Faux amis roumaino-croate

U radu se iznose tzv. lažni parovi (prijatelji), leksemi u hrvatskom i rumunjskom jeziku koji zbog svoje izrazne podudarnosti navode na pogrešno prevođenje. Navode se značajke koje su dovele do takvih pojava. S obzirom na podrijetlo, najčešće je riječ o leksemima naslijeđenima iz latinskoga jezika ili kasnijim romanizmima te dakako slavenskima, kojih je u rumunjskome nezanemariv broj. Izdvojeni se leksemi razvrstavaju u tablicu koja omogućuje njihovu prozirniju usporedbu i lakše prepoznavanje.L’article traite des faux amis en croate et roumain, mots qui ont la męme forme dans les deux langues mais pas le męme sens. On cherche ŕ trouver parmi ces deux langues les marques principales attribuées ŕ cette notion. On constate que la plupart de ces mots proviennent soit du latin soit du vieux slave. L’article comporte un tableau qui présente la liste des faux amis accompagnée de définitions

Učenje kroz šalu

Učenje kroz šalu zadaća je koju je sebi postavila Sabine Nagy, profesorica hrvatskoga jezika, povijesti i engleskoga jezika u Saveznoj gimnaziji u Željeznom (textsc{bg/brg/brog} Eisenstadt), u Gradišću. Ona je sa skupinom od 21 učenika koji u Saveznoj gimnaziji pohađaju nastavu gradišćanskohrvatskoga, koji neke gradišćanske gimnazije nude kao izborni predmet u nižim razredima (od prvoga do četvrtoga, što znači za učenike od 10. do 14. godina), ostvarila niz projekata koji povezuju šalu i učenje. Rezultate tih projekata nastavnica i učenici okupili su u knjizi koju je 2007. objavilo Hrvatsko kulturno društvo. Tisak je iz sredstava za nacionalne manjine potpomogla i Savezna vlada

Učenje kroz šalu

Učenje kroz šalu zadaća je koju je sebi postavila Sabine Nagy, profesorica hrvatskoga jezika, povijesti i engleskoga jezika u Saveznoj gimnaziji u Željeznom (textsc{bg/brg/brog} Eisenstadt), u Gradišću. Ona je sa skupinom od 21 učenika koji u Saveznoj gimnaziji pohađaju nastavu gradišćanskohrvatskoga, koji neke gradišćanske gimnazije nude kao izborni predmet u nižim razredima (od prvoga do četvrtoga, što znači za učenike od 10. do 14. godina), ostvarila niz projekata koji povezuju šalu i učenje. Rezultate tih projekata nastavnica i učenici okupili su u knjizi koju je 2007. objavilo Hrvatsko kulturno društvo. Tisak je iz sredstava za nacionalne manjine potpomogla i Savezna vlada

Ski school in primary education

Cilj ovog diplomskog rada je opisati školu skijanja te objasniti kako istu primijeniti u primarnom obrazovanju. U Hrvatskoj školi skijanja uče se elementi osnovne, napredne i natjecateljske škole skijanja. Učenici su sposobni naučiti i savladati sve elemente škole skijanja tijekom primarnog obrazovanja. Skijanje je sport koji se može realizirati i kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Učitelj je osoba koja odabire hoće li provoditi skijanje u primarnom obrazovanju, a drugi čimbenici utječu na to hoće li se skijanje usvajati kroz satove tjelesne i zdravstvene kulture ili će to biti realizirano kroz organizirano višednevno zimovanje.The purpose of this thesis is to describe the school of skiing and to explain how to incorporate it into elementary education. In the Croatian school of skiing the children are tought the elements of elementary, advanced and competitive school. Children are capable of comprehending and learning all of the elements of ski school during the elementary education. Skiing is sport is which can be realised through Physical education. The teacher is responsible for the decision whether to incorporate skiing into elementary education and other factors determine whether skiing will be a part of Physical education or will it be a part of an organised field trip

POLITIKA PROIZVODA PUTNIĈKE AGENCIJE CALVADOS CLUB : završni rad

Rad ne sadrži sažetak

POLITIKA PROIZVODA PUTNIĈKE AGENCIJE CALVADOS CLUB : završni rad

Rad ne sadrži sažetak

Ski school in primary education

Cilj ovog diplomskog rada je opisati školu skijanja te objasniti kako istu primijeniti u primarnom obrazovanju. U Hrvatskoj školi skijanja uče se elementi osnovne, napredne i natjecateljske škole skijanja. Učenici su sposobni naučiti i savladati sve elemente škole skijanja tijekom primarnog obrazovanja. Skijanje je sport koji se može realizirati i kroz nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Učitelj je osoba koja odabire hoće li provoditi skijanje u primarnom obrazovanju, a drugi čimbenici utječu na to hoće li se skijanje usvajati kroz satove tjelesne i zdravstvene kulture ili će to biti realizirano kroz organizirano višednevno zimovanje.The purpose of this thesis is to describe the school of skiing and to explain how to incorporate it into elementary education. In the Croatian school of skiing the children are tought the elements of elementary, advanced and competitive school. Children are capable of comprehending and learning all of the elements of ski school during the elementary education. Skiing is sport is which can be realised through Physical education. The teacher is responsible for the decision whether to incorporate skiing into elementary education and other factors determine whether skiing will be a part of Physical education or will it be a part of an organised field trip

The Problem of Neuter Gender in the Speech of Croatians from Karaševo

Karaševski govori, stoljećima sačuvani na području sedam sela u Banatu, trajno su izloženi utjecaju rumunjskoga jezika. Promjena sustava rodova, točnije srednjega roda u sustavu hrvatskoga govora kojim se govori u selu Karaševu, može se pripisati utjecaju dodira s rumunjskim jezikom. U govoru sela Karaševa zamjenica `ono\u27 kao osobna zamjenica (više) ne postoji, a imenica srednjega roda zamjenjuje se zamjenicom u muškome rodu `on\u27, što odgovara stanju u rumunjskome jeziku. Uporaba oblika `on\u27, početno muškoga roda, utječe i na atribute ili dijelove predikata, koji se također pojavljuju u muškome rodu, zbog slaganja sa zamjenicom. Općenito, u rečenicama u kojima subjekt (srednjega roda) nije izrečen, pojavljuju se pridjevske riječi u muškom rodu. No ako je subjekt izrečen, pridjevska je riječ u pravilu srednjega roda u jednini (uz rijetke iznimke), ali u množini dolaze jednako pridjevske riječi srednjega roda kao i muškoga. Iako je ovaj proces značajno utjecao na strukturu govora, sustav rodova ipak je očuvan, ali postoje jasne težnje prema svođenju sustava rodova s tri (muški, ženski i srednji) na dva (muški i ženski).Caraşovian speeches, preserved for centuries in seven villages in Banat, are continuously exposed to the impact of the Romanian language. Changes in the system of gender, more specifically neuter in the Croatian language which is spoken in the village of Caraşova, can be attributed to the influence of the Romanian language. In Caraşovian speech, the pronoun `ono\u27 (`it\u27) as a personal pronoun does not exist anymore, and a neuter noun is replaced by a masculine gender pronoun `on\u27 (`him\u27), which corresponds to the situation in the Romanian language. Using the masculine form of `on\u27 (`him\u27) affects attributes or parts of predicate, which also appear in masculine gender, matching the pronoun. Generally, in sentences in which the subject (neuter) is dropped, adjectives appear as masculine. But if the subject is explicit, the adjective is usually in neuter singular (with rare exceptions), but in plural adjective words come both in neuter and masculine gender. Although this process significantly influenced the structure of speech, the gender system is still preserved, but there are clear trends towards the reduction of the system with three branches (masculine, feminine and neuter) to two (masculine and feminine)

Matrimonial Performativ in Hanibal Lucić’s Slave Girl

U teorijskom okviru govornih činova sagledat će se etape sklapanja braka sadržane u Lucićevoj drami. U književnoj historiografiji redovito se ističe da nakon posteljnog obreda, kojim se dokazalo Robinjino djevičanstvo, započinje obred vjenčanja, te se postavlja pitanje bi li Derenčin i Robinja stupili u brak da ona nije bila nevina. U ovom se radu nudi novo čitanje Lucićeve drame i argumentira da su Derenčin i Robinja sklopili brak prije posteljnoga obreda i završne svečane scene, te da nevinost uopće nije postavljena kao uvjet. U razumijevanju toga što se zapravo događa na sceni u Lucićevoj prilično statičnoj drami ključno je upravo govorno djelovanje, tj. matrimonijski je performativ odgovoran za oblikovanje radnje, njezina zapleta i raspleta. Robinja je jedna od prvih europskih ljubavnih drama prošnje i scenske ženidbe, štoviše, to je drama o idealnom modelu braka sklopljenom iz ljubavi, braka shvaćenog kao susret dviju volja usuprot dominantnom modelu braka koji je rezultat obiteljskog sporazuma mimo volje mladenaca.In this paper, the wedding ceremony stages contained in Lucić’s drama will be observed through the theoretical framework of speech acts. In literary historiography, it is regularly pointed out that after the bedding ceremony, which proved Slave-Girl’s virginity, the wedding ceremony begins, and one wonders whether Derenčin and Slave Girl would even marry if she were not a virgin. This paper offers a new reading of Lucić’s drama and argues that Derenčin and Slave Girl married before the bedding ceremony and before the final festive scene, and that virginity was not a requirement at all. Speech acts are actually key to understanding what is actually happening on the scene in Lucić’s rather static drama, i.e. the matrimonial performative is responsible for shaping the action, its plot and its outcome. The Slave Girl is one of the first European love dramas of proposal and stage marriage; moreover, it is a drama about an ideal model of marriage made out of love, a marriage understood as a meeting of two wills versus a dominant model of marriage resulting from a family agreement beyond the will of the newlyweds