Technology of Timber Transport

U radu se obrađuje tehnologija prijevoza drva u teretnom pomorskom prometu. Drvo je vrlo značajna sirovina u brojnim industrijama te ima značajnu ulogu u životu čovjeka i kao finalni proizvod što je razlog zbog kojeg je odabrana navedena tema rada. Cilj rada je istražiti značajke i specifičnosti u pogledu prijevoza drva i drvnih prerađevina morem, posebice u pogledu značajki brodova za prijevoz drva i procesa manipulacije teretom s naglaskom na slaganje. Istraživanje pokazuje da se drvo javlja u brojnim oblicima kao što su trupci, balvani, pakirano drvo, furnir i šperploča te je pri procesu manipulacije navedenim teretima nužno poznavati njihove značajke i specifičnosti u pogledu načina slaganja u potpalublju i na palubi broda. Prilikom prijevoza drva i drvnih prerađevina morem ključno se pridržavati smjernica IMO Kodeksa o sigurnom prijevozu drva na palubi s ciljem osiguranja sigurnosti posade, broda i tereta.This paper deals with wood transportation technology in freight maritime traffic. Wood is a very important raw material in many industries and plays a significant role in human life and as a final product, which is why this research subject has been selected. The aim of the paper is to explore features and specificities in terms of transport of wood and wood products by sea, especially in terms of the features of the timber transporting and load handling process, with emphasis on stowing. The research results show that wood comes in a variety of shapes such as logs, packed wood, veneer and plywood. In the process of manipulating the mentioned loads, it is necessary to know their features and specificities regarding the method of stowing under deck and on deck. When transporting wood and wood products, it is imperative to follow IMO Code of safe Practice for Ships carrying Timber Deck Cargo to ensure the safety of crew, ships and cargo

Trabakul Sveti Ivan – jedan od najstarijih drvenih plovećih brodova na Jadranskom moru

Korištenje drvom za gradnju brodova potječe još iz pretpovijesti. Povijesni izvori ukazuju da su u dalekoj prošlosti Dalmacija i dalmatinski otoci bili vrlo šumoviti, što potvrđuju razni pisani dokumenti. Iz zapisa vidljivo je da su počeci drvno-prerađivačke djelatnosti na području Republike Hrvatske bili najprije na obalama Jadranskog mora, gdje se posebno prerađivalo i pripremalo brodograđevno drvo. Stoga će rad predočiti važnost drva u izradi i održavanju drvenih brodova, a kao primjer prikazat će se jedan od najstarijih, ako ne i najstariji trabakul, koji još uvijek plovi Jadranskim morem. To je trabakul Sveti Ivan izgrađen, 1878. u Ladjedjelnici Piran obitelji Apollonio. Trabakul je izgrađen od više vrsta drva: hrasta, ariša, bora i duda. Konstruktivni dijelovi donjeg dijela broda izrađeni su od piljenih i tesanih dasaka. Površinski je obrađen „dihtovanjem“, klasičnim kalafatavanjem te je zbog toga vodonepropusan i zaštićen starim tradicionalnim metodama nanošenjem paklinom

Liability of a ship agent, his subagent and ship operator for the issuance of an incorrect and antedated bill of lading : [case review]

Ako su agent ili njegov podagent izdali netočne i antidatirane teretnice, po nalogu brodara, oni za štetu koja je iz toga nastala ne odgovaraju. Nalog mora dati sam brodar ili osoba koja je ovlaštena da ga zastupa prema trećim osobama. U svim drugim slučajevima za tu štetu agent i podagent odgovaraju osobno, i njihove radnje ne obvezuju brodara, jer su te radnje krivična djela. Za ta djela, ako ne postoji nalog brodara ili njegovih navedenih zastupnika, brodar ne odgovara. Odgovornost postoji prema svim oštećenima uključivši brodara i treće osobe. Agenti i podagenti odgovaraju neposredno i solidarno, pa i u slučaju da je podagent ozdao navedene teretnice na nalog svoga agenta. Mora biti dokazana šteta, te uzročna veza između štete i izdavanja navedenih teretnica.If the agent or his subagent issued incorrect and antedated bills of lading, by the ship operator\u27s order, they are not liable for the damage thus caused. The order must be provided by the ship operator or the person authorized to represent him against third parties. In all other cases, the agent and subagent are personally liable for this damage and their acts do not oblige the ship operator, because these acts are criminal offences. In the absence of a ship operator\u27s or his mentioned agents\u27 order, the ship operator is not liable for these acts. The liability exsists against all injured parties including ship operator and third parties. Agents and subagents are directly, jointly and severally liable, even if the subagent issued the said bills of lading by the order of his agent. The damage must be proved, as well as the causal connection between the damage and the issuance of the said bills of lading

Montaza trupa broda na navozu

Ovaj završni rad za temu ima montažu trupa broda na navozu, što je i dan danas najzastupljeniji oblik montaže trupa brodova u Hrvatskoj. Ono što taj proces čini iznimno kompliciranim i opsežnim je ogromno preklapanje u svim poljima tehnologije koja se pojavljuje u brodogradnji. U prvoj točci rada prikazat ću karakteristični brod iz proizvodnog programa brodogradilišta te na koje se načine on dijeli na grupe i sekcije, glavne građevne jedinice u montaži trupa. Zatim ću prikazati redosljed montaže trupa i što mu sve prethodi. Druga točka rada bavi se specifičnim sekcijama trupa koje su montirane na brod i to baš onima koje su se montirale pri mom boravku u brodogradilištu. Tu su također opisani alati i uređaji koji se koriste, te vrijeme i ljudstvo potrebno za obavljanje rada tog opsega. U trećoj točci ću definirati aktivnosti kontrole i tijek aplikacije sekcije. Kontrola pri predmontaži i montaži na navozu bit će promatrane odvojeno. Posljednja, peta, točka rada satoji se od ocjene stanja faze montaže te nekoliko prijedloga poboljšanja

I RAPPORTITRA SEGNA E RAGUSA NEL PERIODO DELLA INSURREZIONE DI LESINA (1510-1514)

Autor ovoga djela raspravlja o vezama Senja i Dubrovnika za vrijeme hvarske bune (1510-1514) sa ciljem da ispita je li taj događaj utjecao na redovitost brodskih linija, trgovinu i druge oblike veza Senja i Dubrovnika. Na temelju niza podataka koji svjedoče te veze autor zaključuje da su one bile žive i raznolike. Prikazano je četverogodišnje razdoblje, koje daje jasnu sliku robe što ju je Dubrovnik izvozio u Senj i iz njega uvozio. Na kraju ovoga rada, na temelju skupljenih i obrađenih podataka i dokumenata, autor zaključuje da hvarska buna veze Dubrovnika i Senja nije ni najmanje omela i da je promet na toj relaciji za vrijeme hvarske bune tekao redovito i bez ikakvih zapreka.L\u27autore ha constatato che tra Segna e Ragusa si svolgevano i rapporti mercantili regolari. Ragusa esporta a Segna: le ferramenta, le uva passa acquistate dalla Grecia, i montoni e al-tre sorti della pelle, la lana, la seta, la teleria, il sale e il grano. Da Segna i Ragusei importano: una grande quantitä di asse di varia grandezza e di varia de-stinazione, varie sorti di legna e vari oggetti di legno, il vino, i remi, le madieri, le antenne, la al-beratura, le doghe delle botti i bastimenti e la frutta. Poi il ferro, il gesso e le cinture. Attraverso Segna si collegano le regioni del basso corso dei fiumi Sava, Dunav e Una (Posavlje, Podunavlje e Pounje) con il Mediterraneo. Oltre ai rapporti commerciali Segna rappre-senta per Ragusa un porto di tränsito attraverso il quale circola la posta diplomatica verso la Croazia e l\u27Ungheria. Ugualmente i diplomati degli stati dell\u27Europa centrale viaggiano verso Ragusa e viceversa. I bani (governatori) di Croazia e i capitani di Segna sono spesso i mediatori tra la corte croato-unghara e il governo raguseo. La insurrezione di Lešina e le operazioni di guerra intorno a Lešina non hanno avuto nessu-na influenza sull\u27interruzione o sull\u27attenuamento dei rapporti tra Segna e Ragusa

Freight - calculation method : [case review]

Na prijevoz tereta konferencijskim linijskim brodom (conference liner) primjenjuju se konferencijski vozarski stavovi utvrđeni tarifom (freight tariff) i druge odredbe konferencijskog sporazuma. Prema konferencijskoj tarifi za obračun i plaćanje vozarine za izvršeni prijevoz tereta (drvena građa) mjerodavna je zapremina tereta određena prema vanjskim dimenzijama robe na obali, pri čemu se uzimaju vanjske dimenzije vezova, paketa i sl. onako kako oni ulaze u brod.Carriage of cargo by liner conference shall be a subject to conference carriers\u27 rates as specified in the freight tariff and other provisions of the Conference Agreement. According to the conference tariff for calculation and payment of freight for shipment of cargo (timber), the calculation basis shall be the loading capacity determined per external size of cargo ashore where account is taken of external size of binding, packages etc. the way these are loaded on board

LE GAJETA DE KORNATI – UN BATEAU SAINT

Zbog duljine i važnosti uvodne napomene navest ćemo je odmah na početku. Ovaj tekst nikada do danas nije objavljen iako se za to pripremao nekoliko puta. Tako je od prilike do prilike mijenjao i naslov i (djelomično) sadržaj. Najprije je predstavljen na skupu o iskustvu drvene brodogradnje u HAZU, 1998. pod naslovom »Betinska gajeta – sveti brod«, a potom iste godine u Betini u prilici porinuća condure, na znanstvenom skupu Betina u hrvatskoj baštini drvene brodogradnje pod naslovom: »Betinska gajeta – proizvod specifičnog zemljopisnog, gospodarskog i društvenog stanja«. Posljednji pokušaj odnosio se na moguću brošuru, povodom posljednjih regata na latinska jedra, koje se održavaju svake godine u Murteru na dan svetoga Mihovila, murterskog zaštitnika. Autor teksta je i jedan od pokretača ove manifestacije pod nazivom Latinsko idro.This work has been an attempt to reviaw, emotionally and expertly, a fraction of Adriatic heritage and the Čakavian lexis which is disappearing. It is about the gajeta (half-decked one-masted fishing boat), a wooden boat which was used for centuries by the islanders in the Šibenik-Zadar archipelago, especially on the island of Murter. It was a vessel of unique structure: not light or heavy, used for fishing and for transport of goods, open and closed, easy to manipulate and start. It was a multipurpose vessel – an omnibus boat, various boats in one. This wooden boat and its equipment have its specific lexis, characterised by loanwords from Roman languages, especially Venetian. However, this lexis has been entirely integrated into the Čakavian system. Except for the form of the glossary, this lexis has been considerably listed and used in the context of two poems by the Murter poet Ivo Šikić – Balara. This is why they follow the article.Cette contribution représente un moyen émotionnel et pratique de considérer un segment adriatique de l’héritage matériel et linguistique en voie de disparition. Il s’agit da gajeta, bateau en bois, qui, durant des siècles, desservait les besoins des insulaires de l’archipel de Zadar et Šibenik, et notamment de ceux de Murter et Kornati. Ce fut un bateau de construction exeptionnelle: ni trop leger ni trop lourd, destiné à la pêche et au transport des biens, ouvert et couvert à la fois, simple à gouverner et À naviguer. Le gajeta fut un bateau multifonctionnel, un bateau omnibus, en effet: plusieurs bateau conçus dans un seul. Ce bateau et son équipement ont leur lexique particulier, marqué de nombreux empreunts romans, notamment vénitiens, aujourd’hui intégrés à tous les niveaux dans l’idiome tchakave. En dehors du glossaire qui fait partie de cette contribution, ce lexique à été décrit et mit en vers dans deux poèmes de Ive Šikić-Balara, poète originaire de Murter

LE GAJETA DE KORNATI – UN BATEAU SAINT

Zbog duljine i važnosti uvodne napomene navest ćemo je odmah na početku. Ovaj tekst nikada do danas nije objavljen iako se za to pripremao nekoliko puta. Tako je od prilike do prilike mijenjao i naslov i (djelomično) sadržaj. Najprije je predstavljen na skupu o iskustvu drvene brodogradnje u HAZU, 1998. pod naslovom »Betinska gajeta – sveti brod«, a potom iste godine u Betini u prilici porinuća condure, na znanstvenom skupu Betina u hrvatskoj baštini drvene brodogradnje pod naslovom: »Betinska gajeta – proizvod specifičnog zemljopisnog, gospodarskog i društvenog stanja«. Posljednji pokušaj odnosio se na moguću brošuru, povodom posljednjih regata na latinska jedra, koje se održavaju svake godine u Murteru na dan svetoga Mihovila, murterskog zaštitnika. Autor teksta je i jedan od pokretača ove manifestacije pod nazivom Latinsko idro.This work has been an attempt to reviaw, emotionally and expertly, a fraction of Adriatic heritage and the Čakavian lexis which is disappearing. It is about the gajeta (half-decked one-masted fishing boat), a wooden boat which was used for centuries by the islanders in the Šibenik-Zadar archipelago, especially on the island of Murter. It was a vessel of unique structure: not light or heavy, used for fishing and for transport of goods, open and closed, easy to manipulate and start. It was a multipurpose vessel – an omnibus boat, various boats in one. This wooden boat and its equipment have its specific lexis, characterised by loanwords from Roman languages, especially Venetian. However, this lexis has been entirely integrated into the Čakavian system. Except for the form of the glossary, this lexis has been considerably listed and used in the context of two poems by the Murter poet Ivo Šikić – Balara. This is why they follow the article.Cette contribution représente un moyen émotionnel et pratique de considérer un segment adriatique de l’héritage matériel et linguistique en voie de disparition. Il s’agit da gajeta, bateau en bois, qui, durant des siècles, desservait les besoins des insulaires de l’archipel de Zadar et Šibenik, et notamment de ceux de Murter et Kornati. Ce fut un bateau de construction exeptionnelle: ni trop leger ni trop lourd, destiné à la pêche et au transport des biens, ouvert et couvert à la fois, simple à gouverner et À naviguer. Le gajeta fut un bateau multifonctionnel, un bateau omnibus, en effet: plusieurs bateau conçus dans un seul. Ce bateau et son équipement ont leur lexique particulier, marqué de nombreux empreunts romans, notamment vénitiens, aujourd’hui intégrés à tous les niveaux dans l’idiome tchakave. En dehors du glossaire qui fait partie de cette contribution, ce lexique à été décrit et mit en vers dans deux poèmes de Ive Šikić-Balara, poète originaire de Murter