Cilj je rada utvrditi omogućuje li postojeći prognostički sustav i njegov rezultat, prognostički indeks CROLEI, pouzdano predviđanje ukupnih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj. Potreba da se sustav i indeks vrednuju potječe iz modifikacije barometarske metode na kojoj se sustav i indeks zasnivaju i primjenjuju. Proces vrednovanja prognostičke moći započinje konstruiranjem šest alternativnih prognostičkih indeksa na osnovi barometarske metode, koji osim što konkuriraju izvornome indeksu, omogućuju usporedbu prognostičke snage indeksa. Slijede prilagodbe složenijih mjera kojima se procjenjuje kvaliteta prognostičkih sustava i njihovih indeksa obuhvaćenih matricom vrednovanja prognostičkih pokazatelja. Prognostička se snaga ocjenjuje i dvama regresijskim modelima, koji dodatno omogućuju prognoziranje referentne serije i daju ocjenu prognoze. Rezultati mjera prognostičke moći usuglašeno upućuju na to da izvorni CROLEI indeks ima najveću prognostičku snagu te da s najvećom vjerojatnošću navješćuje zaokret u gospodarskoj aktivnosti
