Genocid "zločin svih zločina"

Genocid je utjelovljenje najmalicioznije ideje ljudskog uma – istrebljenje dijela ljudske populacije samo zato što su pripadnici druge nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Premda svijest o njegovoj zloćudnosti potječe od početka čovječanstva, genocid je pravno normiran kao kazneno djelo tek nakon Drugog svjetskog rata kao svojevrsna reakcija na Holokaust proveden od strane Trećeg Reicha. Njegova definicija ustanovljena je Konvencijom o genocidu 1948. godine, te kao takva, u pravilu, neizmijenjeno usvojena u zakonodavstva gotovo svih zemalja svijeta. Unatoč općem međunarodnom konsenzusu pri teoretskom definiranju genocida, praksa je pokazala kako je njegov sadržaj uvelike sporan. Spornost proizlazi, prije svega, iz njegove prirode budući da se radi o kompleksnom kaznenom djelu za čije postojanje mora biti ispunjen niz pretpostavki. Također, pri tumačenju njegovih sastavnica dolazi do izražaja različitost doktrinarnih pristupa koje nude različita rješenja pri utvrđivanju postojanja genocida. Od velike je važnosti i činjenica politizacije samog pitanja koja u prvi plan dolazi kod ustanovljenja odgovornosti države za genocid. Intencija donositelja Konvencije o genocidu bila je ustanovljenje odgovornosti pojedinaca za počinjenje genocida, dok je odgovornost države izvedena posredno, odnosno tumačenjem Konvencije. Najveća prepreka u utvrđivanju odgovornosti države za genocid, nakon što je jednom ustanovljeno njegovo počinjenje od strane pojedinaca, je u pripisivanju njihovih djela državi. Temelj pripisivanja predstavlja Nacrt članaka o odgovornosti države za međunarodne protupravne čine donesen 2001. godine koji je zapravo kodifikacija postojećeg međunarodnog običajnog prava za odgovornost države. U dosadašnjoj praksi Međunarodnog suda, postupak odgovornosti države za genocid proveden je u dva slučaja: u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije te u predmetu Republike Hrvatske protiv Srbije. Kako bi se postupno i sustavno obradilo pitanje odgovornosti države za genocid u ovom će radu, prije svega, biti predstavljen povijesni nastanak pojma genocida te njegovo konstituiranje Konvencijom o genocidu kao međunarodnog protupravnog čina

Genocid "zločin svih zločina"

Genocid je utjelovljenje najmalicioznije ideje ljudskog uma – istrebljenje dijela ljudske populacije samo zato što su pripadnici druge nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Premda svijest o njegovoj zloćudnosti potječe od početka čovječanstva, genocid je pravno normiran kao kazneno djelo tek nakon Drugog svjetskog rata kao svojevrsna reakcija na Holokaust proveden od strane Trećeg Reicha. Njegova definicija ustanovljena je Konvencijom o genocidu 1948. godine, te kao takva, u pravilu, neizmijenjeno usvojena u zakonodavstva gotovo svih zemalja svijeta. Unatoč općem međunarodnom konsenzusu pri teoretskom definiranju genocida, praksa je pokazala kako je njegov sadržaj uvelike sporan. Spornost proizlazi, prije svega, iz njegove prirode budući da se radi o kompleksnom kaznenom djelu za čije postojanje mora biti ispunjen niz pretpostavki. Također, pri tumačenju njegovih sastavnica dolazi do izražaja različitost doktrinarnih pristupa koje nude različita rješenja pri utvrđivanju postojanja genocida. Od velike je važnosti i činjenica politizacije samog pitanja koja u prvi plan dolazi kod ustanovljenja odgovornosti države za genocid. Intencija donositelja Konvencije o genocidu bila je ustanovljenje odgovornosti pojedinaca za počinjenje genocida, dok je odgovornost države izvedena posredno, odnosno tumačenjem Konvencije. Najveća prepreka u utvrđivanju odgovornosti države za genocid, nakon što je jednom ustanovljeno njegovo počinjenje od strane pojedinaca, je u pripisivanju njihovih djela državi. Temelj pripisivanja predstavlja Nacrt članaka o odgovornosti države za međunarodne protupravne čine donesen 2001. godine koji je zapravo kodifikacija postojećeg međunarodnog običajnog prava za odgovornost države. U dosadašnjoj praksi Međunarodnog suda, postupak odgovornosti države za genocid proveden je u dva slučaja: u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije te u predmetu Republike Hrvatske protiv Srbije. Kako bi se postupno i sustavno obradilo pitanje odgovornosti države za genocid u ovom će radu, prije svega, biti predstavljen povijesni nastanak pojma genocida te njegovo konstituiranje Konvencijom o genocidu kao međunarodnog protupravnog čina

Genocid "zločin svih zločina"

Genocid je utjelovljenje najmalicioznije ideje ljudskog uma – istrebljenje dijela ljudske populacije samo zato što su pripadnici druge nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Premda svijest o njegovoj zloćudnosti potječe od početka čovječanstva, genocid je pravno normiran kao kazneno djelo tek nakon Drugog svjetskog rata kao svojevrsna reakcija na Holokaust proveden od strane Trećeg Reicha. Njegova definicija ustanovljena je Konvencijom o genocidu 1948. godine, te kao takva, u pravilu, neizmijenjeno usvojena u zakonodavstva gotovo svih zemalja svijeta. Unatoč općem međunarodnom konsenzusu pri teoretskom definiranju genocida, praksa je pokazala kako je njegov sadržaj uvelike sporan. Spornost proizlazi, prije svega, iz njegove prirode budući da se radi o kompleksnom kaznenom djelu za čije postojanje mora biti ispunjen niz pretpostavki. Također, pri tumačenju njegovih sastavnica dolazi do izražaja različitost doktrinarnih pristupa koje nude različita rješenja pri utvrđivanju postojanja genocida. Od velike je važnosti i činjenica politizacije samog pitanja koja u prvi plan dolazi kod ustanovljenja odgovornosti države za genocid. Intencija donositelja Konvencije o genocidu bila je ustanovljenje odgovornosti pojedinaca za počinjenje genocida, dok je odgovornost države izvedena posredno, odnosno tumačenjem Konvencije. Najveća prepreka u utvrđivanju odgovornosti države za genocid, nakon što je jednom ustanovljeno njegovo počinjenje od strane pojedinaca, je u pripisivanju njihovih djela državi. Temelj pripisivanja predstavlja Nacrt članaka o odgovornosti države za međunarodne protupravne čine donesen 2001. godine koji je zapravo kodifikacija postojećeg međunarodnog običajnog prava za odgovornost države. U dosadašnjoj praksi Međunarodnog suda, postupak odgovornosti države za genocid proveden je u dva slučaja: u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije te u predmetu Republike Hrvatske protiv Srbije. Kako bi se postupno i sustavno obradilo pitanje odgovornosti države za genocid u ovom će radu, prije svega, biti predstavljen povijesni nastanak pojma genocida te njegovo konstituiranje Konvencijom o genocidu kao međunarodnog protupravnog čina