Zvuk

Témou tejto diplomovej práce je filozofické skúmanie zvuku. Základnou otázkou práce je, ako zvuky vnímame a co a ako môžeme skrze toto vnímanie o zvukoch povedat. Predpokladom práce je, že zvuky nevnímame vždy ako nositelov významu. Východiskovým bodom je analýza dvoch základných spôsobov kontaktu so zvukom: vydania a prijatia zvuku, ktoré vedú k skúmaniu úlohy vnemu vlastného hlasu najmä co do aspektu jeho telesnosti, k skúmaniu možnosti pocut "zvukový priestor" a jeho analýze a k skúmaniu úlohy tela pri zvukovom vneme. Na základe týchto analýz, podporených analýzou filozofických a básnických textov sa v závere práce ukazuje, že zvuk je zvláštnym prvkom reality, pretože ho vnímame súcasne ako konkrétny a zachytitelný (skrze slovo a telesnost) a nekonkrétny, kedže ani význam slov ci telesný kontakt so zvukom neumožnuje adekvátny - "zvukový" popis vnímaného zvuku.This diploma thesis is concerned with the philosophical inquiry of sound. The crucial problem of the thesis is the perception of sound and the description of perceived sound. The assumption is that we don't perceive sounds necessarilly as meaningful. A starting point is the analysis of two basic ways of our contact with sound - produced and received sound that are followed by the inquiring of the role of perception of voice as for its corporality; the possibility of hearing the "sound space" and its analysis; and of the way how the body is concerned with the sound perception. On the basis of these analyses that benefit from the philosophical texts and poems analyses in the conclusion of the thesis is being shown that sound is a special entity of reality since we perceive it simultaneously as a concrete and capturable (through word and corporality) and non-concrete, as for neither word meaning nor bodily contact can provide us with the adequate - "sound-based" description of the sound perceived.Institute of Philosophy and Religious StudiesÚstav filosofie a religionistikyFaculty of ArtsFilozofická fakult

Pokret kao zvuk

Materija, sile, okolni prostor i njihov međusobni odnospredstavljaju pokret. Primjećujemo ga pri djelovanju određene sile na materiju, kada se ona izmješta iz postojeće pozicije i premješta u neku novu. Pritom, pokret definiramo kao (određeno) gibanje u (određenom) prostoru. U živih bića pokret simbolizira kretanje i snagu, odnosno životnost, što proizlazi iz zdravih tjelesnih karakteristika ljudske figure te stabilnog odnosa duha i tijela, kao i kompletne atmosfere prostora kojeg tijelo čovjeka ispunjava. Nadasve, pokret simbolizira naše postojanje i definira kretanje u prostoru i postojećem vremenu u kojem živimo i djelujemo. Pokret primjećujemo i kod neživih stvari i predmeta na sličan način, samo što kod nežive materije ne primjećujemo interno djelovanje drugih sila (proizvedenih emocijama, gestama, impulsnim naučenim ili slučajnim reakcijama) i onima nastalim snagom volje. Ljudsko tijelo i njegove osobnosti odnosno sposobnosti, definirane pokretima nastalim unutarnjim reakcijama i refleksima, predmet su i sredstva našeg istraživanja, a nastavlja se na ono ranije provedeno u doktorskoj disertaciji na temu Diskontinuitet u skulpturi.[1] Istraživanje se provodi uz pomoć promatranja naučenih kretnji u sportskim i plesnim vještinama, kao i onih spontanih, odnosno prirođenih kretanja. Namjera je koristiti dosadašnje poznate izvore o pokretu i kretanju ljudskog tijela, a zatim osobno istražiti vrste pokreta u korist pokreta kao zvuka. Važno je promatrati položaje tijela čovjeka i reakcije u nekom kretanju, posebno njegovih ruku i nogu, te kroz vizualno doživljena kretanja bilježiti zamijećene promjene skicom ili crtežom, a zatim uz njihovu pomoć izvući određene karakteristike pokreta. Promatrajući kretanje ljudske figure primjećujemo da dominiraju ruke i noge u odnosu na trup, jer se najviše pokreću. Stoga je odlučeno da će se kroz sveukupno istraživanje pokreta pratiti kretanje ruku i nogu, dok će kretanje trupa i drugih dijelova tijela biti manje važno. Pokreti ruku označavati će se oznakama R1 i R2 (točke kretanja lijeve i desne ruke) i pokreti nogu N1 i N2 (točke kretanja lijeve i desne noge)

Zvuk kao interpretacijska strategija na izložbama u zagrebačkim muzejima i galerijama

Zvuk kao interpretacijska strategija u muzeju, sagledala se u svjetlu razumijevanja muzejske izložbe kao multimodalnog okoliša. Za potrebe analize uporabe zvuka u zagrebačkim muzejima i galerijama donesena je sljedeća tipologija uporabe: 1. zvuk kao tema i fokus izložbe, 2. zvuk kao pomoć pri komunikaciji i interpretaciji kompleksne teme, 3. zvuk kao didaktičko sredstvo, tj. sredstvo za učenje s velikim potencijalom za uključivanje i aktivno sudjelovanje posjetitelja I 4. zvuk kao nematerijalni aspekt muzejske građe koja se izlaže. Spomenuta analiza, ograničena u okolnostima potresa i pandemije, ukazala je na niz zanimljivih i različitih primjera uporabe zvuka. Muzeji su pokazali kako oni koriste zvuk za edukaciju, ali i stvaranje doživljaja posjetitelja, dok su umjetničke galerije otišle korak dalje eksperimentirajući sa zvukom, koristeći ga za oblikovanje dodatnih slojeva značenja i povezivanje sa suvremenim društvenim temama

Zvuk kao interpretacijska strategija na izložbama u zagrebačkim muzejima i galerijama

Zvuk kao interpretacijska strategija u muzeju, sagledala se u svjetlu razumijevanja muzejske izložbe kao multimodalnog okoliša. Za potrebe analize uporabe zvuka u zagrebačkim muzejima i galerijama donesena je sljedeća tipologija uporabe: 1. zvuk kao tema i fokus izložbe, 2. zvuk kao pomoć pri komunikaciji i interpretaciji kompleksne teme, 3. zvuk kao didaktičko sredstvo, tj. sredstvo za učenje s velikim potencijalom za uključivanje i aktivno sudjelovanje posjetitelja I 4. zvuk kao nematerijalni aspekt muzejske građe koja se izlaže. Spomenuta analiza, ograničena u okolnostima potresa i pandemije, ukazala je na niz zanimljivih i različitih primjera uporabe zvuka. Muzeji su pokazali kako oni koriste zvuk za edukaciju, ali i stvaranje doživljaja posjetitelja, dok su umjetničke galerije otišle korak dalje eksperimentirajući sa zvukom, koristeći ga za oblikovanje dodatnih slojeva značenja i povezivanje sa suvremenim društvenim temama

Pokret kao zvuk

Materija, sile, okolni prostor i njihov međusobni odnospredstavljaju pokret. Primjećujemo ga pri djelovanju određene sile na materiju, kada se ona izmješta iz postojeće pozicije i premješta u neku novu. Pritom, pokret definiramo kao (određeno) gibanje u (određenom) prostoru. U živih bića pokret simbolizira kretanje i snagu, odnosno životnost, što proizlazi iz zdravih tjelesnih karakteristika ljudske figure te stabilnog odnosa duha i tijela, kao i kompletne atmosfere prostora kojeg tijelo čovjeka ispunjava. Nadasve, pokret simbolizira naše postojanje i definira kretanje u prostoru i postojećem vremenu u kojem živimo i djelujemo. Pokret primjećujemo i kod neživih stvari i predmeta na sličan način, samo što kod nežive materije ne primjećujemo interno djelovanje drugih sila (proizvedenih emocijama, gestama, impulsnim naučenim ili slučajnim reakcijama) i onima nastalim snagom volje. Ljudsko tijelo i njegove osobnosti odnosno sposobnosti, definirane pokretima nastalim unutarnjim reakcijama i refleksima, predmet su i sredstva našeg istraživanja, a nastavlja se na ono ranije provedeno u doktorskoj disertaciji na temu Diskontinuitet u skulpturi.[1] Istraživanje se provodi uz pomoć promatranja naučenih kretnji u sportskim i plesnim vještinama, kao i onih spontanih, odnosno prirođenih kretanja. Namjera je koristiti dosadašnje poznate izvore o pokretu i kretanju ljudskog tijela, a zatim osobno istražiti vrste pokreta u korist pokreta kao zvuka. Važno je promatrati položaje tijela čovjeka i reakcije u nekom kretanju, posebno njegovih ruku i nogu, te kroz vizualno doživljena kretanja bilježiti zamijećene promjene skicom ili crtežom, a zatim uz njihovu pomoć izvući određene karakteristike pokreta. Promatrajući kretanje ljudske figure primjećujemo da dominiraju ruke i noge u odnosu na trup, jer se najviše pokreću. Stoga je odlučeno da će se kroz sveukupno istraživanje pokreta pratiti kretanje ruku i nogu, dok će kretanje trupa i drugih dijelova tijela biti manje važno. Pokreti ruku označavati će se oznakama R1 i R2 (točke kretanja lijeve i desne ruke) i pokreti nogu N1 i N2 (točke kretanja lijeve i desne noge)

Hypertext & Hypermedia

Kompjutorsko temeljeni multimedijalni informacijski sustavi (MMIS) naročito su aktuelni posljednjih godina. Multimedijalni informacijski sustavi predstavljaju repozitorij za sve tipove digitalno reprezentiranih podataka kao što su tekstovi, slike i zvuk. Takvi sustavi po prirodi su kompleksni i multidisciplinarni

Buka, zdravstveni i socijalni problem

Buka je svaki nepoželjni i neugodni zvuk. Cvrkut ptica nekome je pjev, a drugoga može ometati u radu ili odmoru, pa ćemo ga nazvati bukom.Razina buke (intenzitet) se mjeri decibelima (dB), a frekvencija titranja kao svojstvo zvuka hercima (Hz). Vrijednost u decibelima kao fiziološka veličina koja mjeri glasnost zvuka nije ista za zvukove različite frekvencije. Zvuk određenog intenziteta, frekvencije od 50 Hz, ima glasnost 20 dB, zvuk istog intenziteta frekvencije od 500 Hz ima jačinu 60 dB i zvuk frekvencije od 2000 Hz - 90 dB