Fonologija prema fonetici i gramatici

Fonologija i fonetika bave se glasovima i u manjoj mjeri drugim izgovornim jedinicama (slogovima i izgovornim cjelinama). Fonetika proučava glasove pojedinoga jezika ili jezika uopće u načelu jednako kao bilo koje zvukove u prirodi, a fonologija proučava njihovu jezičnu prirodu, funkciju u jeziku. Zato se često smatra da fonetika nije dijelom lingvistike. Takvo shvaćanje nije ispravno. Prirodoznanstvene discipline (akustika kao dio fizike, anatomija, fiziologija, neurologija, psihologija) zainteresirane su samo za pojedine aspekte fonetskih istraživanja (artikulacijski, akustički ili perceptivni), a samo fonologija, koja je neosporno lingvističkom disciplinom, zanima se za cjelinu fonetike, jer se sve tri njezine grane bave nekom jezičnom djelatnosti ili nekom stranom jezične prirode, a sve što je u vezi s jezikom, predmet je lingvističkog istraživanja. Za potpun opis kakva jezika potrebne su nam tri skupine lingvističkih disciplina. U prvoj su fonetika i fonologija, u drugoj su gramatičke discipline (morfologija,tvorba i sintaksa), a treću sačinjavaju one koje se bave rječničkim pojavama i općim pitanjima značenja, no one nemaju izravna dodira s fonologijom, nego sarno preko tvorbe i morfologije. Fonetika pak nema izravna dodira s gramatičkim disciplinama, nego samo preko fonologije, a fonologiju povezuje s morfologijom i tvorbom morfonologija, koja odbacuje odnos izgovornih jedinica s gramatičkim jediinicama (prvenstveno s morfemima i riječima)

O nazivima “hrasta” u evropskim dijalektima

Lingvistički atlas Evrope (ALE) razlikuje se veoma bitno od dosadanjih lingvističkih altlasa, koji su obrađivali ili dijalekte jednoga jezilka, ili samo jedan njihov dio na određenom području, ili skupinu genetski srodnih jezika (npr. slavenske), ili i dijalekte nesrodnih jezika na stanovitom državnom ili administrativnom teritoriju, ili samo specifične jezične pojave vezane uz kakvu heteroglotsku geofizičku zonu (kao što su Sredozemlje ili područje Karpata). ALE je nova pojava i po dimenzijama i po fizionomiji, no prije svega po svojim zadaćama. U njegovim rasponima i pri njegovoj mnogobrojnosti i krajnjoj raznorodnosti i raznovrsnosti zahvaćenih idioma genetskolingvistički ciljevi moraju gotovo potpuno ustupiti mjesto strukturno-tipološkima i arealnima u glasovnoj i gramatičkoj problematici. To isto vrijedi i za leksička pitanja, s time da, iz istih razloga, onomaziološki aspekt mora biti podređen motivacijskomu. Motivi za denominaciju grupiraju lekseme najrazličitijih često veoma udaljenih idioma, otkrivaju s jedne strane nove psiho-lingvističke činjenice, s druge strane nepoznate stare civilizacijsike, ekonomske, političke, religijske, migracijske ·i druge veze. Kolosalan broj raznojezičnih dijalekatnih leksema za isti pojam zahtijeva specifičnu tehnologiju u izradbi legendi za pojedine karte u ALE. Preglednost karata bila bi posve izgubljena bez drastične redukcije broja posebnih znakova u legendama. To se može postići strogim sistematiziranjem i hijerarhiziranjem prikazivanih pojava (s time da sve budu podređene motivacijskima) i upotrebljavanih znakova (osnovni lik, nijansiranje površina, modifikacije osnovnog lika, dodatni “markeri” i s1.) . Kako su bionimi (zoonimi i fitonimi) svakako jedna od najzanimljivijih semantičkih skupina u leksičkom korpusu svih jezika, izabrano je pitanje br. 53 u kvestionaru ALE, tj. “hrast”, za ilustraciju i lingvogeografske problematike i kartografske tehnologije

An Ecocritical Approach to Đuro Sudeta’s Mor—The Original Werewolf Legend

This paper outlines the main reading strategies of ecocriticism. Its main theoretical interest lies not in the pure extraction of literary motifs of Nature, but in the deconstruction of the diversity between Nature and Culture, representing Nature as the postmodern significant “Other” relating to contemporary environmental problems and thus exposing literary approaches in the past ( includingpostmodernism ) as anthropocentric. The main part of this paper focuses on the example of the application of ecocritical strategies in Đuro Sudeta’s modernist and impressionistic novella Mor, which leads to the suggestion of reforming conventional readings in traditional literary history

O nazivima “hrasta” u evropskim dijalektima

Lingvistički atlas Evrope (ALE) razlikuje se veoma bitno od dosadanjih lingvističkih altlasa, koji su obrađivali ili dijalekte jednoga jezilka, ili samo jedan njihov dio na određenom području, ili skupinu genetski srodnih jezika (npr. slavenske), ili i dijalekte nesrodnih jezika na stanovitom državnom ili administrativnom teritoriju, ili samo specifične jezične pojave vezane uz kakvu heteroglotsku geofizičku zonu (kao što su Sredozemlje ili područje Karpata). ALE je nova pojava i po dimenzijama i po fizionomiji, no prije svega po svojim zadaćama. U njegovim rasponima i pri njegovoj mnogobrojnosti i krajnjoj raznorodnosti i raznovrsnosti zahvaćenih idioma genetskolingvistički ciljevi moraju gotovo potpuno ustupiti mjesto strukturno-tipološkima i arealnima u glasovnoj i gramatičkoj problematici. To isto vrijedi i za leksička pitanja, s time da, iz istih razloga, onomaziološki aspekt mora biti podređen motivacijskomu. Motivi za denominaciju grupiraju lekseme najrazličitijih često veoma udaljenih idioma, otkrivaju s jedne strane nove psiho-lingvističke činjenice, s druge strane nepoznate stare civilizacijsike, ekonomske, političke, religijske, migracijske ·i druge veze. Kolosalan broj raznojezičnih dijalekatnih leksema za isti pojam zahtijeva specifičnu tehnologiju u izradbi legendi za pojedine karte u ALE. Preglednost karata bila bi posve izgubljena bez drastične redukcije broja posebnih znakova u legendama. To se može postići strogim sistematiziranjem i hijerarhiziranjem prikazivanih pojava (s time da sve budu podređene motivacijskima) i upotrebljavanih znakova (osnovni lik, nijansiranje površina, modifikacije osnovnog lika, dodatni “markeri” i s1.) . Kako su bionimi (zoonimi i fitonimi) svakako jedna od najzanimljivijih semantičkih skupina u leksičkom korpusu svih jezika, izabrano je pitanje br. 53 u kvestionaru ALE, tj. “hrast”, za ilustraciju i lingvogeografske problematike i kartografske tehnologije

The financial challenges of clinical legal education: an example from a Zagreb law clinic

Authors lay out the debate over the composition and direction of legal education in an era of law school’s curriculum reform and limited financial resources. Croatian Legal Aid Act created an opportunity for law students to become more actively involved in delivering primarily legal aid to local community. If law schools are not sufficiently financially resourced, they can hardly equip students with the needed skills to practice law and provide legal aid. Finally, the authors argue who should play a guiding role in financing a clinical legal education in law schools that are focused on educating students as social justice lawyers.Keywords: clinical legal education, legal aid, financial sustainability

The Impacts of Covid-19 on the Tourism Sector: Changes, Adaptations and Challenges

This exploratory study charts the transformation of the tourism sector caused by the COVID-19 crisis. The article dissects five key domains of industry transformation: accelerated digitalisation, business model flexibility, human resources, travel restrictions, and risk perception and crisis management. It delineates the industry\u27s changes, adaptations, and associated challenges in each domain. A review and content analysis of 240 publicly available online documents was conducted. The results provide managerial implications and avenues for future research in tourism, including the hybridisation of tourism products, transformation of the service encounter style, adaptation to a shifting travel mode, and increased risk awareness and preparedness

HARMONISING SANCTIONS AGAINST EXTERNAL AUDITORS

The European Parliament adopted the Directive 2014/56/EU amending the Directive 2006/43/EC on every statutory audit in the EU and the Regulation (EU) No. 537/2014 containing requirements that relate specifically to statutory audit of public interest entities. One of the main issues imposed by the new audit Directive and Regulation is introducing and harmonizing measures against statutory auditors and audit firms. This new audit legislative impose harmonized administrative pecuniary sanction on statutory auditors, audit firms and public interest entities for identified infringements of the rules. Member States should apply identical criteria when determining the sanction to be imposed with the possibility of withdrawing the approval of the statutory auditor or audit firm concerned. In that sense, the aim of this paper is to investigate the auditor’s liability according to the existing regulatory framework in the Republic of Croatia, as well as the legal consequences for infringements of the rules. In addition, this paper presents comparative overview of the solutions for audit infringements adopted by the selected European Union Member States that have already transposed the new audit regulation into national legislation

Multimodalni pristup liječenju poslijeoperacijske mučnine i povraćanja (PONV)

The paper shows a new, multimodal approach to the prevention of postoperative nausea and vomiting (PONV), which are among the most common complications in surgically treated patients. The approach combines the following procedures: risk assessment of postoperative nausea and vomiting, minimization of adverse effects of anesthesia and surgery, prophylaxis using drugs with anti-emetic effect, and optimization of therapy in case the complication develops. Besides reducing the incidence rate of PONV, such approach also reduces both the number of PONV-related serious complications and treatment costs.Ovim radom prikazan je novi, multimodalni pristup prevenciji i liječenju postoperacijske mučnine i povraćanja (PONV, od engl. postoperative nausea and vomiting) jedne od najčešćih komplikacija koja se pojavljuje u operiranih bolesnika. Objedinjuje sljedeće postupke procjenu rizika za razvoj PONV-a, minimaliziranje nepovoljnih učinaka anestezije i operacijskog zahvata, preventivnu primjenu kombinacije lijekova sa antiemetskim učinkom kao i optimalizaciju terapije ako se komplikacija razvije. Ovom metodom, pored snižavanja učestalosti PONV- a, smanjujemo i broj ozbiljnih komplikacija ove pojave kao i troškove liječenja

Linguistic oppositions: north ~ south and east ~ west among the Slavic languages

Temeljne opozicije u slavenskome jezičnom svijetu pojavljuju se u odnosima između triju tradicionalnih slavenskih jezičnih skupina, to jest zapadne (sjeverozapadne), istočne (sjeveroistočne) i južne, i to u sve tri moguće kombinacije: zapad ~ istok/jug, istok - zapad/jug i jug - sjever. Tim trima opozicijama može se kao četvrta dodati opozicija centar - periferija u tradicionalnome smislu lingvističke geografije, opozicija gdje se doduše ne operira s uobičajenim trima slavenskim jezičnim skupinama, ali je možda ne manje važna od njihovih međusobnih usporedbi, iako joj se najčešće ne ukazuje pozornost što je zaslužuje. Mnoge pak činjenice upućuju na zaključak da je najozbiljnija opozicija sjever ~ jug, s time da se suprotnosti istok ~ zapad na sjeveru ponavljaju u sličnu obliku i na jugu.Among the three traditional Slavic language groups (West or Northwest, East or Northeast, and the South Slavic language group) one can observe some basic linguistic oppositions in three possible combinations: West vs. East/South, East vs. West / South, and South vs. North. To these three could be added a fourth opposition: the center versus the periphery, in the sense of traditional linguistic geography. This fourth opposition does not however, always get due attention. Although it does not “follow” the “standard” division of Slavic languages into three basic groups, it might be no less important for their mutual comparison. Finally, according to many linguistic features it can be concluded that the opposition of North vs. South is the most prominent one. However, it should be noted that the opposition of East versus West in the North is repeated: East and West stand in a similar relationship in the South

AUDIT MARKET CONCENTRATION – EVIDENCE FROM CROATIA

Statutory audit is designated to protect the public interest and has a significant impact on the overall economy. There are concerns that the Big Four audit firms have become too dominant and that the collapse of one of these firms would disrupt the whole financial system. In terms of revenues received, the total market share of the Big Four audit firms for listed companies exceeds 90% in a vast majority of European Union Member States. Prior studies have shown that high audit market concentration limits the choice of auditor for large companies and sets a high barrier of entry for mid-tier audit firms, while the effect on audit quality and audit fees is still unclear. Therefore, the regulators are considering reforms to dilute the Big Four’s dominance and improve competition in the audit market. The paper reviews the proposed and implemented measures that are the most common, together with their advantages and drawbacks. In addition, the characteristics of the audit market in Croatia are investigated, with a focus on market concentration measured by standard measures such as the Concentration rate, the Herfindahl Hirschman Index and the Gini coefficient. According to market shares based on total clients’ assets and revenues, the audit market for listed companies is moderately to highly concentrated, with a decrease in the five-year period (2013 compared to 2008)