PHILOSOPHY OF EDUCATION IN THE WORKS OF NIKOLA VITOV GUČETIĆ

U ovom diplomskom radu najprije ću odrediti filozofiju odgoja kao disciplinu koja traţi razumijevanje odgojnih pitanja te pruţa praktične smjernice za odgojnu praksu i politiku. Potom ću pokazati da je, prema odredbi filozofije odgoja, dubrovački kasnorenesansni filozof Nikola Vitov Gučetić (1549–1610) u svojim djelima pisao odgojna razmatranja koja uistinu moţemo nazvati filozofijom odgoja, budući da postoje brojni etički i psihološki stavovi prema kojima on izvodi odgojne zaključke. Zatim ću se usmjeriti na prikaz Gučetićevih biografskih i bibliografskih podataka, koje ću potom dovesti u kontekst s dubrovačkom stvarnošću vremena u kojem je ţivio i s tadašnjim ustrojstvom školstva u Dubrovniku. To ću uraditi da bih pokazala ne samo to da je bio upućen u političke i društvene prilike vremena u kojem je ţivio već i da je bio njihov sudionik te sustvaralac, te da su ti dogaĎaji utjecali na njegova filozofska promišljanja. Nakon toga ću se usredotočiti na istraţivanje, prikaz i analizu filozofije odgoja u njegovim djelima. Pritom ću se prvenstveno usmjeriti na njegova djela koja su objavljena u razdoblju od 1589. do 1591. godine. To su djela Governo della Famiglia (Upravljanje obitelji) i Dello stato delle Republiche (O ustroju država), i djelo koje je objavljeno unutar potonjeg, a koje je naslovio Avertimenti Civili per lo governo delli stati (Naputci za građansko upravljanje). TakoĎer ću obratiti pozornost i na druga njegova djela u kojima sam pronašla elemente njegove filozofije odgoja. Zaključno ću ustanoviti da je Gučetić svoju filozofiju odgoja razumijevao kao niz pravila, preporuka i metoda za sve one koji su uključeni u odgoj djece. Pritom ju je utemeljio na obitelji kao prirodnoj zajednici, čiji se dobar ustroj ogleda u dobrom ustroju drţave

PHILOSOPHY OF EDUCATION IN THE WORKS OF NIKOLA VITOV GUČETIĆ

U ovom diplomskom radu najprije ću odrediti filozofiju odgoja kao disciplinu koja traţi razumijevanje odgojnih pitanja te pruţa praktične smjernice za odgojnu praksu i politiku. Potom ću pokazati da je, prema odredbi filozofije odgoja, dubrovački kasnorenesansni filozof Nikola Vitov Gučetić (1549–1610) u svojim djelima pisao odgojna razmatranja koja uistinu moţemo nazvati filozofijom odgoja, budući da postoje brojni etički i psihološki stavovi prema kojima on izvodi odgojne zaključke. Zatim ću se usmjeriti na prikaz Gučetićevih biografskih i bibliografskih podataka, koje ću potom dovesti u kontekst s dubrovačkom stvarnošću vremena u kojem je ţivio i s tadašnjim ustrojstvom školstva u Dubrovniku. To ću uraditi da bih pokazala ne samo to da je bio upućen u političke i društvene prilike vremena u kojem je ţivio već i da je bio njihov sudionik te sustvaralac, te da su ti dogaĎaji utjecali na njegova filozofska promišljanja. Nakon toga ću se usredotočiti na istraţivanje, prikaz i analizu filozofije odgoja u njegovim djelima. Pritom ću se prvenstveno usmjeriti na njegova djela koja su objavljena u razdoblju od 1589. do 1591. godine. To su djela Governo della Famiglia (Upravljanje obitelji) i Dello stato delle Republiche (O ustroju država), i djelo koje je objavljeno unutar potonjeg, a koje je naslovio Avertimenti Civili per lo governo delli stati (Naputci za građansko upravljanje). TakoĎer ću obratiti pozornost i na druga njegova djela u kojima sam pronašla elemente njegove filozofije odgoja. Zaključno ću ustanoviti da je Gučetić svoju filozofiju odgoja razumijevao kao niz pravila, preporuka i metoda za sve one koji su uključeni u odgoj djece. Pritom ju je utemeljio na obitelji kao prirodnoj zajednici, čiji se dobar ustroj ogleda u dobrom ustroju drţave

PHILOSOPHY OF EDUCATION IN THE WORKS OF NIKOLA VITOV GUČETIĆ

U ovom diplomskom radu najprije ću odrediti filozofiju odgoja kao disciplinu koja traţi razumijevanje odgojnih pitanja te pruţa praktične smjernice za odgojnu praksu i politiku. Potom ću pokazati da je, prema odredbi filozofije odgoja, dubrovački kasnorenesansni filozof Nikola Vitov Gučetić (1549–1610) u svojim djelima pisao odgojna razmatranja koja uistinu moţemo nazvati filozofijom odgoja, budući da postoje brojni etički i psihološki stavovi prema kojima on izvodi odgojne zaključke. Zatim ću se usmjeriti na prikaz Gučetićevih biografskih i bibliografskih podataka, koje ću potom dovesti u kontekst s dubrovačkom stvarnošću vremena u kojem je ţivio i s tadašnjim ustrojstvom školstva u Dubrovniku. To ću uraditi da bih pokazala ne samo to da je bio upućen u političke i društvene prilike vremena u kojem je ţivio već i da je bio njihov sudionik te sustvaralac, te da su ti dogaĎaji utjecali na njegova filozofska promišljanja. Nakon toga ću se usredotočiti na istraţivanje, prikaz i analizu filozofije odgoja u njegovim djelima. Pritom ću se prvenstveno usmjeriti na njegova djela koja su objavljena u razdoblju od 1589. do 1591. godine. To su djela Governo della Famiglia (Upravljanje obitelji) i Dello stato delle Republiche (O ustroju država), i djelo koje je objavljeno unutar potonjeg, a koje je naslovio Avertimenti Civili per lo governo delli stati (Naputci za građansko upravljanje). TakoĎer ću obratiti pozornost i na druga njegova djela u kojima sam pronašla elemente njegove filozofije odgoja. Zaključno ću ustanoviti da je Gučetić svoju filozofiju odgoja razumijevao kao niz pravila, preporuka i metoda za sve one koji su uključeni u odgoj djece. Pritom ju je utemeljio na obitelji kao prirodnoj zajednici, čiji se dobar ustroj ogleda u dobrom ustroju drţave

BRUGADA SYNDROME

In 1992, Brugada syndrom was introduced as a new clinical entity linking typical but variable ST segment changes in the right precordial leads to an increased vulnerability for lethal ventricular arrhythmias. The diagnosis of Brugada syndrome is based on clinical and electrocardiographic features. Recent studies illustrate the dynamic character of these ECG patterns. Whenever a large number of baseline ECGs was available during a follow-up, the diagnostic pattern could be documented only in approximately 25% of the tracings. Because the presence of the spontaneous coved type I ECG pattern is thought to be a useful predictor of future arrhythmic events in asymptomatic patients, these findings are of great clinical importance. ICD implantation is an option for the patients with Brugada syndrome and ventricular tachycardia or fibrillation. Extensive research is ongoing to find alternative pharmacological options for these patients, especially for patients in whom ICD implantation is contraindicated for various reasons