Kako objaviti istraživanje o uvredljivim obiteljskim nadimcima? Neka promišljanja o etici u antroponomastici

This article discusses ethical considerations regarding the publishing of research on family nicknames. Family nicknames function, unlike surnames, as indices which have not completely lost the transparency of their semantic background and are used as labels which refer to a salient feature or a memorable episode from the history of a particular family. They reflect how the community perceives a specific group within the community. Some of the family nicknames are considered to be offensive to the persons and groups that bear them and are consequently not used by members of the community in direct communication with them. The question of whether it is ethically justified and responsible to publish such family nicknames needs to be considered. An overview of the main principles in research ethics is presented, and five possible courses of action are described and discussed.ovome se radu razmatra etička dvojba pri objavljivanju rezultata istraživanja obiteljskih nadimaka. Obiteljski nadimci funkcioniraju, za razliku od prezimena, kao indeksi koji nisu u potpunosti lišeni semantike te dijelom funkcioniraju kao imena koja se referiraju na istaknuto obilježje ili događaj iz povijesti određene obitelji, a svjedoče i o tome kako okolina i zajednica percipira određenu skupinu unutar zajednice. Neki su od tih obiteljskih nadimaka uvredljivi za one koji ih nose, pa ih članovi zajednice u pravilu ne rabe u izravnoj komunikaciji s nositeljima obiteljskih nadimaka. U radu je predstavljena dvojba valja li i kako objaviti takve rezultate antroponomastičkih istraživanja. Dan je pregled osnovnih načela istraživačke etike te je ponuđeno i opisano pet modusa postupanja

Comparison of stabilization systems for ultrasound research of speech

Ultrazvučna metoda se u posljednjih dvadeset godina sve više koristi u istraživanjima proizvodnje govora. Zbog prednosti koje ima u odnosu na druge metode (prikaz cijele linije jezika u realnom vremenu, neinvazivnost, biološka sigurnost, dostupnost i relativno niska cijena), ultrazvuk dominira kao slikovna metoda za istraživanja fiziologije govora. U ovome se radu daje pregled stabilizacijskih sustava u ultrazvučnim istraživanjima u posljednjih desetak godina te se predstavljaju stabilizacijski sustavi (S.O.S. i FILIP) osmišljeni za istraživanja u Laboratoriju za fiziološko istraživanje govora Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati dobiveni istraživanjem i verifikacijom daju informacije o stabilnosti sonde i ispitanika te o uspješnosti samih stabilizacijskih sustava. Maksimalni pomak sonde može se usporediti s rezultatima ostalih stabilizacijskih sustava.Ultrasound is one of the physiological methods for speech organs imaging. Since ultrasound cannot record both the tongue line and palate, detection of relative tongue line is harder (Stone, 2005a). The ultrasound beam passes through the tissue and reflects from the materials of different density (bone-muscle) or from air (tongue-air). This change is marked by a white line. Stabilization of the probe enables obtaining comparable results during whole testing with determined shift. During last 15 years ultrasound analysis has been developed and improved. Miller and Finch (2011) state that ultrasound recording becomes for articulatory phonetics what a spectrogram is for acoustic phonetics. This statement is confirmed by the fact that ultrasound is a rather cheap and safe method of recording speech organs in real time. Before the analysis of data obtained by ultrasound recording it is necessary to enable consistency in positioning the probe under the subject's chin as well as the stabilization of the subject himself/herself because every movement change the angle of the ultrasound signal transmission. In this paper different stabilization methods are compared. PHILIP (Phonetic immobilizer for laboratory investigation of production) enables stabilization of the probe under chin during the whole testing while SOS (system of basic stabilization) ensures stillness of subject's head. It gives a researcher an opportunity to place the probe in order to obtain the desired quality of the ultrasound result and to obtain the place of the probe that is specific to every subject and monitored event, respectively. The task of eight subjects who participated in the test was to pronounce 325 stimuli (sentences). Before every fiftieth reading of the stimulus the subject had to drink some water, swallow it, and keep the tonge on the palate. For each subject eight lines distant in time were obtained. The differences between the lines determined the movement of the probe. Specified movement of the probe enables correction of the method and its comparison to other systems. In this paper different stabilization systems of ultrasound probe in speech production research are compared. The description of stabilization system of probe (PHILIP) and subjects (S.O.S.) at the Department of Phonetics, University of Zagreb is given. Results of measurements of probe movement during testing are presented and they are compared with other stabilization systems developed in other laboratories for ultrasound speech research

Stabilizacijski sustavi u ultrazvučnim istraživanjima

Ultrazvučna metoda se u posljednjih dvadeset godina sve više koristi u istraživanjima proizvodnje govora. Zbog prednosti koje ima u odnosu na druge metode (prikaz cijele linije jezika u realnom vremenu, neinvazivnost, biološka sigurnost, dostupnost i relativno niska cijena), ultrazvuk dominira kao slikovna metoda za istraživanja fiziologije govora. U ovome se radu daje pregled stabilizacijskih sustava u ultrazvučnim istraživanjima u posljednjih desetak godina te se predstavljaju stabilizacijski sustavi (S.O.S. i FILIP) osmišljeni za istraživanja u Laboratoriju za fiziološko istraživanje govora Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati dobiveni istraživanjem i verifikacijom daju informacije o stabilnosti sonde i ispitanika te o uspješnosti samih stabilizacijskih sustava. Maksimalni pomak sonde može se usporediti s rezultatima ostalih stabilizacijskih sustava

Obiteljski nadimci u Držimurcu i Strelcu: motivacija, tvorba i pragmatika

U radu će se analizirati obiteljski nadimci iz Držimurca i Strelca, dvaju međimurskih naselja u Općini Mala Subotica. U tim je naseljima kategorija obiteljskoga nadimka vrlo živa u uporabi i tvorbi novih pojavnica. Osim jezičnih informacija i dijalektnih podataka koji se dobivaju iz korpusa izvornih oblika obiteljskih nadimaka, iz njihove se motivacije mogu iščitati i izvanjezične značajke toga kraja. Jedan je od ciljeva rada upotpunjavanje međimurskoga antroponimikona, a drugi primjena etičkih načela na onomastička istraživanja (pokazati da se za istraživanje važne informacije ne gube ako se rezultati prikazuju bez etički prijepornih podataka)

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

Proizvodnja i percepcija govora

Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa.Zbornik radova okupio je 57 domaćih i inozemnih autora/ica, koji/e kroz 33 rada, iz različitih istraživačkih kutova, obrađuju recentne teme o proizvodnji i percepciji govora, te o njihovoj međuovisnosti u govornom procesu. Knjiga je posvećena profesoru Damiru Horgi povodom njegova sedamdesetog rođendana. Uz svaki rad naveden je sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Zbornik je objavljen u suizdavaštvu Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za fonetiku Hrvatskoga filološkog društva i FF-pressa

Comparison of stabilization systems for ultrasound research of speech

Ultrazvučna metoda se u posljednjih dvadeset godina sve više koristi u istraživanjima proizvodnje govora. Zbog prednosti koje ima u odnosu na druge metode (prikaz cijele linije jezika u realnom vremenu, neinvazivnost, biološka sigurnost, dostupnost i relativno niska cijena), ultrazvuk dominira kao slikovna metoda za istraživanja fiziologije govora. U ovome se radu daje pregled stabilizacijskih sustava u ultrazvučnim istraživanjima u posljednjih desetak godina te se predstavljaju stabilizacijski sustavi (S.O.S. i FILIP) osmišljeni za istraživanja u Laboratoriju za fiziološko istraživanje govora Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati dobiveni istraživanjem i verifikacijom daju informacije o stabilnosti sonde i ispitanika te o uspješnosti samih stabilizacijskih sustava. Maksimalni pomak sonde može se usporediti s rezultatima ostalih stabilizacijskih sustava.Ultrasound is one of the physiological methods for speech organs imaging. Since ultrasound cannot record both the tongue line and palate, detection of relative tongue line is harder (Stone, 2005a). The ultrasound beam passes through the tissue and reflects from the materials of different density (bone-muscle) or from air (tongue-air). This change is marked by a white line. Stabilization of the probe enables obtaining comparable results during whole testing with determined shift. During last 15 years ultrasound analysis has been developed and improved. Miller and Finch (2011) state that ultrasound recording becomes for articulatory phonetics what a spectrogram is for acoustic phonetics. This statement is confirmed by the fact that ultrasound is a rather cheap and safe method of recording speech organs in real time. Before the analysis of data obtained by ultrasound recording it is necessary to enable consistency in positioning the probe under the subject's chin as well as the stabilization of the subject himself/herself because every movement change the angle of the ultrasound signal transmission. In this paper different stabilization methods are compared. PHILIP (Phonetic immobilizer for laboratory investigation of production) enables stabilization of the probe under chin during the whole testing while SOS (system of basic stabilization) ensures stillness of subject's head. It gives a researcher an opportunity to place the probe in order to obtain the desired quality of the ultrasound result and to obtain the place of the probe that is specific to every subject and monitored event, respectively. The task of eight subjects who participated in the test was to pronounce 325 stimuli (sentences). Before every fiftieth reading of the stimulus the subject had to drink some water, swallow it, and keep the tonge on the palate. For each subject eight lines distant in time were obtained. The differences between the lines determined the movement of the probe. Specified movement of the probe enables correction of the method and its comparison to other systems. In this paper different stabilization systems of ultrasound probe in speech production research are compared. The description of stabilization system of probe (PHILIP) and subjects (S.O.S.) at the Department of Phonetics, University of Zagreb is given. Results of measurements of probe movement during testing are presented and they are compared with other stabilization systems developed in other laboratories for ultrasound speech research