Privatization of higher education in the Republic of Croatia

Privatna visoka učilišta u nekim su zemljama dio tradicije, a u nekima pak novija pojava nastala kao odgovor na povećanu potražnju za visokim obrazovanjem. U Republici Hrvatskoj radi se o potonjem. Ovaj rad pokušaj je istraživanja trenutnog stanja privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, pozitivnih i negativnih doprinosa koje ona imaju na visokoškolski sustav, ali i na cijelo društvo. Cilj rada donekle je i načinjanje teme koja je nedovoljno istražena i u hrvatskoj javnosti nejasno prezentirana.Proučavanjem dostupnih informacija o privatnim visokim učilištima uočeni su nedostaci koji su ujedno i najčešći razlog da je privatno visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj na dnu ljestvice visokoobrazovnog sustava, uz iznimku elitnih privatnih učilišta. Usprkos tome, privatizacija obrazovanja omogućila je prihvat viška studentske populacije, a stvaranjem tercijarno obrazovanog kadra doprinosi razvoju hrvatskoga društva.Private higher education institutions in some countries are part of tradition, but in some are recent phenomenon created in response to the increased demand for higher education. In Croatia, it is the latter. This work is an attempt to research the current state of private higher education institutions in the Republic of Croatia, the positive and negative contributions that they have on the higher education system, but also on the whole society. The objective of this work is to explore the theme of the Private Higher Education Institutions that was not researched enough and the Croatian public is vaguely aware of it. Studying the information available on the private higher education institutions I have been observed deficiencies. These deficiencies are the most common reason that the private higher education in the Republic of Croatia is at the bottom of the higher education system. Elite private colleges are exception. Nevertheless, the privatization of education has enabled the acceptance of excess student population, and the creation of tertiary educated people contributes the development of Croatian society

Public administration education: an overview of master programmes in transition countries

Rad predstavalja drugi dio komparativnog pregleda studijskih programa javne uprave u tranzicijskim zemljama. U prvom su dijelu prikazani diplomski studijski programi pojedinih zemalja zapadne Europe. U ovom dijelu prikazani su studijski programi u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Premda su predmet pregleda diplomski studijski programi javne uprave, s obzirom na vrlo izraženu tendenciju prema razvijanju studijskih programa javne uprave u tranzicijskim zemljama, u pregled su uključene informacije i o nekim preddiplomskim studijskim programima. Za svaku zemlju dane su osnovne informacije o studijskim programima i institucijama koje ih izvode, dok su detaljnije prikazani samo neki studijski programi, i to uglavnom zbog ograničenosti prostorom. Kad u nekoj zemlji postoji više studijskih programa javne uprave, prikazani su oni programi koji se autorima čine zanimljivijim i instruktivnim za domaće čitatelje. Pregled sadržava osnovne informacije o pojedinom studiju, ustanovi koja ga izvodi, kao i detaljne informacije o predmetima, ECTS bodovima te druge dostupne informacije. Rad je popraćen zaključkom u kojem su iznesena osnovna obilježja studijskih programa javne uprave u tranzicijskim zemljama.The paper is the second part of a comparative overview of public administration master programmes in transition countries. In the first part, the authors outlined master programmes in several western European countries. This paper deals with master programmes in Slovenia, Hungary, the Czech Republic, Poland, Slovakia, Estonia, Lithuania, Latvia, Bulgaria, Romania, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro, and Serbia. Although the overview is focused on master programmes for public administration, the authors included information about some BA programmes since the transition countries show strong inclination to develop public administration BA and MA programmes. The paper provides basic information about the programmes and institutions that perform them in each country. Only a few programmes have been shown in detail due to the limited size of the paper. In the case when there are more programmes for public administration education in a country, the authors have presented the programmes they thought to be interesting and instructive to the Croatian public. The overview contains the basic information about each study, the institution that performs it, and detailed information about subjects, ECTS credits, and other relevant available data. In the conclusion of the paper, the authors outline the basic characteristics of public administration BA and MA programmes in transition countries

Impact of Marx, Durkheim and Webber on the development of econoic sociology

Ekonomska sociologija nastala je kao novi pristup u analizi ekonomskih pojava posebno naglašavajući ulogu koju gospodarska struktura i institucije imaju na društvo, kao i utjecaj koji društvo ima na prirodu gospodarskih struktura i institucija. Obuhvaća proučavanje društvenih uzroka i posljedica različitih ekonomskih pojava. Od svog nastanka, ekonomska je sociologija doživjela dva vrhunca: u razdoblju od 1890. do 1920. , odnosno u doba kada su se svi sociolozi zanimali za ekonomiju i pisali o njoj te od početka 1980. godine pa nadalje. Klasično se razdoblje odnosi na kraj 19. odnosno početak 20. stoljeća. Nakon 1920. godine ekonomska sociologija polako oslabljuje te je nakon puno godina zapostavljenosti, ponovno oživjela tek 1980-ih godina i razvija se i dan danas i to nazivamo razdobljem nove ili suvremene ekonomske sociologije. U klasičnoj se ekonomskoj sociologiji najviše raspravljalo o radovima Marxa, Webera i Durkheima, te Tocquevillea i Simmela, ali je nedvojbeno najvažnije djelovanje Maxa Webera čiji su radovi temelj rane ekonomske sociologije. On je prvi pokušao sustavno razraditi ekonomsku sociologiju. Karl Marx bi je zaokupljen ulogom ekonomije u društvu stoga je razvio teoriju u kojoj je ekonomija određivala opću evoluciju društva. Marxovo polazište u njegovim radovima jesu rad i proizvodnja, a proučavao je ekonomske podloge klasnih odnosa i političke aktivnosti. Svojim radom nastojao je osigurati opći teorijski okvir za razumijevanje dinamike kapitalizma. Njegova opća teorija ekonomskog razvoja predložila je stavljanje klase u središte analize. Max Weber proučavao je podrijetlo ekonomskih institucija i ekonomskog ponašanja. Njegov fokus na društvenu akciju, postavio je ulogu institucija u ekonomskom životu u središnje mjesto njegove ekonomske sociologije. Emile Durkheim proučavao je rast kapitalističke podjele rada. Istraživao je kako društvene mreže i društvene uloge variraju u različitim društvima, a velik dio novijih radova u ekonomskoj sociologiji temelji se upravo na njegovim saznanjima. Durkheim je pokušao razumjeti pojavu industrijskog kapitalizma kroz konkretne društvene mreže koje su dovele do povećane podjele rada. Durkheim je za razliku od Marxa i Webera, manje pisao o ekonomskim temama ali je i on imao veliki utjecaj na razvitak ekonomske sociologije. Na teorijama Marxa, Durkheima i Webera izgrađena je ekonomska sociologija kakvu danas poznajemo.Economic sociology has emerged as a new approach to the analysis of economic phenomena, especially emphasizing the role that the economic structure and institutions have on society, as well as the influence which society has on the nature of economic structures and institutions. That is a study of social causes and consequences of different economic phenomena. Since its inception, economic sociology has experienced two climaxes: from 1890 to 1920, when all sociologists were interested in the economy and wrote about it and from the beginning of 1980's to today. The classic period refers to the late 19th and early 20th century. After 1920, economic sociology slowly weakened and after many years of neglect it was revived in the 1980's and still developing today as the period of new or modern economic sociology. In classical economic sociology was most discussed about the works of Marx, Weber and Durkheim, and Tocqueville and Simmel. The most important is activity of Max Weber whose works are the base of early economic sociology. He first tried to systematically elaborate economic sociology. Karl Marx was preoccupied with the role of economics in society so he developed a theory in which the economy determinate the general evolution of society. Marx starting points in his works were labor and production and he studied the economic backgrounds of class relations and political activities. Through his work he sought to provide a general theoretical framework for understanding the dynamics of capitalism. His general theory of economic development suggested placing the class at the center of the analysis. Max Weber studied the origin of economic institutions and economic behavior. His focus on social action has set the role of institutions in economic life at the center of his economic sociology. Emile Durkheim studied the growth of capitalist division of labor. He studied how social networks and social roles vary in different societies, and a lot of recent works in economic sociology is based on his findings. Durkheim tried to understand the appearance of industrial capitalism through concrete social networks that led to an increased division of labor. Durkheim, unlike Marx and Weber, wrote less about economy, but he also had a big influence on the development of economic sociology.The economic sociology that we know today is built on the theories of Marx, Durkheim and Weber

Impact of Marx, Durkheim and Webber on the development of econoic sociology

Ekonomska sociologija nastala je kao novi pristup u analizi ekonomskih pojava posebno naglašavajući ulogu koju gospodarska struktura i institucije imaju na društvo, kao i utjecaj koji društvo ima na prirodu gospodarskih struktura i institucija. Obuhvaća proučavanje društvenih uzroka i posljedica različitih ekonomskih pojava. Od svog nastanka, ekonomska je sociologija doživjela dva vrhunca: u razdoblju od 1890. do 1920. , odnosno u doba kada su se svi sociolozi zanimali za ekonomiju i pisali o njoj te od početka 1980. godine pa nadalje. Klasično se razdoblje odnosi na kraj 19. odnosno početak 20. stoljeća. Nakon 1920. godine ekonomska sociologija polako oslabljuje te je nakon puno godina zapostavljenosti, ponovno oživjela tek 1980-ih godina i razvija se i dan danas i to nazivamo razdobljem nove ili suvremene ekonomske sociologije. U klasičnoj se ekonomskoj sociologiji najviše raspravljalo o radovima Marxa, Webera i Durkheima, te Tocquevillea i Simmela, ali je nedvojbeno najvažnije djelovanje Maxa Webera čiji su radovi temelj rane ekonomske sociologije. On je prvi pokušao sustavno razraditi ekonomsku sociologiju. Karl Marx bi je zaokupljen ulogom ekonomije u društvu stoga je razvio teoriju u kojoj je ekonomija određivala opću evoluciju društva. Marxovo polazište u njegovim radovima jesu rad i proizvodnja, a proučavao je ekonomske podloge klasnih odnosa i političke aktivnosti. Svojim radom nastojao je osigurati opći teorijski okvir za razumijevanje dinamike kapitalizma. Njegova opća teorija ekonomskog razvoja predložila je stavljanje klase u središte analize. Max Weber proučavao je podrijetlo ekonomskih institucija i ekonomskog ponašanja. Njegov fokus na društvenu akciju, postavio je ulogu institucija u ekonomskom životu u središnje mjesto njegove ekonomske sociologije. Emile Durkheim proučavao je rast kapitalističke podjele rada. Istraživao je kako društvene mreže i društvene uloge variraju u različitim društvima, a velik dio novijih radova u ekonomskoj sociologiji temelji se upravo na njegovim saznanjima. Durkheim je pokušao razumjeti pojavu industrijskog kapitalizma kroz konkretne društvene mreže koje su dovele do povećane podjele rada. Durkheim je za razliku od Marxa i Webera, manje pisao o ekonomskim temama ali je i on imao veliki utjecaj na razvitak ekonomske sociologije. Na teorijama Marxa, Durkheima i Webera izgrađena je ekonomska sociologija kakvu danas poznajemo.Economic sociology has emerged as a new approach to the analysis of economic phenomena, especially emphasizing the role that the economic structure and institutions have on society, as well as the influence which society has on the nature of economic structures and institutions. That is a study of social causes and consequences of different economic phenomena. Since its inception, economic sociology has experienced two climaxes: from 1890 to 1920, when all sociologists were interested in the economy and wrote about it and from the beginning of 1980's to today. The classic period refers to the late 19th and early 20th century. After 1920, economic sociology slowly weakened and after many years of neglect it was revived in the 1980's and still developing today as the period of new or modern economic sociology. In classical economic sociology was most discussed about the works of Marx, Weber and Durkheim, and Tocqueville and Simmel. The most important is activity of Max Weber whose works are the base of early economic sociology. He first tried to systematically elaborate economic sociology. Karl Marx was preoccupied with the role of economics in society so he developed a theory in which the economy determinate the general evolution of society. Marx starting points in his works were labor and production and he studied the economic backgrounds of class relations and political activities. Through his work he sought to provide a general theoretical framework for understanding the dynamics of capitalism. His general theory of economic development suggested placing the class at the center of the analysis. Max Weber studied the origin of economic institutions and economic behavior. His focus on social action has set the role of institutions in economic life at the center of his economic sociology. Emile Durkheim studied the growth of capitalist division of labor. He studied how social networks and social roles vary in different societies, and a lot of recent works in economic sociology is based on his findings. Durkheim tried to understand the appearance of industrial capitalism through concrete social networks that led to an increased division of labor. Durkheim, unlike Marx and Weber, wrote less about economy, but he also had a big influence on the development of economic sociology.The economic sociology that we know today is built on the theories of Marx, Durkheim and Weber

Comparative analysis of the selected examples of digital transformation enterprises using methodology Canvas

Tehnološke promjene i nove mogućnosti rezultirale su računalnom revolucijom, revolucijom koja je ušla u sve aspekte ljudskog društva. Ovaj rad osvrnut će se na proces informatizacije i digitalizacije, na prednosti i mane kako prošlih tako i budućih vremena i naĉine odražavanja na poznate brandove sadašnjice. Uz to će se na digitalizaciju nadovezati primjena umjetne inteligencije s prilagodbom potrebama korisnika digitalnih uređaja. Tematici ovog rada pridodaje se sve veća pozornost, s obzirom na masovnu upotrebu moderne tehnologije u svakodnevnom životu. Teorijski okvir će objasniti povijest računala te razvoj i proces informatizacije i Interneta u transformaciji poslovanja. U ovom diplomskom radu obradit će se načini kojima je razvoj informacijskih tehnologija i sustava pridonio razvoju informatizacije te uspješne primjene trendova digitalne ekonomije današnjice. Proces same digitalizacije izuzetno je značajan u današnjem društvu i njegovom razvoju, a ključan je u razvoju i održavanju poslovanja suvremenih poduzeća. Potrebno je naglasiti da suvremeni obrazovni sustavi moraju blisko pratiti promjene u informatizaciji i uvođenju umjetne inteligencije i robotike, kako bi im se pravovremeno prilagodili i uskladili sa suvremenim potrebama na tržištu rada. Kroz objašnjenje pojma poslovnog modela istražit će se primjeri poduzeća koja su uspjela u digitalnoj transformaciji poslovanja uz usporedbu s onima koja u istoj nisu uspjela. Istraživanje će se provesti primjenom ,,Canvas“ metodologije analize poslovnih modela, a dobiveni rezultati poslužit će kao osnova za kritički osvrt na provedenu analizu.Technological changes and new possibilities have resulted with computer revolution, a revolution that has entered into all aspects of human society. This graduate thesis will focus on the process of computerization and digitization, the advantages and disadvantages of both past and future times and ways of reflecting on well-known brands of the present. In addition, the use of artificial intelligence will be complemented by digitization, with adaptation towards needs of users of digital devices. The topic of this graduate thesis is receiving increasing attention, given the widespread use of modern technology in everyday life. The theoretical framework will explain the history of computers, their development, process of computerization and the Internet in transforming businesses. This work will analyze the ways in which the development of information technologies and systems has contributed to the development of computerization and successful appliance of the nowadays digital economy trends. The process of digitization itself is extremely important in today's society and its development, and it is crucial in the development and maintenance of business of modern enterprises. It needs to be emphasized that modern education systems must closely monitor the changes in computerization and the introduction of artificial intelligence and robotics in order to adapt to contemporary labour market needs in a timely manner. Through explaining the concept of a business model, examples of businesses that have succeeded in digital business transformation will be explored, compared to those that have failed in the business transformation. The research will be carried out using the Canvas methodology of business model analysis, and the results obtained will serve as a basis for critical review of the analysis

Comparative analysis of the selected examples of digital transformation enterprises using methodology Canvas

Tehnološke promjene i nove mogućnosti rezultirale su računalnom revolucijom, revolucijom koja je ušla u sve aspekte ljudskog društva. Ovaj rad osvrnut će se na proces informatizacije i digitalizacije, na prednosti i mane kako prošlih tako i budućih vremena i naĉine odražavanja na poznate brandove sadašnjice. Uz to će se na digitalizaciju nadovezati primjena umjetne inteligencije s prilagodbom potrebama korisnika digitalnih uređaja. Tematici ovog rada pridodaje se sve veća pozornost, s obzirom na masovnu upotrebu moderne tehnologije u svakodnevnom životu. Teorijski okvir će objasniti povijest računala te razvoj i proces informatizacije i Interneta u transformaciji poslovanja. U ovom diplomskom radu obradit će se načini kojima je razvoj informacijskih tehnologija i sustava pridonio razvoju informatizacije te uspješne primjene trendova digitalne ekonomije današnjice. Proces same digitalizacije izuzetno je značajan u današnjem društvu i njegovom razvoju, a ključan je u razvoju i održavanju poslovanja suvremenih poduzeća. Potrebno je naglasiti da suvremeni obrazovni sustavi moraju blisko pratiti promjene u informatizaciji i uvođenju umjetne inteligencije i robotike, kako bi im se pravovremeno prilagodili i uskladili sa suvremenim potrebama na tržištu rada. Kroz objašnjenje pojma poslovnog modela istražit će se primjeri poduzeća koja su uspjela u digitalnoj transformaciji poslovanja uz usporedbu s onima koja u istoj nisu uspjela. Istraživanje će se provesti primjenom ,,Canvas“ metodologije analize poslovnih modela, a dobiveni rezultati poslužit će kao osnova za kritički osvrt na provedenu analizu.Technological changes and new possibilities have resulted with computer revolution, a revolution that has entered into all aspects of human society. This graduate thesis will focus on the process of computerization and digitization, the advantages and disadvantages of both past and future times and ways of reflecting on well-known brands of the present. In addition, the use of artificial intelligence will be complemented by digitization, with adaptation towards needs of users of digital devices. The topic of this graduate thesis is receiving increasing attention, given the widespread use of modern technology in everyday life. The theoretical framework will explain the history of computers, their development, process of computerization and the Internet in transforming businesses. This work will analyze the ways in which the development of information technologies and systems has contributed to the development of computerization and successful appliance of the nowadays digital economy trends. The process of digitization itself is extremely important in today's society and its development, and it is crucial in the development and maintenance of business of modern enterprises. It needs to be emphasized that modern education systems must closely monitor the changes in computerization and the introduction of artificial intelligence and robotics in order to adapt to contemporary labour market needs in a timely manner. Through explaining the concept of a business model, examples of businesses that have succeeded in digital business transformation will be explored, compared to those that have failed in the business transformation. The research will be carried out using the Canvas methodology of business model analysis, and the results obtained will serve as a basis for critical review of the analysis

Statistički pokazatelji za definiranje preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja

U radu je prikazano kako razina obrazovanja, spol i dob te obrazovni program utječu na brzinu zapošljavanja i stopu zapošljavanja u pet slavonskih županija u razdoblju od 2019. do 2021. godine. Navedeni statistički pokazatelji daju temeljne informacije za potrebe kreiranja Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje na razini lokalnih tržišta rada donosi Hrvatski zavod za zapošljavanje s ciljem usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada i rješavanja problema strukturne nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Osim analize navedenih pokazatelja prema različitim obilježjima u radu je istražen i kakav je utjecaj preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja na smanjenje ili povećanje broja upisanih studenata u pojedine studijske programe. Rezultati istraživanja utvrdili su nedovoljan utjecaj Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja na definiranje upisnih kvota u promatranim studijskim programima unatoč tome što se iste temelje na relevantnim statističkim pokazateljima s tržišta rada

MANAGERS MUST KNOW: BUSINESS INTELLIGENCE CREATES THE MOST IMPORTANT RESOURCE OF MANAGING

U ovom tekstu se problematizira jedno od najinteresantnijih tema suvremene znanosti, a to je pitanje poslovno-obavještajne djelatnosti (Business Intelligencea) ,odnosno poslovno-obavještajne službe (Business Intelligence Service). Utemeljena i prihvaćena od menadžera velikih korporacija prije više od jednog stoljeća, odavno je postala conditio sine qua non za sve sposobne uprave transnacionalnih i multinacionalnih korporacija. Postala je i način opstanka i uvjet razvoja u složenim prostorima međunarodne ekonomije. Dakako, postala je to i za manje gospodarski moćne poslovne subjekte u najrazvijenijim državama. U radu se ističe nužnost uspostavljanja odjela poslovno-obavještajne službe u poslovne subjekte u Republici Hrvatskoj. Naglašava se da njihovi menadžeri konačno moraju znati da poslovno-obavještajne službe na bazi informacija – kreiraju najvažniji resurs upravljanja – a to je prethodno saznanje. A do toga, put vodi preko složenih postupaka prikupljanja informacija iz tzv. otvorenih izvora, ali i poluotvorenih izvora. I upravo su informacije glavni proizvod poslovno-obavještajne djelatnosti i mogu se podijeliti u nekoliko kategorija. U stvari, riječ je i o složenom integralnom informacijskom sustavu – kojemu je na čelu informacijski menadžment. Posjeduju ga države te multinacionalne i transnacionalne korporacije. Doduše, i manji poslovni subjekati. Smatra se da takve najsofi sticiranije sustave imaju: General Electric, Royal Dutch Shell, General Motors, Toyota Motors, Exxon Mobil, British Petroleum (BP) i JP Morgan Chase. Nadalje, u radu se elaboriraju temelji znanosti o poslovno- obavještajnoj službi, ali se i upućuju menadžeri u Republici Hrvatskoj na postupke koje bi u tom smislu trebali poduzeti. I upozoravaju se da je krajnje vrijeme da u svoje sustave uključe ovu službu, jer niti jedna poslovna strategija više nema smisla bez da nije izrađena prema informacijama koje može pružiti poslovno-obavještajna služba. A ona ima zadaću dostaviti menadžerima i autorima strategije poslovnog subjekta optimalne informacije, do kojih je došla i tzv. rudarenjem podataka (Data Mining) – u cilju izgradnje strategijskog sustava ranog upozorenja (Strategic Early Warning System).In this text one of the most interesting themes of contemporary science is being problematized, and such is the question of Business Intelligence or business secret-services. It is founded and accepted by managers of large corporations even before the First century, long since it became »conditio sine qua non« for all capable establishments of transnational and multinational corporations. It even became a method of survival and a condition of development in assorted spaces of international economics. Certainly, it even became such for smaller economically powerful business subjects in the most developed countries. In the work, necessity of restoring up departments of business secret– services into business departments in Republic of Croatia is being emphasized. It points out that their managers must finally know that business secret-services on the basis of information – create the most important resource of maneuvoring – a such is the previous cognition. And to such, the road leads along procedures of gathering information from so called open sources, but also from half-open sources. And exactly now the information is the main product of business secret activities and can be divided in few categories. In fact, the word is about assorted integral information system – to which the information management is on top. It is owned by the countries of multinational and transnational corporations. Although, even the smaller business entities. It is believed that such most-sophisticated systems have: General Electric, Royal Dutch Shell, General Motors, Toyota Motors, Exxon Mobil, British Petroleum (BP) i JP Morgan Chase

Risks of enterprise social networking

Društvena mreža je društvena struktura koja je određena društvenim interakcijama između pojedinca, grupe ili organizacija koji imaju neki zajednički atribut. Društvene mreže u poslovanju primarno služe za komunikaciju i za povezivanjem s korisnicima, a napretkom tehnologije, preuzimaju ulogu društvenom marketingu, te se koriste za dijeljenje znanja i dobivanje korisnih povratnih informacija. Rizik se smatra neizvjesnost u ishod budućih događaja. Kao jedan od važnih ciljeva poduzeća je identifikacija rizika kao podloga za upravljanje rizicima koji je ujedno i prvi korak u kategorizaciji rizika. U literaturi je identificirano pet kategorija razvrstavanja rizika, a to su: tehnički, ljudski, sadržaj, usklađenost i reputacijski rizik. Cilj je rada identificirati i objasniti rizike korištenja društvenih mreža organizacije, utvrditi kategorizaciju identificiranih rizika i opisati njihove temeljne aspekte i implikacije za upravljanje rizicima.A social network is a social structure that is determined by social interactions between individuals, groups, or organizations that have a common attribute. Social networks in the business are primarily used for communication and connectivity with the users, and technology advances, take on the role of social marketing, and are used to share knowledge and obtain useful feedback. Risk is considered uncertainty in the outcome of future events. As one of the company's important goals, risk identification is a risk management background that is also the first step in risk categorization. Five categories of risk classification have been identified in the literature, namely: technical, human, content, compliance and reputational risk. The aim of the work is to identify and explain the risks of using social networking organizations, to identify categorization of identified risks and to describe their basic aspects and implications for risk management