Functions of the dati (se) + infinitive construction in Croatian from a grammaticalization perspective

Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova u domenama kao što su: izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija može se zorno opisati u okviru procesa gramatikalizacije koji se provodi u samom glagolu dati. Pored ustanovljivanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjektnog argumenta glagola dati i infinitiva, mogue dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba »da + prezent«). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv.The dati ’give’ (se) (refl.) + infinitive construction in Croatian has several distinct meanings/ functions: general possibility (e.g. Mobitel se vi{e ne da popraviti; lit. Mobile refl. more give. PRS.3SG repair.INF; ’The mobile phone can no longer be repaired’), various types of concession (Ivan se te{ko dao nagovoriti da ode lije~niku; lit. Ivan refl. difficult give.PTCP.SG.M persuade.INF that go.PRS.3SG doctor; ’It was difficult to convince Ivan to go to see the doctor’; Sestra nam nije dala u}i u sobu; lit. Nurse us not:be give.PTCP.SG.F enter.INF in room; ’The nurse did not let us enter the room’), the subject’s readiness/willingness (to do something) (Kako ti se dalo tako rano ustati?; lit. How you.DAT refl. give PTCP.SG.N so early get up.INF; ’How come you were willing to get up so early?’), and the subject acting indirectly through an agent (causative) (Dali smo oprati tepih, sami nismo mogli; lit. Give.PTCP.PL be wash.INF carpet, alone not:be could; ’We had the carpet washed, we couldn’t do it ourselves’). This paper describes the development of these related functions from the point of view of grammaticalization: a process whereby lexical elements in a particular linguistic context become grammatical, which may be accompanied by certain changes in their form. The semantic shifts evident from the change in the function of the dati + infinitive construction may be characterized as the first stage of grammaticalization, because they exhibit some schematization: the meaning of the verb dati shifts from a more concrete to a more abstract one. In three of the functions mentioned above (general possibility, concession, volition/willingness) the meaning of the verb dati shifts towards modality, signifying a minor reduction in the verb’s lexical autonomy. In contrast, when dati is used as a causative, the level of schematization is greater, and the meaning is almost completely grammaticalized (referring only to voice), in which case dati undergoes almost complete bleaching. Several key grammatical and functional characteristics of the dati (se) + infinitive construction are identified, and the relevant syntactic elements of each function are analyzed, including the relationship between the syntactic and logical subject, the meaning of the expression in relation to voice, the identity of the subject argument of the verb dati and the infinitive, possiblemodifying constructions and possible transformations (using da + the present tense rather than the infinitive). The paper also deals with the differences in the productivity of the construction in its various functions, as well as some small areas of overlap between particular functions within the construction in question

Official state evaluation of language competences in Hungarian as a foreign language in Hungary

U radu će se kratko prikazati način kako se desetljećima uhodani sustav tzv. državnoga ispitivanja sa svojim monocentričnim režimom provjere znanja i trostupnjevitom skalom vrjednovanja ovladanosti stranim jezikom tijekom devedesetih godina postupno prilagodio europskim standardima textsc{(cef)} koji danas u potpunosti obilježavaju mađarsku scenu poučavanja stranih jezika i ispitivanja. Također će se dati sažet pregled o institucionalnim okvirima ispitivanja (Centar za akreditiranja ispita, stjecanje prava za provedbu državnih ispita, tj. titula ``akreditirano mjesto polaganja\u27\u27, postupak akreditiranja ispitnoga programa, itd.), a podrobnije će se govoriti o kriterijskom sustavu za pojedine razine ovladanosti mađarskim kao stranim jezikom u sklopu sustava textsc{cef}.Two factors make the testing of the Hungarian language as L2 a particularly current topic in discussions on the study of Croatian as L2. The first is the continuously growing interest in learning Hungarian as L2 in the world over the past fifteen years, which attracts a dynamic and complete development environment for learning, comprising mainly the methodology of education and well as the measurement of competence of Hungarian through various test systems. The second is the fact that through the coming into effect of recent laws in Hungary from September 2006 it is required that Hungarian language certificates on foreign language competence (e.g. state exam) be in line with the textsc{cef} system. The paper will briefly describe the process of change from the traditional system to so called state examining that took place in the last decade of the 20th century. Its mono-centric regime of evaluation and three levels of language competence were transformed to a new system fully adapted to European standards (textsc{cef}) which now dominates language learning and testing in Hungary. The paper will also briefly introduce institutional language testing (The Center for test accreditation, the right for state language testing, e.g. accredited place of testing, accreditation of testing program etc.). With more detail it will discuss criteria for certain competence levels of Hungarian as L2 in the system of textsc{cef}

DAS SENJER GLAGOLITISCHE MISAL AUS DEM JAHR 1494

Oszkar Asboth, jedan od najuglednijih slavista potkraj 19. st., objavio je u časopisu Magyar Könyvszemle u Budimpešti studiju Senjski glagoljski misal iz 1494. U tom je opširnom radu iznio niz problema vezanih uz navedenu temu: osnivanje tiskare, lik Blaža Baromića, analizu obilježja Senjskoga misala po formi i sadržaju i njegovo podrijetlo. Budući da je tematika vrlo zanimljiva, a misli izražene u članku nedostupne hrvatskoj javnosti, slavistica Orsolya Szentesi-Žagar prevela je ovaj rad na hrvatski jezik.Oszkär Asboth, one of the most eminent slavicists towards the end of the nineteenth century, published at Budapest his essay on the glagolitic Missal from Senj dated 1494 in the periodical Magyar Konyvszemle. In that extensive work he dealt with a lot of problems linked to that matter, such as the establishment of the printing-house, the figure of Blaž Baromić, the analysis of the characteristics of Missal as regards its form, contents and origin. In view of a very interesting subject matter and the fact that ideas expressed therein were unaccessible to the general public of Croatia, Mrs. Orszolya Szentesi-Žagar, the slavicist, translated this work in the Croatian language.Oszkär Asboth, einer der hervorragenden Slawisten am Ende des 19. Jahrhunderts, veröffentlichte in der Zeitschrift Magyar Könyvszemle in Budapest 1896 seine Studie iiber dasglagolitische Misal aus dem Jahr 1494. In dieser ausführlichen Arbeit bearbeite er verschiedene, mit dem Thema gebundene Probleme: Begründung der Buchdruckerei in Senj, Gestalt des Blaž Baromić, Analyse der Kennzeichnungen des Senjer Misals nach Form und Inhalt und Probleme seiner Entstehung. Da das Thema sehr interessant ist, und die Gedanken in dieser Arbeit der kroatischen öffentlichkeit unzugänglich sind, übcrsetzte die Slawistin Orszolya Szentesi-Žagar diese Studie vom Ungarischcn ins Kroatische

PREVERBAL MODIFICATORS OF DIRECTION IN HUNGARIAN AS A FOREIGN LANGUAGE – IN THE CONTEXT OF THE CROATIAN LANGUAGE

Fokusiranjem na prefiksaciju smjernog značenja, u ovom se radu ostvaruju dva cilja: prvo, podrobno se analiziraju različiti mehanizmi smjerne prefiksacije u mađarskom i u hrvatskom jeziku, a drugo, na temelju tih različitosti tumači se dosada neistraživani dio poteškoća u usvajanju prefiksacije u mađarskom kao inom jeziku. Osim što u mađarskom jeziku ima veći broj prefikasa i prefiksoidnih elemenata, i sam mehanizam prefigiranja podliježe strogim pravilima; prefiksima je moguće izraziti vrlo kompleksne pojmovne sadržaje kakve drugi jezici izražavaju drugim sredstvima (mahom prilogom ili imeničkim konstrukcijama), čak i kad u svom sustavu imaju prefikse. Zbog toga prefiksacija predstavlja poseban izazov u poučavanju i ovladavanju mađarskim kao inim jezikom, a jedna je od kritičnih točaka različita distribucija prefikasa smjernog značenja uz određene glagole u dva jezika – na tom području dosada nisu bila provedena istraživanja. Iako se na prvi pogled čini da se radi o semantički prozirnoj i razmjerno lako provedivoj tvorbi, izvor neprimjerene uporabe prefikasa može biti i činjenica da se mađarski prefiksi koji izražavaju značenje smjera udružuju s osjetno širim krugom glagola, nego prefiksi identičnih funkcija u hrvatskom jeziku, uključujući i takve glagole koji sami po sebi ne ocrtavaju koncepte kretanja ili pozicioniranja. Prema našim zapažanjima kod studenata mađarskog kao inog jezika uporaba smjernih prefikasa uz takve glagole teže se automatizira, nego uz ostale glagole. Za dobivanje jasnije slike o opsezima poteškoća na tom planu, proveli smo testiranje o uporabi triju odabranih smjernih prefikasa (značenja ‘u-’, ‘iz-’ i ‘pre-’) kod studenata hungarologije čija se razina znanja kreće od B2 do C1 prema ZEROJ-u. Testiranjem smo željeli dobiti odgovor na sljedeća pitanja: utječe li na uporabu prefikasa uz određene mađarske glagole postojanje identičnog sklopa (prefiks + glagol) u hrvatskom jeziku, te postoji li razlika među pojedinim smjernim prefiksima mađarskog jezika s obzirom na učestalost, odnosno ispravnost uporabe.The use of preverbal modificators in Hungarian as a foreign language (HFL) causes a lot of difficulties that have been discussed in many papers in the past few decades. Although verbal constructions with preverbal modificators of direction do not seem to involve a complicated process of creating verbal phrases (because of their morphosemantic transparency), still, students of HFL have problems even in this respect: either they tend to omit the proper directional preverbal modificator, or they use a wrong one, in many verbal forms. We conducted a research by testing students of HFL (intermediate and upper level of proficiency). They were asked to translate sentences from Croatian into Hungarian (first part), and to complete Hungarian sentences with preverbal modificators (second part). The results have revealed that students use directional preverbal modificators more appropriately (adequate to the event structure) in cases when a matching pattern (modificator + verb) exists in the Croatian language. The results have also revealed that there is a relevant difference between the proper use of certain directional modificators: ÁT- (‘across’, through’) was by far the less appropriately used modificator, while BE- (‘into’) and KI- (‘out’) seemed easier to use. We also found that the modificator EL- (‘away’) was the most frequent wrong answer in the test

Chronica

Pred osamdeseti rođendan Istvána Nyomárkayja К 70-летию Иштвана Над

The semantic adaptation of loanwords from six European languages in Croatian

Autorice analiziraju tipove semantičke adaptacije modela iz šest europskih jezika kao jezika davatelja u procesu njihova posuđivanja u hrvatski kao jezik primatelj. Primijenjena metodologija temelji se na teoriji jezika u kontaktu Rudolfa Filipovića (1986), koji uvodi podjelu na primarnu i sekundarnu adaptaciju u procesu adaptacije značenja posuđenica. Analizirani jezici raspoređeni su kronološki počevši od onih s kojima je hrvatski dolazio u dodir u ranijim razdobljima svoje povijesti (mađarski, njemački, talijanski), do jezika s kojima je dolazio u doticaj u novije doba (francuski, ruski i engleski). Članak je rezultat istraživanja na projektu \u27Hrvatski u dodiru s europskim jezicima\u27, čiji je pokretač i voditelj bio R. FilipovićThe authors present different aspects of the semantic adaptation of loanwords from six European donor languages in Croatian as the recipient language. The analysis is based on the theory of languages in contact of R. Filipović (Filipović 1986). The results reveal considerable differences between languages that Croatian had lasting and intense historical contacts with (Hungarian, German, Italian) and those whose impact can be traced to a later date (French, Russian, English). The former group largely belongs to intimate borrowing, resulting from everyday communicative needs in bilingual/multilingual communities, while the latter belong to cultural borrowing, filling the lexical gaps in the recipient system. While the early language contacts affected dialectal and substandard usage to a large extent, the impact of recent contacts is mainly limited to standard Croatia

The orthographic adaptation of models of six European languages in Croatian

Posvećeno akademiku Rudolfu Filipoviću Autorice analiziraju tipove ortografske adaptacije modela iz šest europskih jezika (francuskog, njemačkog, engleskog, ruskog, talijanskog i mađarskog) kao jezika davatelja u procesu njihova posuđivanja u hrvatski kao jezik primatelj.The authors present the orthographic adaptation of models from six European donor languages (French, German, English, Russian, Italian and Hungarian) in Croatian as the recipient language. The analysis is based on the theory of languages in contact by Rudolf Filipović. The orthographic form of the French, German, English, Russian, Italian and Hungarian loanwords is formed on the basis of a) pronunciation of the model, b) spelling of the model, e) combination of pronunciation and spelling, d) the influence of an intermediary language

Transmorphemization of the models of six European languages in Croatian

Na temelju teoretskih postavki, iznesenih u uvodnom članku o principima transmorfemizacije, u članku se analizira transmorfemizacija modela iz šest europskih jezika (francuskog, njemačkog, engleskog, ruskog, talijanskog i mađarskog) pri njihovu prijelazu u hrvatski jezik.On the basis of the new theory of languages in contact (Filipović 1986) models from six European languages are analysed on the morphological level following three types of transmorphemization : zero, compromise or partial and complete. The models of six European languages change into six kinds of isms (gallicisms, germanisms, anglicisms, russianisms, italianisms and hungarisms). The analysis has shown that three parts of speech (substantives, verbs and adjectives) can be adapted following three types of transmorphemization: a) zero transmorphemization, b) compromise or partial transmorphemization, and c) complete transmorphemization

Funkcionalne varijante konstrukcije dati (se) + infinitiv u hrvatskom jeziku – u okviru gramatikalizacije

Upotrebom složenoga glagolskog izraza dati (se) + infinitiv u hrvatskom se jeziku može ostvariti nekoliko dobro razlučivih funkcionalnih i značenjskih krugova u domenama kao što su: izražavanje opće mogućnosti, raznih vidova dopuštanja, volje/spremnosti (na određena djelovanja) subjekta rečenice te djelovanja subjekta preko posrednog vršitelja radnje (faktitiv ili kauzativ). Razvoj spomenutih međuovisnih funkcionalnih kategorija može se zorno opisati u okviru procesa gramatikalizacije koji se provodi u samom glagolu dati. Pored ustanovljivanja nekoliko bitnih zajedničkih gramatičkih i uporabnih značajki fokusirane konstrukcije, ona se u svakom funkcionalnom ostvaraju podvrgava analizi prema za njega relevantnim sintaktičkim pokazateljima, kao što su odnos sintaktičkog i logičkog subjekta izraza, postignut sadržaj prema glagolskom stanju (genus verbi), identičnost subjektnog argumenta glagola dati i infinitiva, mogue dopunske strukture, kao i mogućnosti preoblike (umjesto infinitiva upotreba »da + prezent«). U radu se također tematizira različita produktivnost istražene konstrukcije u pojedinim funkcijama, kao i sporadično međusobno isprepletanje pojedinih funkcija unutar iste šire gramatičke sheme konstrukcije dati (se) + infinitiv

Die bestimmte/unbestimmte Konjugation und der Artikelgebrauch in Texten von Nichtmuttersprachlern

Not Reviewe