Modeliranje korelacija u kreditnom portfelju

U ovom diplomskom radu cilj je pružiti pristupačan uvod u temelje modeliranja kreditnog portfelja. Krećemo do osnovnih pojmova iz vjerojatnosti i statistike, a zatim postupno ulazimo u svijet upravljanja kreditnim rizikom kroz pojmove očekivanog i neočekivanog gubitka, gdje možemo vidjeti i bitnu ulogu korelacija, te distribucije gubitka i načina kako je dobiti. Zatim, krećemo s modeliranjem koreliranih defaulta pomoću dva pristupa. Uz teoretsku podlogu, upoznajemo i modele predstavnike tih pristupa. Također, specifikacijom uvodimo jednofaktorski (CreditMetrics$^{TM}$ /KMV), odnosno jednosektorski (CreditRisk$^+$) model te nakon njihove usporedbe završavamo praktičnim primjerom.This thesis goal is to provide accessible introduction to the foundations of the credit portfolio modelling. We start from the basic concepts of probability and statistics, and then gradually enter the world of credit risk management through the terms of the expected and unexpected loss (where we first see the important role of the correlations), distribution loss and ways to get it. Then, we use two approaches to the modeling of correlated defaults and get introduced to representatives of these approaches. We also look in more detail at portfolios with uniform dependency structure, namely one-factor (CreditMetrics $^{TM}$ /KMV), respectively one-sector (CreditRisk$^+$) models and after their comparison we conclude this thesis with working exampl

DETERMINANTE VALUTNIH POREMEĆAJA U TRANZICIJSKIM GOSPODARSTVIMA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

This paper explores how the "signals" approach can be used to examine determinants of currency disturbances in transition economies during 1990s.We construct the measure of a currency disturbance - an index of foreign exchange market pressure as a referent series. The "signals" approach is used in constructing an effective system of early warning indicators for each country. The system monitors the behavior of various macroeconomic and financial variables that exhibit an unusual pattern in the periods preceding a disturbance or a crisis. By comparing the resulting systems of early warning indicators we are searching for common determinants of currency disturbances in transition countries in the sample.Ovaj rad ispituje mogućnost primjene signalne metode analize u otkrivanju uzročnika valutnih poremećaja i kriza u tranzicijskim zemljama tijekom 1990-tih godina. S tim je ciljem konstruirana mjera za otkrivanje ozbljnijih valutnih poremećaja - tzv. indeks pritiska na deviznom tržištu, koji se koristi kao referentna serija u istraživanju. Primjenom signalne metode moguće je izraditi sustave za rano upozorenje valutnih kriza za promatrane zemlje uzroka. Takvi sustavi omogućuju praćenje različitih makroekonomskih i financijskih varijabli, čije ponašanje u pretkriznim razdobljima bitno odstupa od njihova kretanja u normalnim razdobljima. Krajnji cilj ovog rada je potraga za mogućim zajedničkim uzročnicima valutnih poremećaja tijekom 90-tih u promatranim tranzicijskim ekonomijama

A brand new CROLEI – do we need a new forecasting index?

The aim of this paper is to determine whether the existing leading indicators system CROLEI (CROatian Leading Economic Indicators) and its derivative, the CROLEI forecasting index, predict overall Croatian economic activity reliably. The need to evaluate the CROLEI system and the index stems from the modification of the barometric method on which the system and the index are founded on in its application in Croatia. The evaluation of the forecasting power involved the construction of six alternative forecasting indices, which not only challenge the original CROLEI index, but also enable comparisons of forecasting power. The construction of the alternative forecasting indices is also based on the barometric method. The authors then proceed to adjust more complex measurements i.e. forecasting power evaluation matrix, in order to obtain credible forecasting power estimates. Forecasting power is also estimated using two regression models that allow for the forecasting of reference series and yield measurements of forecasting power. The results of both approaches indicate not only that the original CROLEI has by far the greatest forecasting power, but also that it is able to predict the turning points in the economic cycle with the highest probability

CROLEI u novome ruhu: treba li nam novi prognostički indeks?

Cilj je rada utvrditi omogućuje li postojeći prognostički sustav i njegov rezultat, prognostički indeks CROLEI, pouzdano predviđanje ukupnih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj. Potreba da se sustav i indeks vrednuju potječe iz modifikacije barometarske metode na kojoj se sustav i indeks zasnivaju i primjenjuju. Proces vrednovanja prognostičke moći započinje konstruiranjem šest alternativnih prognostičkih indeksa na osnovi barometarske metode, koji osim što konkuriraju izvornome indeksu, omogućuju usporedbu prognostičke snage indeksa. Slijede prilagodbe složenijih mjera kojima se procjenjuje kvaliteta prognostičkih sustava i njihovih indeksa obuhvaćenih matricom vrednovanja prognostičkih pokazatelja. Prognostička se snaga ocjenjuje i dvama regresijskim modelima, koji dodatno omogućuju prognoziranje referentne serije i daju ocjenu prognoze. Rezultati mjera prognostičke moći usuglašeno upućuju na to da izvorni CROLEI indeks ima najveću prognostičku snagu te da s najvećom vjerojatnošću navješćuje zaokret u gospodarskoj aktivnosti

Inovacijski sustavi u hrvatskim regijama

The goal of this paper was to research and apply the concept of Regional Innovation Systems (RIS) to Croatian regions and to identify particular strengths supporting innovation diffusion as a source of regional competitiveness. A system of indicators is envisaged, with the choice of RIS dimensions and indicators largely relying on Evangelista, Iammarino, Mastrostefano, and Silvani (2001). In total, 32 relevant regional indicators are grouped into three dimensions – Knowledge creation and dissemination, Firm innovation activity and Systems' performance. Regional heterogeneity is noted with respect to innovation capacities in the 2006–2010 period: North-West Croatia is leading in the diffusion of innovation, with overall RIS configuration most conducive to innovation activity; Central and East Croatia (CEC) has a distinct value chain in agriculture and low-technology industries and industries' needs for technological upgrading are resolved through external R&D (acquisition of licenses, patents and know-how), backed up by strong public financing; Adriatic Croatia is underperforming in innovation activity, given the advantages it has over CEC in important elements of systemic dimensions such as entrepreneurial and technological infrastructure and in scientific capacities. Policy implications are drawn from highlighted regional differences in innovation capacities and in sectoral structures.Cilj je ovoga rada istražiti koncepciju regionalnih inovacijskih sustava (RIS) i primijeniti je na hrvatske regije, pa potom prepoznati regionalne prednosti koje podržavaju difuziju inovacija kao izvor regionalne konkurentnosti. S tom svrhom osmišljen je sustav pokazatelja, s time da se u izboru dimenzija i pokazatelja toga sustava uvelike slijedio rad autora Evangelista, Iammarino, Mastrostefano i Silvani (2001). Ukupno 32 regionalna indikatora svrstana su u tri dimenzije RIS-a, a to su: stvaranje i diseminacija znanja; inovacijska aktivnost poduzeća i učinkovitost sustava. Među regijama je zamijećena heterogenost u pogledu inovacijskih kapaciteta između 2006. i 2010. godine. Sjeverozapadna Hrvatska vodeća je u difuziji inovacija s RIS-om koji ima najbolje preduvjete za razvoj inovacijskih aktivnosti. Središnja i istočna Hrvatska (SIH) ima specifičan lanac vrijednosti u poljoprivredi i niskotehnološkim industrijama te industrije u ovoj regiji svoje potrebe za tehnološkim unapređenjem rješavaju ulaganjem u I&R izvan poduzeća (stjecanjem licencija, patenata i know-howa), uz snažnu podršku javnih izvora financiranja. Jadranska Hrvatska ostvaruje slabije rezultate u inovacijskim aktivnostima kada se razmotre prednosti koje ova regija ima u usporedbi sa SIH u važnim elementima sistemskih dimenzija kao što su poduzetnička i tehnološka infrastruktura te znanstveni kapaciteti. Na osnovi opaženih regionalnih razlika u inovacijskim kapacitetima dane su preporuke za relevantne politike, poštujući pritom i sektorske razlike među regijama

Potencijal Hrvatske za policentrični razvitak

The purpose of this paper is to analyse Croatia's potential to integrate the concept of polycentric development – an even development of equally spaced urban centres which also aims at lessening regional disparities – into its regional development policy. By applying the polycentricity index to the Croatian data, following Meijers and Sandberg's methodological approach (2006), Croatia is found to be moderately polycentric. However, the rank-size distribution indicates that Zagreb is too large, whereas the larger cities that follow Zagreb are insufficiently large. When using NUTS level 2 data, regional disparities in Croatia are at the level of the European Union, but when county data are used, the level of disparities increase. This indicates that polycentricity has not fully been exploited in terms of connectivity and cooperation of cities. A cross-section analysis of regional disparities in Croatia has confirmed that more successful counties have higher proportions of a workforce with higher educational attainment. Urban impact and openness to international trade appear relevant when the variable "workforce with higher educational attainment" is omitted; therefore, better performing counties have higher shares of population in their urban centres and are more open to international trade.Cilj je ovoga rada bio istražiti ima li Hrvatska potencijal za usvajanje koncepcije policentričnoga razvitka kao ravnomjernoga razvitka podjednako udaljenih urbanih središta, kojem je i svrha smanjenje regionalnih nejednakosti, u svojoj regionalnoj razvojnoj politici. Primjenom indeksa policentričnosti prema metodološkom pristupu Meijers i Sandberga (2006) na hrvatske podatke, ustanovljeno je da je Hrvatska umjereno policentrična. No distribucija gradova prema poretku i veličini pokazuje da je Zagreb prevelik, dok su veći gradovi koji slijede Zagreb nedovoljno veliki. Nadalje, mjere regionalnih nejednakosti za Hrvatsku upućuju na prosječan stupanj nejednakosti u usporedbi s Europskom unijom kada se koriste podaci NUTS razine 2, a kada se koriste podaci o županijama, stupanj nejednakosti se povećava. To pokazuje da policentričnost nije potpuno iskorištena u pogledu povezanosti i suradnje gradova. Analizom presjeka regionalnih nejednakosti u Hrvatskoj utvrđeno je da su uspješnije županije koje imaju veći udio radne snage većeg obrazovnog dostignuća. U rezultatima specifikacije modela u kojem je izostavljena varijabla "radna snaga većeg obrazovnog dostignuća", urbani utjecaj i otvorenost prema međunarodnoj trgovini pokazuju se značajnima, pa su uspješnije županije koje imaju veći udio stanovništva u svojim urbanim središtima i koje su otvorenije prema međunarodnoj trgovini

PROGNOZIRANJE POSLOVNIH CIKLUSA I CIKLUSA RASTA U HRVATSKOJ

This paper is a report on the development and the performance of the composite leading indicator of the Croatian economy – CROLEI, those purpose is to forecast classical business and growth cycles. The structure of the paper follows the latest CROLEI revision, based on NBER barometric method. After briefly describing the characteristics of CROLEI and its database, the turning points in the reference series (industrial production) are determined by applying Bry-Boschan algorithm. By combining the graphic analysis, Granger causality and Wald exclusion test on potential leading time series and the reference series, the list of 15 best leading series is compiled. Recursive estimation of Granger test is applied to check whether the time series´ leading properties are stabile over time. Then 14 composite leading indicators are constructed from 15 best leading series. In order to decide which composite indicator yields the best forecasts, Granger causality test is used. New CROLEI indicator is composed of 7 series and leads the reference series by 8 months. Additionally, a diffusion index - an auxiliary tool for forecasting business and growth cycles - is constructed.Ovaj članak opisuje razvoj i prognostička svojstva kompozitnog prethodećeg pokazatelja hrvatskog gospodarstva - CROLEI, svrha kojeg je da prognozira poslovne cikluse i cikluse rasta. Struktura članka slijedi tijek zadnje revizije CROLEI pokazatelja, zasnovane na NBER barometarskoj metodi. Nakon što se ukratko opisuju osnovne karakteristike CROLEI pokazatelja i njegove baze podataka, prelazi se na određivanje točaka zaokreta u referentnoj seriji (indeks volumena industrijske proizvodnje) pomoću Bry-Boschan algoritma. Kombinirajući grafi čku analizu, test Grangerove uzročnosti i Waldov test isključenja, dolazi se do liste od 15 vremenskih serija s najboljim prethodećim svojstvima. Rekurzivna ocjena Grangerovog testa se primjenjuje da bi se utvrdilo jesu li prethodeća svojstva vremenskih serija stabilna tijekom promatranog razdoblja. Zatim se od 15 najboljih serija konstruira 14 kompozitnih prethodećih pokazatelja. Grangerov test se pritom primjenjuje da bi se odlučilo koji od 14 pokazatelja ima najbolja prognostička svojstva. Novi CROLEI pokazatelj je sastavljen od 7 vremenskih serija i prethodi referentnoj seriji 8 mjeseci. Osim novog CROLEI pokazatelja, izračunat je i indeks rasipanja, koji je pomoćna mjera za predviđanje poslovnih ciklusa i ciklusa rasta

FORECASTING BUSINESS AND GROWTH CYCLES IN CROATIA

Ovaj članak opisuje razvoj i prognostička svojstva kompozitnog prethodećeg pokazatelja hrvatskog gospodarstva - CROLEI, svrha kojeg je da prognozira poslovne cikluse i cikluse rasta. Struktura članka slijedi tijek zadnje revizije CROLEI pokazatelja, zasnovane na NBER barometarskoj metodi. Nakon što se ukratko opisuju osnovne karakteristike CROLEI pokazatelja i njegove baze podataka, prelazi se na određivanje točaka zaokreta u referentnoj seriji (indeks volumena industrijske proizvodnje) pomoću Bry-Boschan algoritma. Kombinirajući grafi čku analizu, test Grangerove uzročnosti i Waldov test isključenja, dolazi se do liste od 15 vremenskih serija s najboljim prethodećim svojstvima. Rekurzivna ocjena Grangerovog testa se primjenjuje da bi se utvrdilo jesu li prethodeća svojstva vremenskih serija stabilna tijekom promatranog razdoblja. Zatim se od 15 najboljih serija konstruira 14 kompozitnih prethodećih pokazatelja. Grangerov test se pritom primjenjuje da bi se odlučilo koji od 14 pokazatelja ima najbolja prognostička svojstva. Novi CROLEI pokazatelj je sastavljen od 7 vremenskih serija i prethodi referentnoj seriji 8 mjeseci. Osim novog CROLEI pokazatelja, izračunat je i indeks rasipanja, koji je pomoćna mjera za predviđanje poslovnih ciklusa i ciklusa rasta.This paper is a report on the development and the performance of the composite leading indicator of the Croatian economy – CROLEI, those purpose is to forecast classical business and growth cycles. The structure of the paper follows the latest CROLEI revision, based on NBER barometric method. After briefly describing the characteristics of CROLEI and its database, the turning points in the reference series (industrial production) are determined by applying Bry-Boschan algorithm. By combining the graphic analysis, Granger causality and Wald exclusion test on potential leading time series and the reference series, the list of 15 best leading series is compiled. Recursive estimation of Granger test is applied to check whether the time series´ leading properties are stabile over time. Then 14 composite leading indicators are constructed from 15 best leading series. In order to decide which composite indicator yields the best forecasts, Granger causality test is used. New CROLEI indicator is composed of 7 series and leads the reference series by 8 months. Additionally, a diffusion index - an auxiliary tool for forecasting business and growth cycles - is constructed

Regionalna konkurentnost u kontekstu “Nove industrijske politike” na primjeru Hrvatske

The purpose of this paper is to do research on regional conditions that are most conducive to maximising the positive effects of the implementation of “New industrial policy” (policy based on Smart specialisation strategy) to regional competitiveness in Croatia. Rather than using the standard but fragmented system of counties, this small post-transition economy is first mapped into five regions following the concept of regional innovation systems (RISs). Essentially, RIS concept rests on an idea that interactions among regional agents lead to the creation of optimal innovation output, while policy based on Smart specialisation strategy in Croatia is a national policy that promotes creation of innovative products and services in five promising domains and 13 sub-thematic areas. Analysis is carried out in two steps, firstly using a data-driven approach employed in a multidimensional framework for assessing regional accessibility, absorptive capacity and diffusion of knowledge in the context of Smart specialisation strategy (S3) implementation. In the second step, the assumption of post-transition reliance on the external knowledge and technology in producing innovation output is examined via regional presence of high-technology firms, GDP per capita and international trade and investment variables and patents per 100.000 inhabitants using cluster analysis (Ward method). The results show that highly internationalised regions with higher density of hightechnology firms already produce relatively more innovation output per capita. With already favourable conditions in place, these progressive regions are most likely to reinforce their competitive advantages through the transformation of their economic structures enabled by implementation of S3.Regionalna konkurentnost u kontekstu “Nove industrijske politike” na primjeru Hrvatsk