EXPORT OF CROATIAN FOOD INDUSTRY AND EFFECTS ON ECONOMY: THE CASE OF CROATIA

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o stanju i položaju izvoza hrvatske prehrambene industrije i njegovim učincima na hrvatsko gospodarstvo. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Iako je prehrambena industrija pokazala veliku otpornost prema recesiji iz 2008. godine, najnoviji trendovi u 2013. potvrđuju snažan konkurencijski pritisak i potrebu jačanja izvozne konkurentnosti. Nedovoljna diversifikacija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na neiskorištene potencijale razvoja i potrebu većeg ulaganja u inovacije i razvoj novih proizvoda. Među analiziranim segmentiranim tržištima, hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Tu je najveći broj proizvoda s komparativnim prednostima, najveći stupanj diversifikacije izvoza te relativni i apsolutni vanjsko-trgovinski suficit. Rezultati input-output analize pokazuju da izvoz prehrambene industrije ima najveće multiplikativne učinke na poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu, te nešto manje na kopneni prijevoz, opskrbu električnom energijom, te poslovne usluge. Dobivene vrijednosti multiplikatora prehrambene industrije potvrđuju strateški značaj ovoga sektora za domaću industriju i gospodarstvo u cjelini.The purpose of this paper is to get new knowledge about the state and position of the export of Croatian food industry and its effects on Croatian economy. Methodology of the paper is based on applying input-output model and standardized indicators of export competitiveness. Although, the food industry showed a high resistance to the recession from 2008, the newest trends in 2013 confirm the strong competitive pressure and the need of strengthening of export competitiveness. An insufficient diversification of product and market structures reveals the unutilized potentials of the development and the necessity of higher investing in innovation and development of new products. Among analyzed segmented markets, Croatian food industry has the best position on CEFTA market. Here is the largest number of the products with comparative advantages, the highest level of export diversification and the relative and absolute trade surplus. The results of input-output analysis show that the export of food industry has the highest multiplicative effects on agricultural production and trade, and something lower on land transport, electricity supply, and administrative services. The obtained values of the multiplier for food industry confirm the strategic importance of this sector for domestic industry and economy as a whole

Time‐varying integration in European post‐transition sovereign bond market

Cilj ovog rada je istražiti vremenski promjenjivu integraciju tržišta državnih obveznica između europskih posttranzicijskih zemalja i eurozone. Rad slijedi empirijski pristup koji su definirali Bekaert i Harvey (1995), koji omogućuje direktnu procjenu vremenski promjenjivog stupnja integracije financijskih tržišta. Mi stoga istražujemo tržišta obveznica osam novih zemalja članica Europske unije i jedne zemlje nečlanice Unije (Ukrajine). Rezultati naše empirijske procjene sugeriraju da je vremenska promjenjivost financijske integracije određena skupom makroekonomskih instrumenata definiranih tako da predstavljaju intenzitet realne ekonomske integracije analiziranih zemalja u gospodarstvo eurozone i stanje njihovih javnih financija. Naši rezultati sugeriraju da razina integracije varira u ovisnosti o stupnju ekonomskog razvoja jer ekonomski razvijenije zemlje iskazuju u promatranom razdoblju viši stupanj integracije. Nadalje, stupanj integracije se smanjio s početkom financijske krize 2008., no to smanjenje je bilo kratkog vijeka. U ovisnosti od zemlje do zemlje, pridruživanje Uniji je imalo ili pozitivan ili neutralan učinak na stupanj integracije. Također pokazujemo da makroekonomski rezultati analiziranih zemalja u odnosu na eurozonu te stanje javnih financija tih zemalja značajno utječu na stupanj integracije tržišta državnih obveznica u svim zemljama.The aim of this paper is to study time‐varying integration between European post‐transition government bond markets and eurozone bond market. We follow the empirical approach defined in Bekaert and Harvey’s (1995) seminal paper, which enables direct estimation of the time‐varying degree of financial markets integration. We thus investigate bond markets of eight new member states of EU and one non‐EU member (Ukraine). The result of our empirical examination is a time‐varying parameter of integration that is driven by a set of macroeconomic instruments defined in order to represent the intensity of real economic integration of analyzed countries into the eurozone, and their fiscal stances. Our results suggest integration varies with respect to economic development, as economically more advanced countries demonstrate a higher level of integration in the observed period. Moreover, we observe that integration decreased with the financial crisis, but it levelled off relatively swiftly afterwards. Depending on the country, joining the EU either exerted a positive boost on sovereign bond integration, or was neutral with regards to integration. We also show that macroeconomic performance relative to the eurozone benchmark and fiscal stance matter greatly for bond market integration in all countries under examination

Eye in the Sky: Contextualizing Development with Online Privacy Concern in Western Balkan Countries

Problem zabrinutosti za online privatnost dobio je značajnu pozornost istraživača u proteklom desetljeću. Istraživanja za zapadna razvijena društva pokazala su da su zabrinutost za privatnost te poimanje rizika viši u razvijenim zemljama. Međutim, relevantnost zabrinutosti za online privatnost u kontekstu ekonomskog razvoja ostaje neistražena. U digitalnom društvu zabrinutost za online privatnost može imati snažan učinak na realnu ekonomiju i ne smije se podcijeniti. Ako doista postoji veza između razvoja i zabrinutosti za online privatnost, razvoj u posttranzicijskom razdoblju bit će pod značajnim utjecajem penetracije novih tehnologija. U ovom radu pokušavamo odrediti razinu zabrinutosti za online privatnost u odabranim posttranzicijskim zemljama zapadnog Balkana te reperkusije na budući razvoj tih zemalja. Prethodna istraživanja za regiju pokazala su značajne strukturne razlike u općoj zabrinutosti za privatnost, a ovdje se uvodi novi pristup koji se fokusira na zabrinutost za online privatnost. Online privatnost promatra se u kontekstu provedbe ključnih reformi za regiju zapadnog Balkana, kao i za ostale manje razvijene posttranzicijske zemlje. Razlike u razini zabrinutosti za online privatnost između posttranzicijskih zemalja zapadnog Balkana razmatraju se u kontekstu njihovog ekonomskog, tehnološkog i institucionalnog razvoja, zajedno s implikacijama za nositelje javnih politika.The online privacy issue has received a great deal of scholarly attention in the past decade. Studies for Western developed societies have shown that privacy concern and risk awareness are higher in more developed countries; however, the relevance of online privacy concern in the context of economic development remains unexplored. In a digital society, online privacy concern could have significant impact on the real economy; therefore it is not to be underestimated. If indeed development is influenced by the penetration of new technologies, the connection between online privacy concern and development could have a major role in post-transition economies. In this paper we try to determine the level of online privacy concern in a set of post-transition, Western Balkan countries and its repercussions on the future development of these countries. Past research for the Western Balkan region has shown significant structural differences in general privacy concern and here we introduce a new approach which focuses on online privacy concern. We contextualize online privacy with the implementation of reforms which are crucial for the Western Balkan region as well as for other less developed and post-transition economies. The differences in the level of online privacy concern among post-transition Western Balkan countries are discussed in the context of their economic, technological and institutional development, and policy implications are suggested

Demographic Resources as an Indicator and Factor of the Regional Development Disparity in Croatia

Suvremeni razvoj Hrvatske opterećen je izrazitim regionalnim disparitetima. Kako su razlike u socioekonomskoj razvijenosti ključni generator prostorne pokretljivosti stanovništva, to se odražava i na atrofiju demografskih resursa slabije razvijenih područja, a na taj način i destabilizaciju njihove naseljenosti. Zbog uzajamne povezanosti gospodarskoga i demografskog razvoja, u radu su pobliže razmotreni demografski resursi kao indikator i čimbenik dispariteta u regionalnom razvoju države. Istraženi su demografski resursi 2001. i 2011. godine na tri hijerarhijske razine regionalnog razvoja i četiri prostorne kategorije prema kompozitnom indeksu razvijenosti županija 2013. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da: prvo, Hrvatsku karakterizira izrazito neravnomjeran prostorni razmještaj demografskih resursa; drugo, više od polovine ukupnoga broja županija ulazi u I. kategoriju razvijenosti, a samo tri županije u IV. kategoriju razvijenosti; treće, područja IV. kategorije razvijenosti karakteriziraju povoljni demografski resursi, a područja I. kategorije slabi demografski resursi, i četvrto, strukturna i dinamička obilježja indeksa demografskih resursa jasno indiciraju specifične razvojne probleme u pojedinim dijelovima zemlje.According to recent research, modern development in Croatia is burdened by distinct regional disparities. As differences in socioeconomic development are the key generator of spatial mobility of the population, this is reflected in the atrophy of demographic resources of less developed areas, and consequently in the destabilization of their population. Due to the connections between economic and demographic development, the paper examines demographic resources as an indicator and factor in the disparities occurring in the regional development of the country. Demographic resources in 2001 and 2011 on three hierarchical levels of regional development and four spatial categories are explored, as well as the composite index of development of counties in 2013. The research process includes the calculation of synthetic indicators of demographic potential – the index of demographic resources (ider) and its evaluation within the typological scale of six threshold values. The research results show that: first, Croatia has a highly uneven spatial distribution of demographic resources; second, more than half the number of the counties belong to the first development category, and only three counties to the fourth development category; third, regions in the fourth development category are characterized by favorable demographic resources, while areas in the first category are characterized by weak demographic resources; and fourth, structural and dynamic characteristics of the index of demographic resources clearly indicate specific development problems in certain parts of the country

Does the Cohesion Policy Decrease Economic Inequalities in the European Union?

This paper examines the impact of the EU Cohesion Policy on the relative development of EU countries as well as on the development of NUTS-2 regions within member states. The main hypothesis is that the Cohesion Fund payments are reducing inequalities between member states, while failing to decrease the regional inequalities within member states in the European Union. The basic conclusion is that Cohesion funds should not be viewed as the only solution for the problem of regional inequalities in the EU, but rather as a complementary policy instrument to national regional policies. However, the problem of creating institutional capacity for the withdrawal of the Cohesion resources remains emphasized, especially in new member states with lower real GDP growth, in order to compete for projects of highest multiplicative effects on the economy

ISTRAŽIVANJE DEMOGRAFSKIH OBILJEŽJA I PONAŠANJA KUPACA EKOLOŠKIH PREHRAMBENIH PROIZVODA U KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI

U ovom se radu analiziraju aspekti potražnje za ekološkim proizvodima, koja je važan čimbenik u ostvarivanju ciljeva održive ekološke proizvodnje. Ciljevi ovog rada jesu istražiti demografske čimbenike koji utječu na kupnju ekoloških prehrambenih proizvoda i utvrditi razlike u ponašanju potrošača u kupnji ekoloških prehrambenih proizvoda. Podaci prikupljeni anketom u Karlovačkoj županiji (n= 277) analizirani su primejnom hi-kvadrat testai analizom varijance (ANOVA). Rezultati pokazuju da su kupci ekoloških prehrambenih proizvoda uglavnom srednje i starije dobi, s većim prihodima i zaposleni, dok između muškaraca i žena, i na različitim razinama obrazovanja ne postoje značajne statističke signifikantne razlike. Kupci koji više izdvajaju na ekološke prehrambene proizvode, kupuju ih češće, preferiraju kupnju hrvatskih proizvoda i spremni su platiti višu cijenu za te proizvode. Ovaj rad može koristiti poduzećima koja posluju na tržištu ekoloških proizvoda, da predvide ponašanje svojih potrošača te da, sukladno tome, prilagode svoje promotivne aktivnosti i povećaju prodaju i konkurentnost na tržištu

Dimenzije nacionalne kulture kao odrednice poslovne klime u Hrvatskoj

U istraživanju „Dimenzije nacionalne kulture kao odrednice poslovne klime u Hrvatskoj“ analiziran je sustav vrijednosti hrvatskog društva prema dimenzijama nacionalne kulture kako ih definira nizozemski sociolog Geert Hofstede. Prema Hofstedeovoj metodologiji prikupljeni su anketni podaci na reprezentativnom uzorku od 1.500 građana Republike Hrvatske te je istraženo pet dimenzija nacionalne kulture: distanca moći, izbjegavanje nesigurnosti, individualizam vs. kolektivizam, maskulinitet vs. feminitet i vremenski horizont ciljeva

THE STATE AND THE ECONOMY: WHERE IS CROATIA?

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o ulozi države u ekonomiji u Hrvatskoj. Na promjenu uloge države u ekonomiji u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas značajne su učinke imali tranzicija gospodarstva, globalizacija, integracija i liberalizacija tržišta. Rezultati ekonomske politike države se prepoznaju u padu ekonomske aktivnosti, značajnom rastu defi cita i zaduženosti, razvoju pesimističnih očekivanja i nesklonosti ulaganjima. Uvjeti velike zaduženosti nameću restriktivni karakter fi skalnoj politici što se u kratkom roku može negativno odraziti na ekonomsku aktivnost. Rezultati pokazuju da konkurentske tranzicijske zemlje koje imaju manje porezno opterećenje realiziraju veće stope gospodarskog rasta. U svrhu ostvarivanja gospodarskog rasta i smanjivanja zaduženosti fi skalna se konsolidacija, i to smanjivanjem javnih rashoda i poreznog opterećenja, nameće kao nužnost. Za eliminiranje defi cita tekućeg računa platne bilance važno je fi skalnim restrukturiranjem postići strukturni suficit umjesto dosadašnjeg strukturnog defi cita. Dobiveni rezultati su na tragu očekivanja o nastavku procesa izmjene uloge države u ekonomiji u nadolazećem razdoblju.The aim of this paper is to gain new knowledge about the role of the state in the economy in Croatia. Signi fi cant impacts on the changing role of the state in the economy in Croatia since its interdependence have been made by the transition of the economy, globalization, integration and liberalization of the markets. The results of Croatian economic policy have been noticed in the reduction of the economic activity, the signi fi cant growth of the de fi cit and indebtedness, the development of pessimistic expectations and the lack of investment. The conditions of high indebtedness cause the restrictive nature of fi scal policy, and it can have negative in fl uence on economic activity. The results show that competitive transition countries, which have the lower tax effort, realize higher rates of economic growth. For the purpose of the realization of economic growth and the decrease of indebtedness, fi scal consolidation through the reduction of public expenditures and tax efforts is needed. For the elimination of the current account de fi cit in balance of payment it is important to achieve, through fi scal restructuring, a structural surplus instead of the present structural de fi cit. The results obtained are in line with the expectations about the continuation in the process of the changing role of the state in economy in the upcoming period

Jesu li razlike u regionalnom razvitku u Hrvatskoj određene međunarodnom razmjenom?

The purpose of this research is to investigate the role of international trade in the process of regional convergence in Croatia. Previous empirical and theoretical studies usually argued that international competitiveness and export orientation promotes regional convergence and enables less developed regions to increase economic growth through enhanced productivity and efficiency. The main hypothesis tested is that international trade is less significant in explaining regional growth differentials in Croatia. The method used for the analysis is a panel data model which is based on conditional convergence hypothesis. The model is oriented to identification of factors which explain growth differentials of Croatian counties, including variables related to international competitiveness. The fundamental result obtained is empirical evidence for conclusion that international trade is not to be assumed as a key determinant of the regional convergence process in Croatia. Regional growth in Croatia is primarily determined by quality of human capital, investments in fixed assets and structural features of individual Croatian counties. The main conclusion on the basis of the results is that in the past period, regional growth was primarily determined by domestic demand of households and government. The highest growth was recorded in counties in which public funds were invested in infrastructural projects and counties specialised in production of services for personal consumption. However, the role of international trade in the regional economic growth can be more pronounced in the future as a result of limited domestic demand. Improved international competitiveness is a prerequisite for successful and sustainable regional developmentCilj ovog istraživanja je ispitivanje značaja međunarodne razmjene u procesu regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Ranija teorijska i empirijska istraživanja uobičajeno su utvrdila da međunarodna konkurentnost i izvozna otvorenost potiču regionalnu konvergenciju i omogućuju slabije razvijenim regijama ubrzani gospodarski rast putem unapređenja proizvodnosti i učinkovitosti. Osnovna hipoteza testirana u radu je da je međunarodna razmjena u slučaju Hrvatske manje značajna u objašnjavanju regionalnih razlika u ekonomskom rastu. Korištena je ekonometrijska analiza nad panel podacima, a kao teorijsko ishodište za formuliranje modela korištena je hipoteza uvjetne konvergencije. Modelom se utvrđuju faktori koji objašnjavaju razlike u brzini rasta hrvatskih županija, uključujući i varijable vezane za međunarodnu razmjenu. Temeljni rezultati sastoje se u davanju empirijske podloge za donošenje zaključka da međunarodna razmjena nije bila ključna determinanta koja je utjecala na proces regionalne konvergencije u Hrvatskoj. Umjesto međunarodne razmjene, regionalne razlike u gospodarskom rastu primarno su određene kvalitetom ljudskog kapitala, razinom investicija u fiksni kapital i strukturnim obilježjima pojedinih hrvatskih županija. Osnovni zaključak temeljem rezultata analize jest da je u dosadašnjem razdoblju, regionalni rast bio određen primarno kretanjem domaće potražnje kućanstava i javnog sektora. Najbrži rast zabilježen je u županijama u kojima su javna sredstva investirana u infrastrukturne projekte, te županijama koje su specijalizirane za pružanje usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Međutim, uloga međunarodne razmjene bit će naglašenija u budućem razdoblju kao posljedica ograničene domaće potražnje. Unaprjeđenje međunarodne konkurentnosti je preduvjet uspješnog i održivog regionalnog razvoja