogradarske podregije Podunavlje, smještene na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Kloroze na tim tlima česta su pojava, a uglavnom se javljaju kao posljedica viška kalcija i magnezija i nedovoljne opskrbljenosti tla željezom i cinkom ili je uvjetovana njihovom inaktivacijom, odnosno prelaskom u oblike koji su biljci nepristupačni. Nedostatak željeza kod vinove loze manifestira se međužilnom klorozom prvo mlaih listova, pri čemu nervatura lista ostaje zelena, a potom dolazi i do pojave rubne nekroze i opadanja liša. Rezultati istraživanja obuhvaćaju podatke koji su dobiveni na temelju istraživanja na širem prostoru vinogradarske podregije Podunavlje i egzaktnih istraživanja u poljskome gnojidbenome pokusu. Istraživanja na prostoru vinogradarske podregije Podunavlje, vinogorja Srijem, Erdut i Baranja, obavljena su u srpnju 2007. godine, a obuhvaćala su pozicioniranje lokacije nasada, procjenu klorotinosti nasada, ocjenu opsega stanja nasada i utvrđivanje ukupne koncentracije kloroplastnih pigmenata indirektnom metodom (klorofil metar) na klorotinim i neklorotinim biljkama vinove loze. Iz podataka dobivenih klorofil metrom, izračunat je intenzitet relativne kloroze. Poljski pokus smješten na proizvodnim površinama trvtke Agro-Ilok d.d. u Iloku, lokalitet Radoš, proveden je tijekom 2008. i 2009. godine na kultivaru Graševina, podlozi Kober 5BB, kao najznačajnijem bijelom kultivaru i podlozi na prostoru vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 5x3 stepenice. Glavni faktor A činili su različiti kemijski tretmani u osnovnoj gnojidbi: A1 = 0 kontrola bez gnojidbe; A2 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl); A3 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4); A4 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O; A5 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O. B faktor imao je tri stepenice: B1 = bez folijarnoga tretmana; B2 = folijarno dva tretiranja (jedanput prije i jedanput nakon cvatnje s 2,5 kg Fe ha-1); B3 = folijarno četiri tretiranja (dvaput prije i dvaput nakon cvatnje s 5 kg Fe ha-1). Gnojidba kalijem djelovala je na signifikantno povećanje prinosa uz rizik pogreške od P=0,01% u obje godine istraživanja u odnosu na kontrolni tretman. Gnojidba različitim izvorima kalija i uz dodatak FeSO4x7H2O u osnovnoj gnojidbi nije utjecala na sadržaj šećera u moštu ni u jednoj godini. Gnojidbeni tretmani u osnovnoj gnojidbi, kao i folijarna tretiranja, nisu značajnije utjecala na ukupnu kiselost mošta ni u jednoj godini. Postotak fosfora u suhoj tvari lista nije se mijenjao s različitim izvorima kalija, kao ni dodatkom željeza u tlo, niti folijarnim tretiranjem. Gnojidba kalijem povećala je razinu kalija u listu u odnosu na negnojeno tim elementom. Kalijev klorid, kao i kalijev sulfat, s 25 kg ha-1 željeza u osnovnoj gnojidbi, ali i bez željeza djelovali su na porast koncentracije željeza u listu. Folijarna gnojidba željezom signifikantno djeluje na porast željeza u lišću u obje godine, s izuzetkom 2009. godine u fazi cvatnje. Nije bilo vizualnih simptoma Fe-kloroze na lišću u obje faze razvoja niti u jednoj godini istraživanja. Koncentracija mangana nije se mijenjala gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kod varijanata gnojidbe kalija sa željezom u osnovnoj gnojidbi, a ni folijarnim tretiranjem tijekom vegetacije. Koncentracija cinka u suhoj tvari lista nije bila podložna značajnijim promjenama gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kalija u kombinaciji sa željezom u osnovnoj gnojidbi. Još manji utjecaj imalo je folijarno tretiranje na promjenu cinka u lišću u fazi cvatnje. Koncentracija bakra u listu mijenjala se gnojidbom kalijem, ali ne izrazito, dok folijarna gnojidba nema utjecaja na promjenu koncentracije bakra ni u jednoj godini istraživanja. Korelacijskom analizom utvrđena je vrlo značajna negativna korelacija između koncentracije kalija i omjera K/Ca u suhoj tvari lista. Visoko značajna pozitivna korelacija utvrđena je između koncentracije kalija u suhoj tvari lista i sume kationa K+Ca+Mg. Temeljem postignutih rezultata, možemo zaključiti kako Fe-kloroza vinove loze na širem području vinogradarske podregije Podunavlje predstavlja značajan problem u proizvodnji groža i vina. Izostali su očekivani efekti gnojidbenih varijanata glede kloroze, kao i pojave koje prate taj fiziološki nedostatak. Ti su rezultati dobiveni u značajno promijenjenim klimatskim uvjetima, s trendom suše u vegetaciji i blagom zimom. Istraživanje tim više zahtijeva daljnji kontinuitet rada, zbog dobivanja što više podataka u novonastalim klimatskim uvjetima.The characteristic of Podunavlje vinegrowing area in the far east of the Republic of Croatia is carbonate soil with loess as a parent substrate. Chlorosis is common on this soil and it is often caused by excess concentrations of calcium and magnesium and deficiency of iron and zinc. It can also be resulted by inactivation, if it is transformed so that a plant can not use it. The lack of iron in grape vine is resulted in leaf vein, first in younger leaves where the venation remains green, and then marginal necrosis and defoliation are developed. The results of the study include the data based on the field researches of Podunavlje vinegrowing subregion and exact research of fertilization field trial. Field research of Podunavlje vinegrowing subregion, vineyards of Srijem, Erdut and Baranya were conducted in July 2007. The field research consisted of locating plantations, measuring plantations chlorosis, determining their general condition and measuring total concentration of chloroplast pigments by an indirect method (chlorophyll meter) on the chlorotic and nonchlorotic plants of a grapevine. The intensity of a relative chlorosis was calculated from data measured by a chlorophyll meter. Field research was located on the production area of a company Agro-Ilok ltd. in Ilok, locality Radoš, and carried out during the period 2008 and 2009. It included cultivar Welsh Riesling, grapevine stock Kober 5BB, the most important white cultivar and grapevine stock in the vinegrowing region Continental Croatia. The experiment was set up according to a split plot method at 5x3 levels. The main factor A consisted of different chemical treatments in a basic fertilization: : A1 = 0 control without fertilization; A2 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl); A3 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4); A4 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O; A5 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O. Factor B had got three levels: B1 = without foliar treatment; B2 = two foliar treatments (once before and once after the flowering with 2.5 kg Fe ha-1); B3 = four foliar treatments (twice before and twice after the flowering with s 5.0 kg Fe ha-1). Potassium fertilization has significantly increased yield by P=0.01% in both years of the research considering the control treatment. Fertilization with different source of potassium with FeSO4x7H2O supplement in the main fertilization hasn’t affected the sugar content in must in any year. The fertilization treatments in the main fertilization like the foliar treatments, haven’t reached a significant effect on the total acidy of the must in any year. The percentage of phosphorus in leaf dry matter hasn’t changed as a result of different sources of potassium, iron supplement in soil or foliar treatment. The amount of potassium in leaf was increased by potassium fertilization, compared to the cases where this element hasn’t been used. The amount of iron in the leaf was increased by potassium chloride and sulphate with 25 kg ha-1 of iron in the main fertilization, or even without the iron. Foliar fertilization with iron had a significant effect on the increase of iron in leaves in both years, except for 2009 in the flowering stage. There were no visual symptoms of Fe-chlorosis on leaves in both growth stages in any of the research year. Manganese concentration hasn’t changed as a result of potassium fertilization with different sources, potassium and iron fertilization in the main fertilization or foliar treatment during the vegetation. Zinc amount in leaf dry matter hasn’t significantly changed due to fertilization of different sources of potassium or potassium with iron in the main fertilization. Foliar treatment has made even a smaller effect on the change of zinc in leaves in the flowering stage. The amount of copper has slightly changed during the potassium fertilization, yet foliar fertilization hasn’t affected the change of copper in any of the research year. Correlation analysis laid down a negative correlation between the potassium content and the K/Ca ratio in the leaf dry matter. There is a very positive correlation between the amount of potassium in the leaf dry matter and the sum of cations K+Ca+Mg. On the grounds of these results it can be concluded that Fe-chlorosis of the vine in a wide area of the Podunavlje vinegrowing subregion represents a considerable problem in the grape and vine production. Expected effects of the fertilization variants concerning the chlorosis and the phenomena associated to this physiological defect have failed. These results are obtained in significantly changed climate conditions with the tendency of drought in vegetation and a mild winter. That is why the research requires the continuity in order to obtain even more data in the new climate conditions

Sterilizacija različitih tipova eksplantata u mikropropagaciji podloga trešnje CAB-6p i Gisela 6

Research with the objective of finding efficient (non residual) sterilants for the purpose of greater automatization in establishing aseptic in vitro tissue culture was conducted on cherry rootstocks CAB 6P and Gisela 6. Two ways of sterilization were examined (NaOCl and ozone O3) through survival rate on three types of explants; buds with primordial leaves, buds without primordial leaves and nodal non lignified segment with axillary buds. Ozone resulted with the high rate of survival (from 57 to 93%) regardless of the type of explants and the rootstock variety. By introducing a complete bud without destruction significantly resulted with the higher rate of survival (from 90 to 97%). Results indicate the potential for ozone sterilization of the starting material not only as an ostensible but the perforated (sub-cuticular transpiration) agent.Istraživanja s ciljem pronalaženja učinkovitih sterilizanata, u svrhu veće automatizacije u uspostavi aseptične kulture tkiva in vitro, provedena su na podlogama trešnje CAB 6P i Gisela 6. Ispitivana su dva načina sterilizacije (NaOCl i ozon O3), prateći stopu preživljavanja na tri tipa eksplantata; pupovi s primordijalnim lišćem, pupovi bez primordijalnoga lišća i nodijalni nelignificirani segment s aksilarnim pupom. Ozon je rezultirao visokom stopom preživljavanja (od 57 do 93%), bez obzira na vrstu eksplantata i varijante podloge. Uvođenjem cjelovitoga pupa bez destrukcije značajno je rezultiralo višom stopom preživljavanja (od 90 do 97%). Rezultati ukazuju na potencijal sterilizacije ozonom inicijalnoga biljnoga materijala, ne samo kao površinskoga, nego i penetrirajućeg (subkutikularnog) agenta

Using Knowledge of the Polyphenolic Profile of Croatian Wines for Marketing Purposes

Umjerena i redovita konzumacija vina povezana je s brojnim blagotvornim učincima vina na zdravlje čovjeka. Ti učinci su povezani s polifenolnim supstancijama iz vina koje imaju najsnažniji utjecaj na bolesti srca i krvnih žila. Polifenolne sastavnice vina su također zaslužne za antikancerogeno, neuroprotektivno i antidijabetičko djelovanje. Na temelju toga vino se, posebice crno, može smatrati funkcionalnom hranom koja ima i dokazano farmakološko djelovanje. Hrvatska obiluje vinorodnim područjima i kvalitetnim vinima, ali su te činjenice slabo iskorištene u marketinške svrhe. Crna vina iz Srednje i Južne Dalmacije imaju najveći sadržaj polifenola, što se pripisuje povoljnijim klimatskim uvjetima koji uvelike utječu na formiranje tih tvari u grožđu tijekom zriobe. Međutim, neka vina iz kontinentalne Hrvatske svojom kvalitetom ne zaostaju za dalmatinskim vinima. Naša se vina moraju istaknuti iz mase stranih, uvoznih vina koja su mahom jeftinija, ali ne nužno i slabije kvalitete od hrvatskih te privući kupca i u našoj zemlji, a posebice u inozemstvu. Navedene činjenice treba maksimalno iskoristiti u strategiji prodaje, distribucije, promocije i marketinga hrvatskih vina.Regular moderate wine consumption has been associated with numerous health benefits. These effects are associated with polyphenolic compounds found in wine that have the strongest influence on cardiovascular diseases. Polyphenols also exhibit anti-cancerogenic, neuroprotective, and anti-diabetic effects. Hence, wine, and especially red wine, may be considered as functional food with confirmed pharmacological effects. Croatia abounds with vineyards and high-quality wine, but these facts are insufficiently used in marketing. Red wine sorts from Central and South Dalmatia have the highest polyphenolic content that is attributed to favourable climatic conditions, which greatly determine the formation of these compounds during the ripening of grapes. Several wine sorts from continental Croatia, owing to their quality, are, however, not at all inferior to Dalmatian wine. Hence, our wine should be propounded from the bulk of cheap and lower-quality imported wine, as well as attract customers both at home and abroad. Given facts should be maximally used in the strategy of the selling, distribution, promotion and marketing of Croatian wine

BIOMETRIC ASSESSMENT OF SOME AMPELOTECHNICAL MEASURES SIGNIFICANCE ON CV. ZWEIGELT (VITIS VINIFERA L.) IN THE FERIČANCI VINEYARDS

U trogodišnjem pokusu ispitivani su pojedinačni i združeni učinci ampelotehničkih tretmana na količinu šećera i ukupnu kiselost u moštu kultivara Zweigelt. Istraživanja su provedena na proizvodnim površinama FeraVina d.o.o. Feričanci tijekom razdoblja 2006.-2008. godine. Pokus je postavljen po planu podijeljenih parcela (split-plot) u četiri ponavljanja. Za glavni čimbenik određeno je svojstvo «opterećenje trsa» u tri razine (24, 18 i 12 pupova po trsu), a kao podčimbenik «djelomična kasna ručna defolijacija» u dvije razine (ostavljeni i uklonjeni listovi u zoni grožđa). Količina šećera u moštu nije zavisila niti o jednome ispitivanome ampelotehničkome zahvatu, već isključivo o godini, kao najvećem i statistički visoko značajnome izvoru varijabiliteta. Učinci godine i djelomične kasne defolijacije statistički su visoko značajno (P≤0,01) utjecali na smanjenje ukupne kiselosti mošta u odnosu na tretman s ostavljenim lišćem u zoni grožđa.The individual and combined effects of ampelotechnical treatments on the amount of sugar and total acidity of Zweigelt variety were examined by the three-year experiment. The investigations were carried out in the Feravino Ltd Feričanci production areas from 2006 to 2008. The experiment was set up by split plot plan with four replications. The main factor was determined by the crop load in three levels (24, 18 and 12 buds per vine), and factor by late hand partial defoliation at two levels (left and removed leaves in the zone of grapes). The amount of sugar in the must did not depend on any ampelotechnical treatments tested but only on the year as the largest and statistically significant sources of variability. The effects of the late and partial defoliation were statistically highly significant (P<0.01) in decreasing the total acidity of must compared to the treatment with abandoned leaves in the grapes zone

Učinci ranog uklanjanja listova na koncentracije hlapljivih spojeva u Cabernet Sauvignon vinima iz vinogorja Ilok

The aim of this two year study was to evaluate effects of basal leaf removal before blooming on volatile composition of Cabernet Sauvignon wines in the Ilok vineyards (eastern Croatia). During two consecutive vintages (2013, 2014), two different treatments of basal leaf removal were applied: removal of 3 and 6 leaves, and control without leaf removal. Volatile compounds of resulting wines were identified and quantified by gas chromatography coupled with mass spectrometry. Organic acids and higher alcohols remained unaffected by treatments of early defoliation wine, except acetic acid and 2-methyl-6-hepten-1-ol. Early leaf removal was affected on six esters concentration only in the 2014 with different outcome. For compounds unaffected by defoliation, vintage was statistically significant source of variability, as the results of multivariate analysis have confirmed. Defoliation treatments in Cabernet Sauvignon wines from eastern continental part of Croatia should be adjusted to the weather condition in growing season.Cilj ovoga dvogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti učinke uklanjanja bazalnoga lista prije cvatnje na sadržaj hlapljivih spojeva Cabernet Sauvignon vina u vinogradima Ilok (istočna Hrvatska). Tijekom dviju uzastopnih godina (2013. i 2014.) primijenjena su dva različita tretmana uklanjanja bazalnih listova: uklanjanje 3 lista, 6 listova te kontrola bez uklanjanja listova. Hlapljivi spojevi dobivenih vina identificirani su i kvantificirani spregnutom tehnikom plinske kromatografije i spektrometrije masa. Tretmani rane defolijacije nisu imali učinka na koncentraciju organskih kiselina i viših alkohola, osim na octenu kiselinu i 2-metil-6-hepten-1-ol. Rana defolijacija utjecala je koncentracije šest estera samo u vinima iz 2014. godine s različitim ishodom. Za spojeve na koje rana defolijacija nije imala učinka, berba je bila statistički značajan izvor varijabilnosti, kao što su rezultati multivarijantne analize potvrdili. Tretmane rane defolijacije u Cabernet Sauvignon vinima u istočnome kontinentalnome dijelu Hrvatske potrebno je prilagoditi vremenskim prilikama tijekom vegetacijske sezone

FE-KLOROZA VINOVE LOZE NA PODUNAVSKOJ PODREGIJI

Karbonatna tla na lesu kao matičnome supstratu karakteriziraju područje vinogradarske podregije Podunavlje, smještene na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Kloroze na tim tlima česta su pojava, a uglavnom se javljaju kao posljedica viška kalcija i magnezija i nedovoljne opskrbljenosti tla željezom i cinkom ili je uvjetovana njihovom inaktivacijom, odnosno prelaskom u oblike koji su biljci nepristupačni. Nedostatak željeza kod vinove loze manifestira se međužilnom klorozom prvo mlaih listova, pri čemu nervatura lista ostaje zelena, a potom dolazi i do pojave rubne nekroze i opadanja liša. Rezultati istraživanja obuhvaćaju podatke koji su dobiveni na temelju istraživanja na širem prostoru vinogradarske podregije Podunavlje i egzaktnih istraživanja u poljskome gnojidbenome pokusu. Istraživanja na prostoru vinogradarske podregije Podunavlje, vinogorja Srijem, Erdut i Baranja, obavljena su u srpnju 2007. godine, a obuhvaćala su pozicioniranje lokacije nasada, procjenu klorotinosti nasada, ocjenu opsega stanja nasada i utvrđivanje ukupne koncentracije kloroplastnih pigmenata indirektnom metodom (klorofil metar) na klorotinim i neklorotinim biljkama vinove loze. Iz podataka dobivenih klorofil metrom, izračunat je intenzitet relativne kloroze. Poljski pokus smješten na proizvodnim površinama trvtke Agro-Ilok d.d. u Iloku, lokalitet Radoš, proveden je tijekom 2008. i 2009. godine na kultivaru Graševina, podlozi Kober 5BB, kao najznačajnijem bijelom kultivaru i podlozi na prostoru vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 5x3 stepenice. Glavni faktor A činili su različiti kemijski tretmani u osnovnoj gnojidbi: A1 = 0 kontrola bez gnojidbe; A2 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl); A3 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4); A4 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O; A5 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4) + 25 kg ha-1 Fe - FeSO4x7H2O. B faktor imao je tri stepenice: B1 = bez folijarnoga tretmana; B2 = folijarno dva tretiranja (jedanput prije i jedanput nakon cvatnje s 2,5 kg Fe ha-1); B3 = folijarno četiri tretiranja (dvaput prije i dvaput nakon cvatnje s 5 kg Fe ha-1). Gnojidba kalijem djelovala je na signifikantno povećanje prinosa uz rizik pogreške od P=0,01% u obje godine istraživanja u odnosu na kontrolni tretman. Gnojidba različitim izvorima kalija i uz dodatak FeSO4x7H2O u osnovnoj gnojidbi nije utjecala na sadržaj šećera u moštu ni u jednoj godini. Gnojidbeni tretmani u osnovnoj gnojidbi, kao i folijarna tretiranja, nisu značajnije utjecala na ukupnu kiselost mošta ni u jednoj godini. Postotak fosfora u suhoj tvari lista nije se mijenjao s različitim izvorima kalija, kao ni dodatkom željeza u tlo, niti folijarnim tretiranjem. Gnojidba kalijem povećala je razinu kalija u listu u odnosu na negnojeno tim elementom. Kalijev klorid, kao i kalijev sulfat, s 25 kg ha-1 željeza u osnovnoj gnojidbi, ali i bez željeza djelovali su na porast koncentracije željeza u listu. Folijarna gnojidba željezom signifikantno djeluje na porast željeza u lišću u obje godine, s izuzetkom 2009. godine u fazi cvatnje. Nije bilo vizualnih simptoma Fe-kloroze na lišću u obje faze razvoja niti u jednoj godini istraživanja. Koncentracija mangana nije se mijenjala gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kod varijanata gnojidbe kalija sa željezom u osnovnoj gnojidbi, a ni folijarnim tretiranjem tijekom vegetacije. Koncentracija cinka u suhoj tvari lista nije bila podložna značajnijim promjenama gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kalija u kombinaciji sa željezom u osnovnoj gnojidbi. Još manji utjecaj imalo je folijarno tretiranje na promjenu cinka u lišću u fazi cvatnje. Koncentracija bakra u listu mijenjala se gnojidbom kalijem, ali ne izrazito, dok folijarna gnojidba nema utjecaja na promjenu koncentracije bakra ni u jednoj godini istraživanja. Korelacijskom analizom utvrđena je vrlo značajna negativna korelacija između koncentracije kalija i omjera K/Ca u suhoj tvari lista. Visoko značajna pozitivna korelacija utvrđena je između koncentracije kalija u suhoj tvari lista i sume kationa K+Ca+Mg. Temeljem postignutih rezultata, možemo zaključiti kako Fe-kloroza vinove loze na širem području vinogradarske podregije Podunavlje predstavlja značajan problem u proizvodnji groža i vina. Izostali su očekivani efekti gnojidbenih varijanata glede kloroze, kao i pojave koje prate taj fiziološki nedostatak. Ti su rezultati dobiveni u značajno promijenjenim klimatskim uvjetima, s trendom suše u vegetaciji i blagom zimom. Istraživanje tim više zahtijeva daljnji kontinuitet rada, zbog dobivanja što više podataka u novonastalim klimatskim uvjetima

White Wine&mdash;Induced Endothelium-Dependent Vasorelaxation in Sprague-Dawley Rats

The vasodilatory activity and polyphenolic content of commercially available white wine is low compared to red wines. This study assessed the vasodilator potential of white wines produced by four different fermentation processes: (1) white wine produced by the standard procedure; (2) grapes left to macerate completely for 30 days; (3) grapes left to macerate up to half of unfermented sugar; and (4) wine produced by cooling the must. All tested wine samples were analyzed for their phenolic content, antioxidant capacity, and ethanol content. Vasodilation was examined in the norepinephrine pre-contracted isolated rat aortas of male Sprague-Dawley rats randomly exposed to cumulative concentrations (0.1&permil; to 8&permil; final dilutions in organ baths) of each of the tested wine samples with or without quercetin and/or gallic acid supplementation, in the absence/presence of NOS inhibitor L-NAME. Standard procedure and the procedure involving must cooling gives wine with lower phenolic content, antioxidant capacity, and lower vasodilator potential, respectively. L-NAME inhibited vasodilation to all wine samples. Quercetin with or without gallic acid supplementation restored vasodilation. Results show that vasodilation to white wine is NO-dependent and suggest the possibility of increasing the antioxidant capacity and vasodilatory potential of white wine using different production procedures, depending on quercetin content

Korištenje saznanja o polifenolnom profilu hrvatskih vina u marketinške svrhe

Umjerena i redovita konzumacija vina povezana je s brojnim blagotvornim učincima vina na zdravlje čovjeka. Ti učinci su povezani s polifenolnim supstancijama iz vina koje imaju najsnažniji utjecaj na bolesti srca i krvnih žila. Polifenolne sastavnice vina su također zaslužne za antikancerogeno, neuroprotektivno i antidijabetičko djelovanje. Na temelju toga vino se, posebice crno, može smatrati funkcionalnom hranom koja ima i dokazano farmakološko djelovanje. Hrvatska obiluje vinorodnim područjima i kvalitetnim vinima, ali su te činjenice slabo iskorištene u marketinške svrhe. Crna vina iz Srednje i Južne Dalmacije imaju najveći sadržaj polifenola, što se pripisuje povoljnijim klimatskim uvjetima koji uvelike utječu na formiranje tih tvari u grožđu tijekom zriobe. Međutim, neka vina iz kontinentalne Hrvatske svojom kvalitetom ne zaostaju za dalmatinskim vinima. Naša se vina moraju istaknuti iz mase stranih, uvoznih vina koja su mahom jeftinija, ali ne nužno i slabije kvalitete od hrvatskih te privući kupca i u našoj zemlji, a posebice u inozemstvu. Navedene činjenice treba maksimalno iskoristiti u strategiji prodaje, distribucije, promocije i marketinga hrvatskih vina.Regular moderate wine consumption has been associated with numerous health benefits. These effects are associated with polyphenolic compounds found in wine that have the strongest influence on cardiovascular diseases. Polyphenols also exhibit anti-cancerogenic, neuroprotective, and anti-diabetic effects. Hence, wine, and especially red wine, may be considered as functional food with confirmed pharmacological effects. Croatia abounds with vineyards and high-quality wine, but these facts are insufficiently used in marketing. Red wine sorts from Central and South Dalmatia have the highest polyphenolic content that is attributed to favourable climatic conditions, which greatly determine the formation of these compounds during the ripening of grapes. Several wine sorts from continental Croatia, owing to their quality, are, however, not at all inferior to Dalmatian wine. Hence, our wine should be propounded from the bulk of cheap and lower-quality imported wine, as well as attract customers both at home and abroad. Given facts should be maximally used in the strategy of the selling, distribution, promotion and marketing of Croatian wine

Effects of early leaf removal on grape yield, chemical characteristics, and antioxidant activity of grape variety Cabernet Sauvignon and wine from eastern Croatia

The aim of this study was to determine the impact of two different treatments of early defoliation performed before blooming on: grape yield, chemical parameters, polyphenols content, and antioxidant activity of grape and red wine cv. Cabernet Sauvignon from the vineyard located in Ilok, the eastern continental region of Croatia. Two different treatments of leaf removal (LR) were performed: removal of 3 leafs (T1) and 6 leafs (T2) before blooming, together with control (no leaf removal) (T3) during two years (2013 and 2014). Crop yield and average cluster weights per vine were determined. Density, pH and titratable acidity were measured in must, while the total phenols, total anthocyanins and antioxidant activity were measured in the extract of grape skin and produced wine. The analysis of individual anthocyanins in wine was performed by HPLC method. T2 treatment significantly lowered the crop yield and the average cluster weights, and increased total phenols, total anthocyanins, antioxidant activity and most abundant individual anthocyanins in wine. Defoliation did not affect the other chemical parameters in must, grape skin extract and wine. Vintage year is statistically the most significant source of variability for density of must, antioxidant activity in grape skin extract, as well as pH and titratable acidity in wine. This study has showed that the early leaf removal treatment in eastern continental part of Croatia could be used for the production of smaller quantity of high quality Cabernet Sauvignon red wine abundant with anthocyanins

Biometric assessment of some ampelotechnical measures significance on cv. Zweigelt (Vitis vinifera l.) in the Feričanci vineyards

U trogodišnjem pokusu ispitivani su pojedinačni i združeni učinci ampelotehničkih tretmana na količinu šećera i ukupnu kiselost u moštu kultivara Zweigelt. Istraživanja su provedena na proizvodnim površinama FeraVina d.o.o. Feričanci tijekom razdoblja 2006.-2008. godine. Pokus je postavljen po planu podijeljenih parcela (split-plot) u četiri ponavljanja. Za glavni čimbenik određeno je svojstvo «opterećenje trsa» u tri razine (24, 18 i 12 pupova po trsu), a kao podčimbenik «djelomična kasna ručna defolijacija» u dvije razine (ostavljeni i uklonjeni listovi u zoni grožđa). Količina šećera u moštu nije zavisila niti o jednome ispitivanome ampelotehničkome zahvatu, već isključivo o godini, kao najvećem i statistički visoko značajnome izvoru varijabiliteta. Učinci godine i djelomične kasne defolijacije statistički su visoko značajno (P≤0,01) utjecali na smanjenje ukupne kiselosti mošta u odnosu na tretman s ostavljenim lišćem u zoni grožđa.The individual and combined effects of ampelotechnical treatments on the amount of sugar and total acidity of Zweigelt variety were examined by the three-years experiments. The investigations were carried out in the Feravino Ldt Feričanci production areas from 2006 to 2008. The experiments was set up by split plot plan with four replications. The main factor was determined by the crop load in three levels (24, 18 and 12 buds per vine), and factor by late hand partial defoliation at two levels (left and removed leaves in the zone of graphes). The amount of sugar in the must did not depend on any ampelotecnical treatments tested but only on the year as the largest and statistically significant sources of variability. The effects of the late and partial defoliation were statistically highly significant (P<0.01) in decreasing the total acidity of must compared to the treatment with abandoned leaves in the grapes zone