Lavr Evgenija Vodolazkina kao roman o vječnoj ljubavi

Premda su u žanrovski hibridnom romanu Lavr Evgenija Vodolazkina hagiografska i ljubavna nit pripovijedanja neodvojive jedna od druge, u ovome se članku analiza romana usredotočuje uglavnom na njegov ljubavni tematski kompleks, preciznije rečeno, na koncept vječne ljubavi koji se iza tog kompleksa krije. Nastoji se pokazati da se Vodolazkin u svojem shvaćanju ljubavi inspirira s jedne strane kršćansko-platonističkim učenjem o erosu Vladimira Solov’eva i Nikolaja Berdjaeva, a s druge strane ortodoksno-teološkim tumačenjem strasti kao grijeha. U svakom slučaju, u semantičko polje “ljubav”, onako kako je u svom romanu vidi Vodolazkin, ulaze i strast, i samilost, i neupitna trajnost. Kad je riječ o značenju pridjeva “vječan” iz sintagme “vječna ljubav”, upozorava se najprije na semantički talog kršćanskog shvaćanja vječnosti, a zatim se smisao navedenog pridjeva nastoji razjasniti u okviru Vodolazkinovih metafizičkih pretpostavki o irelevantnosti odnosno nepostojanju vremena

Slavenska braća između filije, fobije i zaborava

Prikaz knjige: Ivana Peruško Vindakijević, Od Oktobra do otpora: Mit o sovjetsko-jugoslavenskom bratstvu u Hrvatskoj i Rusiji kroz književnost, karikaturu i film (1917.-1991.). Zagreb: Fraktura. 2018. 380 str

Slavenska braća između filije, fobije i zaborava

Prikaz knjige: Ivana Peruško Vindakijević, Od Oktobra do otpora: Mit o sovjetsko-jugoslavenskom bratstvu u Hrvatskoj i Rusiji kroz književnost, karikaturu i film (1917.-1991.). Zagreb: Fraktura. 2018. 380 str

A posthuman man in love (in Viktor Pelevin’s novel S.N.U.F.F.)

The motif of “man’s love for an android”, which forms the basis of Viktor Pelevin’s S.N.U.F.F. (2012), is in this article analysed in the context of the posthumanities reflection about the end of man, that is, about his transition into the posthuman condition. The analysis focuses on the ways in which the narrative world of this dystopian novel represents the love of the male protagonist – who can unarguably be classified as a posthuman – for his biosynthetic mistress – the smart machine of the highest class. The article speculates on whether this novel depicts not only the end of man but also the end of love as it has been depicted in many great works of world literature

U sjeni muze Klio

Josip Užarević, Ruska književnost od 11. do 21. stoljeća. Zagreb: Disput. 2020. 861 str

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Пушкин в «воспоминаниях» Марины Цветаевой

Marina Cvetaeva wrote a narrative prose work My Pushkin in France in 1937 to commemorate the 100th anniversary of the poet's death. Written in the form of autobiographical memories the work is distinctly set off from occasional essayistic writing then prevailing in emigration circles. In this article the author attempts firstly to enlighten the reasons that prompted Marina Cvetaeva to present Pushkin from an ultimately subjective and inner perspective such as only the autobiographical memory of the proper childhood can offer, i.e. the reasons that made her use rather introspection than the spirit of collective memory (as understood by M. Halbwachs), which took hold of the Russian emigration in the jubilee-year of 1937. Secondly the article analyses the work itself and the mechanism of the autobiographical memory by Cvetaeva herself, which may account for the fact that Cvetaeva's presentation of Pushkin was so different from the stereotypes taken for granted in the emigration community. The peculiar quality of Cvetaeva's Pushkin as “impulsive” and “rebellious” person is derived from the fact that what Cvetaeva is interested in her work are only those aspects of her childhood perception of Pushkin that are in accordance with her present state, which is to say with her self-appreciation, emotional states and convictions, as well as with her myth of the poet and poetic creativity in general