FISKALNI NAMETI U GOSPODARSTVU – STUDIJA SLUĈAJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA : Završni rad

Fiskalna struktura u Republici Hrvatskoj prilagoĎena je fiskalnom sustavu Europske unije. Hrvatski su porezni obveznici uglavnom opterećeniji fiskalnim davanjima u usporedbi s drugim europskim zemljama. Konkretno, Republika Hrvatska u usporedbi sa zemljama Mediterana ima najvišu stopu fiskalnih nameta iz domene ugostiteljstva što u konačnici rezultira smanjenom cjenovnom konkurentnošću. Naime, ovim završnim radom ekspliciraju se i prikazuju fiskalni nameti u Republici Hrvatskoj. Uz teoretski dio rada koji obuhvaća pojašnjenje pojmova, prikazana je financijska analiza fizičkih i pravnih osoba fiskalnim nametima koji podrazumijevaju trošarine i posebne poreze. Dakle, zbog boljeg razumijevanja rada objašnjeni su pojmovi vezani uz fiskalni sustav Republike Hrvatske koji podrazumijeva drţavne, ţupanijske, gradske i općinske poreze, doprinose te trošarine. Ujedno, problematika istraţivanja sukladno fundamentalnom cilju završnog rada nailazi na visoko oporezivanje ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj što kao posljedicu ostavlja umanjeni broj investicija i smanjeni broj zaposlenih. Kroz studiju slučaja prikazano je fiskalno opterećenje u ugostiteljskom objektu Trapez d.o.o. koje ukazuje da ¼ ukupnih prihoda ovog ugostiteljstva odlazi na fiskalne namete. Neovisno o tome što ugostiteljski objekt dio davanja namiri kroz povrat poreza, dok prireze i trošarine prebaci na kupce povećanjem cijena, neupitno ostaje činjenica da stopa od 25 % iz domene ugostiteljstva ugroţava konkurentnost i odrţivo poduzetništvo ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj.The fiscal structure in the Republic of Croatia is adapted to the fiscal system of the European Union. Croatian taxpayers are generally more burdened with fiscal levies than other European countries. In particular, the Republic of Croatia has the highest rate of fiscal levies in the hospitality industry compared to the Mediterranean countries, which ultimately results in reduced price competitiveness. Namely, this final paper explains and presents fiscal levies in the Republic of Croatia. In addition to the theoretical part of the paper, which covers the clarification of terms, a financial analysis of natural and legal persons by fiscal levies, which includes excise duties and special taxes, is presented. Therefore, for the sake of better understanding of the work, the terms related to the fiscal system of the Republic of Croatia are explained, which includes state, county, city and municipal taxes, contributions and excise duties. At the same time, the problem of research, in accordance with the fundamental goal of the final paper, is high taxation of the hospitality industry in the Republic of Croatia, which results in a reduced number of investments and a reduced number of employees. The case study shows the fiscal burden at the Trapez Hospitality d.o.o. indicating that ¼ of this hospitality industry's total revenue goes to fiscal levies. Regardless of the fact that the catering facility pays part of the tax refund, while it cuts the excise duties and excise taxes on the customers by increasing the prices, the fact remains that the 25% rate from the hospitality domain threatens the competitiveness and sustainable business of the hospitality industry in the Republic of Croatia

FISKALNI NAMETI U GOSPODARSTVU – STUDIJA SLUĈAJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA : Završni rad

Fiskalna struktura u Republici Hrvatskoj prilagoĎena je fiskalnom sustavu Europske unije. Hrvatski su porezni obveznici uglavnom opterećeniji fiskalnim davanjima u usporedbi s drugim europskim zemljama. Konkretno, Republika Hrvatska u usporedbi sa zemljama Mediterana ima najvišu stopu fiskalnih nameta iz domene ugostiteljstva što u konačnici rezultira smanjenom cjenovnom konkurentnošću. Naime, ovim završnim radom ekspliciraju se i prikazuju fiskalni nameti u Republici Hrvatskoj. Uz teoretski dio rada koji obuhvaća pojašnjenje pojmova, prikazana je financijska analiza fizičkih i pravnih osoba fiskalnim nametima koji podrazumijevaju trošarine i posebne poreze. Dakle, zbog boljeg razumijevanja rada objašnjeni su pojmovi vezani uz fiskalni sustav Republike Hrvatske koji podrazumijeva drţavne, ţupanijske, gradske i općinske poreze, doprinose te trošarine. Ujedno, problematika istraţivanja sukladno fundamentalnom cilju završnog rada nailazi na visoko oporezivanje ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj što kao posljedicu ostavlja umanjeni broj investicija i smanjeni broj zaposlenih. Kroz studiju slučaja prikazano je fiskalno opterećenje u ugostiteljskom objektu Trapez d.o.o. koje ukazuje da ¼ ukupnih prihoda ovog ugostiteljstva odlazi na fiskalne namete. Neovisno o tome što ugostiteljski objekt dio davanja namiri kroz povrat poreza, dok prireze i trošarine prebaci na kupce povećanjem cijena, neupitno ostaje činjenica da stopa od 25 % iz domene ugostiteljstva ugroţava konkurentnost i odrţivo poduzetništvo ugostiteljstva u Republici Hrvatskoj.The fiscal structure in the Republic of Croatia is adapted to the fiscal system of the European Union. Croatian taxpayers are generally more burdened with fiscal levies than other European countries. In particular, the Republic of Croatia has the highest rate of fiscal levies in the hospitality industry compared to the Mediterranean countries, which ultimately results in reduced price competitiveness. Namely, this final paper explains and presents fiscal levies in the Republic of Croatia. In addition to the theoretical part of the paper, which covers the clarification of terms, a financial analysis of natural and legal persons by fiscal levies, which includes excise duties and special taxes, is presented. Therefore, for the sake of better understanding of the work, the terms related to the fiscal system of the Republic of Croatia are explained, which includes state, county, city and municipal taxes, contributions and excise duties. At the same time, the problem of research, in accordance with the fundamental goal of the final paper, is high taxation of the hospitality industry in the Republic of Croatia, which results in a reduced number of investments and a reduced number of employees. The case study shows the fiscal burden at the Trapez Hospitality d.o.o. indicating that ¼ of this hospitality industry's total revenue goes to fiscal levies. Regardless of the fact that the catering facility pays part of the tax refund, while it cuts the excise duties and excise taxes on the customers by increasing the prices, the fact remains that the 25% rate from the hospitality domain threatens the competitiveness and sustainable business of the hospitality industry in the Republic of Croatia

KARAKTERISTIKE GRADSKIH POREZA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA PRIMJERU GRADA SPLITA : Završni rad

Porezni sustav RH se sastoji od državnih poreza, županijskih, gradskih ili općinskih, zajedničkih poreza te poreza na dobitke od igara na sreću i naknada za priređivanje igara na sreću. U ovom radu detaljno su razrađeni gradski porezi na primjeru Grada Splita kao važan dio poreznog sustava Republike Hrvatske. Gradske poreze čine prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez za korištenje javnih površina. Najizdašniji prihod od navedenih poreza u Gradu Splitu čine porez i prirez na dohodak. U projekciji proračuna za Grad Split očekuje se trend rasta prihoda od gradskih poreza. U konačnici, gradski porezi čine nemali udio prihoda od oporezivanja, te su važan i neizostavan dio poreznog sustava Republike Hrvatske.The tax system of the Republic of Croatia consists of state taxes, county, city or municipal, joint taxes and profit tax on games of chance and gambling fees. This paper elaborates in detail the city taxes on the example of the City of Split as an important part of the Croatian tax system. City taxes are made up of income tax, consumption tax, holiday home tax, and public property tax. The highest income from these taxes in 2014 in the City of Split is tax and surtax on income. In the projection of the budget for the City of Split is expected a trend of revenue growth from city taxes. Ultimately, city taxes do not have the share of tax revenues and are an important and indispensable part of the tax system of the Republic of Croatia

KARAKTERISTIKE GRADSKIH POREZA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA PRIMJERU GRADA SPLITA : Završni rad

Porezni sustav RH se sastoji od državnih poreza, županijskih, gradskih ili općinskih, zajedničkih poreza te poreza na dobitke od igara na sreću i naknada za priređivanje igara na sreću. U ovom radu detaljno su razrađeni gradski porezi na primjeru Grada Splita kao važan dio poreznog sustava Republike Hrvatske. Gradske poreze čine prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez za korištenje javnih površina. Najizdašniji prihod od navedenih poreza u Gradu Splitu čine porez i prirez na dohodak. U projekciji proračuna za Grad Split očekuje se trend rasta prihoda od gradskih poreza. U konačnici, gradski porezi čine nemali udio prihoda od oporezivanja, te su važan i neizostavan dio poreznog sustava Republike Hrvatske.The tax system of the Republic of Croatia consists of state taxes, county, city or municipal, joint taxes and profit tax on games of chance and gambling fees. This paper elaborates in detail the city taxes on the example of the City of Split as an important part of the Croatian tax system. City taxes are made up of income tax, consumption tax, holiday home tax, and public property tax. The highest income from these taxes in 2014 in the City of Split is tax and surtax on income. In the projection of the budget for the City of Split is expected a trend of revenue growth from city taxes. Ultimately, city taxes do not have the share of tax revenues and are an important and indispensable part of the tax system of the Republic of Croatia

COST MANAGEMENT OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE COASTAL AREA IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Obalno područje je prostorno najvrjednije područje u Republici Hrvatskoj (RH). Vrijednost i atraktivnosti tog prostora za život uzrokovali su izrazito naglašenu devastaciju, posebice u razdobljima pomanjkanja brige i svijesti o važnosti očuvanja okoliša i implementacije smjernica održivog razvoja. Stoga, možemo zaključiti da su troškovi održivog razvoja obalnog područja značajno veći, u usporedbi s onima koji se reproduciraju izvan tog područja. Navedeno se odnosi na troškove koje RH, u kratkom vremenu, ne može samostalno podmiriti vlastitim financijskim instrumentima, već se mora dijelom osloniti na europske i svjetske fondove kao i na privatna ulaganja. Ukupni troškovi se mogu promatrati u okvirima sanacije zatečenog stanja, upravljanja i ulaganja. Troškovi razvoja obalnog područja po vrstama nisu specifični za područje, već je režim troškova stroži i skuplji. Zato je implementacija održivog razvoja u obalnom području RH spora i teška. Troškove načelno podnose privatni investitori, država i građani. Država nastoji ekonomskim instrumentima, internalizacijom eksternih troškova i fiskalnom politikom, stabilizirati okvir održivosti, a istovremeno ga učiniti atraktivnim za ulaganje. Modeli upravljanja u priobalnim hrvatskim županijama su različiti, nisu prilagođeni strateškom opredjeljenju prema održivom razvoju, a godišnji izvještaji upravljanja troškovima obalnog područja nisu komparabilni. Teret održivog razvoja najviše podnose građani jer posredno sudjeluju u državnim troškovima kroz proračun, a onda i neposredno kroz rast cijena i gubitke radnih mjesta. To su kratkoročne posljedice strategije održivog razvoja kad su troškovi okoliša još uvijek veći od koristi. Internalizacija vrijednosno nemjerljivih troškova metodološki još nije dostigla visok stupanj objektivnosti pa je takva šteta uglavnom podcijenjena. Potpuna objektivizacija troškova mogla bi obeshrabriti potencijalne investitore, osobito na početku implementacije nove strategije. Restrukturiranje u održivi razvoj priobalnog turizma te ulaganje u akvakulturu i plavu biotehnologiju prilika je za obalno područje RH u dugoročnom periodu. Pri tome koristi ne moraju biti isključivo vrijednosno mjerljivi.The coast is spatially the most valuable region in the Republic of Croatia. The value and attractiveness of the space for life led to the region\u27s devastation during the period when the protection of the environment and sustainable development were not very important topics. These are reasons why the costs of sustainable coastal development are higher than outside of the coastal region. The Republic of Croatia cannot pay them in the short term, but it has to resort to European and world funds and private investments. Total costs can be observed in the framework of recovery of the existing state, management, and investment. Management models in Croatian coastal counties are different, they are not adapted to the strategic commitment to sustainable development, and the annual cost management reports of the coastal area are not comparable. The coastal sustainable development cost types are not specific for the region, but the regime of costs is more rigid and expensive. The coastal sustainable development implementation is slow and difficult. Principally, the costs bear private investors, citizens, and the state. By using economic instruments, such as external costs internalization and fiscal policy, the state endeavors to stabilize the frame of sustainability and make it attractive for investments. The citizens bear a double burden, primarily when they pay the costs of the state within the budget, and secondary through growing prices and by losing jobs. These are the consequences of the sustainable development strategy in the short-term period when the costs to the environment are still higher than the benefits. The valuation of immeasurable cost is not as objective as it would be able to be, and such damage is mainly underestimated. Full objectiveness can discourage potential investors, especially at the beginning of a new strategy implementation. Restructuring the sustainable development of coastal tourism and investment in aquaculture and blue biotechnology is an opportunity for the coastal area of the Republic of Croatia in the long run. The benefit at the same time should not be exclusively measurable value

POREZNA POLITIKA U EUROPSKOJ UNIJI I NJENO DJELOVANJE NA NEFISKALNE : završni rad

Analiziranjem podataka o poreznom sustavu EU i sustavima određenih zemalja članica obrađena je tematika utjecaja takvih poreza na nefiskalne ciljeve kroz prizmu nekoliko članica. Kroz upoznavanje sa vrstama i ciljevima oporezivanja dodatno je pojašnjen i definiran djelokrug poreza u EU i njihov utjecaj na rad, potrošnju, energiju, okoliš u četiri članice različitog stupnja socijalne i gospodarske razvijenosti. Zaključeno je da harmonizacija sustava još uvijek nije u potpunosti provedena te da porezne politike u članicama još bitno razlikuju u svom utjecaju na postavljene ciljeve. Značajno djelovanje se ostvaruje ne samo putem izravnih, već i neizravnih poreza ovisno o članici. Razvijenije članice kroz poreze najviše utječu na rad i očuvanje okoliša uz sve veći značaj poreza na energente. Manje razvijene članice sve više pažnje pridaju oporezivanju vlasništva, zaštiti okoliša i povećanju energetskih nameta uz standardan utjecaj na potrošnju stanovništva.By analyzing data about EU tax system in general and tax systems of certain EU member states this research discussed the impact of such taxes on non-fiscal objectives trough the prism of several EU member states. Trough getting to know the types and objectives of taxation it 's further clarified and defined the whole scope of taxes in EU and their impact on labor, consumption, energy, and environment in four member states with different levels of social and economic development. It was concluded that harmonization of the tax system is still not fully implemented, and that tax policies in the member states still considerably differ in their impact on the set goals. A significan effect is achieved not only by direct, but also indirect taxes depending on the state. More developed countries achieve more impact on work and environment trough taxes with the growing importance of energy taxes. Less developed countries start to pay more and more attention to the taxation of property and protecting the environment with increasing energy taxes and witholding standard effect on the consumption of the population

POREZNA POLITIKA U EUROPSKOJ UNIJI I NJENO DJELOVANJE NA NEFISKALNE : završni rad

Analiziranjem podataka o poreznom sustavu EU i sustavima određenih zemalja članica obrađena je tematika utjecaja takvih poreza na nefiskalne ciljeve kroz prizmu nekoliko članica. Kroz upoznavanje sa vrstama i ciljevima oporezivanja dodatno je pojašnjen i definiran djelokrug poreza u EU i njihov utjecaj na rad, potrošnju, energiju, okoliš u četiri članice različitog stupnja socijalne i gospodarske razvijenosti. Zaključeno je da harmonizacija sustava još uvijek nije u potpunosti provedena te da porezne politike u članicama još bitno razlikuju u svom utjecaju na postavljene ciljeve. Značajno djelovanje se ostvaruje ne samo putem izravnih, već i neizravnih poreza ovisno o članici. Razvijenije članice kroz poreze najviše utječu na rad i očuvanje okoliša uz sve veći značaj poreza na energente. Manje razvijene članice sve više pažnje pridaju oporezivanju vlasništva, zaštiti okoliša i povećanju energetskih nameta uz standardan utjecaj na potrošnju stanovništva.By analyzing data about EU tax system in general and tax systems of certain EU member states this research discussed the impact of such taxes on non-fiscal objectives trough the prism of several EU member states. Trough getting to know the types and objectives of taxation it 's further clarified and defined the whole scope of taxes in EU and their impact on labor, consumption, energy, and environment in four member states with different levels of social and economic development. It was concluded that harmonization of the tax system is still not fully implemented, and that tax policies in the member states still considerably differ in their impact on the set goals. A significan effect is achieved not only by direct, but also indirect taxes depending on the state. More developed countries achieve more impact on work and environment trough taxes with the growing importance of energy taxes. Less developed countries start to pay more and more attention to the taxation of property and protecting the environment with increasing energy taxes and witholding standard effect on the consumption of the population

MAASTRICHT CONVERGENCE CRITERIA WITH A FOCUS ON BOSNIA AND HERZEGOVINA

Postizanje nominalne i realne ekonomske konvergencije nužno je za zemlje kandidatkinje prije ulaska u članstvo EU-a. Ugovorom iz Maastrichta definirani su nominalni kriteriji konvergencije čije ispunjavanje jamči „spremnost“ zemlje za ulazak u eurozonu, nakon ulaska u EU. Međutim, ispunjavanje nominalnih kriterija konvergencije ne znači automatski i veću realnu ekonomsku konvergenciju koja je neophodna za ostvarenje netokoristi na jedinstvenome tržištu EU-a. Administrativno ispunjavanje kriterija nominalne konvergencije onemogućava ispunjavanje realne konvergencije. Predmet ovoga rada jest ukazati na ekonomske nelogičnosti pokazatelja nominalne konvergencije, kao i komparativnom analizom objasniti konflikt između nastojanja za administrativnim ispunjavanjem kriterija nominalne konvergencije i veće realne ekonomske divergencije. Cilj rada jest, nakon komparativne analize nominalne i realne konvergencije i njihove međuovisnosti, dati preporuke za prevladavanje konflikta, odnosno za simultano postizanje i nominalne i realne, odnosno ukupne ekonomske konvergencije. Zemlja na kojoj se provodi istraživanje jest Bosna i Hercegovina.The achievement of nominal and real economic convergence is necessary for the candidate countries before their EU accession. The Maastricht Treaty defines the nominal convergence criteria, whose fulfillment offers a guarantee for the country’s readiness to join the Euro zone, after its access to EU. However, the fulfillment of nominal convergence criteria does not represent the real economic convergence that is essential for gaining the net benefits of the common EU market. Very often, the nominal convergence criteria fulfillment disables the achievement of real convergence. The paper aims to present some economically illogical indicators of nominal convergence, as well as to explain, through comparative analysis, the conflict between attempts for administrative fulfillment of nominal convergence criteria and higher real economic divergence. Consequently, based on the comparative analysis of nominal and real convergence and their dependence, the paper offers some recommendations for overcoming the conflict between nominal and real convergence, i.e. for achieving the overall economic convergence. The empirical research is based on the examples from Bosnia and Herzegovina

Tretman energenata u okviru zakona o trošarinama : završni rad

U Hrvatskoj su trošarine kao poseban oblik poreza na promet uvedene u sklopu sveobuhvatne porezne reforme koja je započela 1993. godine donošenjem Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. Postoji nekoliko argumenata kojima se može objasniti današnje značajno prisustvo za uvođenje trošarina (trošarinskih proizvoda) u koje ubrajamo i oporezivanje energenata. To su: mogućnost ubiranja izdašnih prihoda, uz relativno niske administrativne troškove, utjecanje na smanjivanje pretjerane potrošnje dobara za koja se opravdano smatra da štetno djeluju na zdravlje ljudi, prebacivanje javnih troškova nastalih trošenjem oporezivih dobara na potrošače takvih dobara i ne manje važno utjecanje na racionalnije korištenje pojedinih oblika energije. Oporezivanje energenata treba biti usmjereno prema promoviranju energetske učinkovitosti i korištenja ekološki prihvatljivijih proizvoda kao i izbjegavanju narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom europskom tržištu kako bi se pomogao rast i proizvodnja kroz promjenu u oporezivanju s proizvodnje na potrošnju. Europska Unija teži ka postizanju zajedničkih mjera koje bi države sudionice međunarodnih ugovora ugradile u svoja porezna zakonodavstva s ciljem borbe protiv onečišćavanja okoliša do kojeg dolazi zbog proizvodnje i uporabe nekih za okoliš štetnih tvari odnosno uporabe energenata s ekološki negativnim učinkom. Smjernice o harmonizaciji trošarina koje utvrđuju minimalne stope te mogućnosti određenih olakšica i izuzeća nužnih zbog gospodarskih razlika i prioriteta pojedinih članica rezultira velikim razlikama u poreznim stopama i poreznim strukturama među zemljama. Znatne razlike u stopama među zemljama članicama potiču porezne zlouporabe, krijumčarenje te prekograničnu kupovinu jeftinijih, niže oporezivanih proizvoda u susjednim zemljama. U tom pogledu Europska unija je napravila veliki preokret donošenjem nekoliko Smjernica (direktiva) vezanih za oporezivanje energenata a koje je Republika Hrvatska inkorporirala u svoj porezno-pravni sustav kao pravnu stečevinu Europske unije. S obzirom na nekoliko istaknutih prednosti tog posebnog poreza na promet, a to su iznimna financijska izdašnost, vrlo niski troškovi koje zahtjeva njihovo ubiranje te vrlo lagana prevaljivost, taj će porez još dosta dugo ostati članom poreznih sustava modernih država.In Croatia, excise duties are a special form of sales tax introduced as part of a comprehensive tax reform that started in 1993 by the adoption of the Income Tax Act and the Income Tax Act. There are several arguments that can explain today's significant presence for the introduction of excises (excise products) to which we include and taxing energy sources. These are: the ability to raise revenue, with relatively low administrative costs, the impact on the reduction of excessive consumption of goods that are justifiably considered to be detrimental to human health, the switching of public costs incurred through the use of taxable goods to consumers of such goods and no less important influence on more rational use of the certain forms of energy. Energy taxation should be geared towards promoting energy efficiency and the use of more environmentally friendly products and avoiding distortion of competition in a single European market in order to help growth and production through a change in consumption taxation. The European Union strives to achieve common measures that countries participating in international agreements have incorporated into their tax legislation to combat environmental pollution that comes from the production and use of some of the environment for harmful substances or the use of environmentally-friendly fuels. Excise tax harmonization guidelines setting minimum rates and the scope for certain relief and exemptions necessary due to economic differences and priorities of individual Member States result in large differences in tax rates and tax structures across countries. Significant differences in rates between Member States encourage tax fraud, smuggling and cross-border shopping for cheaper, lower taxed products in neighboring countries. In this respect, the European Union has made a major breakthrough by adopting a number of guidelines for energy taxation incorporated by the Republic of Croatia into its tax law system as the acquis communautaire of the European Union. Given a number of prominent advantages of this special sales tax, which are exceptional financial abilities, very low costs that require their collection and very low prevalence, this tax is still long to remain with the taxpayer modern state systems