Silence is an integral part of the liturgy and personal prayer

Polazeći od preporuke saborske konstitucije o liturgiji da „se u pravo vrijeme održava sveta šutnja“ (SC30), autor najprije iznosi dokaze o ponovnom otkrivanju vrijednosti i potrebe šutnje u liturgiji i osobnoj molitvi na temelju crkvenih uputa i izlaganja provjerenih duhovnih pisaca. Šutnja je posebno obrađena na temelju svetopisamske prakse: Božja šutnja, čovjekova šutnja, Isusova šutnja, Marijina šutnja, šutnja svetopisamskih žena. Upute za šutnju u dokumentima i obrednicima post-saborske liturgije zaključuje se ova studija.Starting from the recommendation of the Council constitution of the liturgy to "maintain the sacred silence at the right time" (SC30), the author first presents evidence of the re-discovery of the value and the need for silence in the liturgy and personal prayer based on the Church\u27s instructions and the presentation of verified spiritual writers. Silence is specially elaborated based on Scriptural practice: God\u27s silence, man\u27s silence, Jesus\u27s silence, the Mary\u27s silence, the silence of the Blessed Women. Instructions for silence in the documents and ceremonies of the post-Council liturgy are concluded by this study

Izborna šutnja i mediji na Kosovu

Election process is a fundamental issue in a democratic society. Countries that manage to undergo fair process, based on values and principles, codes of conduct, and applicable laws are able to build up stable and trustworthy institutions. The role of media in this context is of paramount importance to ensure a transparent and accountable outcome. The issue of electoral silence has been a heated debate during the election process in Kosovo, given the loopholes in the existing laws and directives. The aim of this research is to analyse the electoral silence status as one of the specific segments of electoral processes, particularly in the case of Republic of Kosovo. Research has been carried out using secondary data from the existing literatures, applicable laws, cases, media, and other relevant bodies in Kosovo.Izborni postupak je od temeljnog značaja za demokratsko društvo. Zemlje koje su u stanju osigurati pošteni postupak koji se temelji na vrijednostima i načelima, pravilima ponašanja i primjenjivim zakonima u stanju su izgraditi stabilne i pouzdane institucije. Uloga medija u ovom kontekstu od velike je važnosti radi osiguranja transparentnog i odgovornog ishoda. Zahvaljujući nedostacima u postojećim propisima, pitanje izborne šutnje postalo je goruće pitanje na Kosovu. Cilj ovog osvrta jest analiza statusa izborne šutnje kao specifičnog segmenta izbornog postupka posebno u slučaju Republike Kosova. Istraživanje je napravljeno korištenjem sekundarnih podataka iz postojeće literature, zakonskih propisa, sudskih odluka, sredstava informiranja i drugih relevantnih tijela na Kosovu

Šutnja straha, strahom utišano i strah od šutnje

Although the aim of this paper is primarily to provide a theoretical contribution to our understanding of silence, it is also based on an ethnographic study conducted in Lika, a region of Croatia marked by a history of conflict and violence. Silence, in addition to having diverse functions and effects, is also characterised by different durations (it can be measured in seconds as well as in decades). It can be, and often is, filled with other potentially communicable non-verbal aspects (emotions and affects, gestures, sounds, etc.). It can also be more or less dependent on – and even steered by – the opinions, experiences and viewpoints of other individuals and communities. In short, this paper deals with the silences found in the course of the research within the framework of numerous typologies of silence, focusing on contextually dependent and ambivalent effects of silence, its “emptiness”, duration and actors (both individuals and communities). This paper deals with silences and silencing at the macrolevel (which includes their affective and social functions), as well as their effect at the microlevel of interpersonal interaction, everyday life and fieldwork encounters. The effects of the network of silences on the public presentation of the findings resulting from studying silence will also be discussed.Iako je rad zamišljen kao teorijski prilog razumijevanju različitih praksi šutnje koje su povezane s poviješću konflikta i nasilja, on se temelji na istraživanju koje je provedeno u Lici, hrvatskoj regiji koju autorica prepoznaje kao lokalitet koji je rezervoar strahova, anksioznosti, trauma i njima pripadajućih šutnji s dugom povijesti. Osim što šutnja ima različite funkcije i učinke, ona ima i vrlo raznoliku trajnost (može se mjeriti sekundama, ali i desetljećima), može biti i često jest popunjena drugim potencijalno komunikabilnim neverbalnim aspektima (emocijama i afektima, gestama, zvukovima i sl.) te može biti više ili manje ovisna o mišljenjima, iskustvima i stavovima drugih pojedinaca i zajednica te upravljana njima. Ukratko, u tekstu se šutnje zabilježene tijekom istraživanja promatraju u okviru brojnih tipologija šutnje te se pomnije razmatraju kontekstualno ovisni i ambivalentni učinci šutnje, njezine “praznine”, trajanje i njezini akteri (pojedinci i zajednice). U tekstu se raspravlja o šutnjama i utišavanjima na makrorazini te njihovim afektivnim i društvenim funkcijama kao i o njihovim učincima na mikrorazini u interpersonalnim interakcijama i svakodnevnom životu, etnografskim susretima. Raspravlja se i o reperkusijama mreže šutnji na javnu prezentaciju rezultata istraživanja šutnje

Dugopoljski žrtvoslov (1941.-1948.)

Prikaz knjige: Blanka Matković – Josip Dukić, Dugopoljski žrtvoslov (1941.-1948.), Samostalni istraživački projekt “Hrvatska povijest 1941.-1948.”, knj. 1., fotografije Zoran Alajbeg, nakladnik Općina Dugopolje, Dugopolje, 2011., 192 stranice

Stereotipi o ženama u masovnim medijima

Cilj ovoga završnoga rada je istražiti kakav je položaj žena u društvu, ponajviše u medijima. Kako mediji danas predstavljaju žene i u kakvom je ona položaju naspram muškaraca. Istraživanje se temelji na proučavanju stručne literature i konkretnih primjera iz medijskih sadržaja, a svrha rada je shvatiti potrebu za javljanjem i postojanjem stereotipa o ženama u medijima, zašto i na koji način mediji promiču rodne stereotipe, kakva je prikaz žena u medijima te podići svijest da je današnjem, demokratskom društvu potrebno rušenje stereotipa