14 research outputs found

    Developing mapping model for negative impact of landfills on underground ecosystems on the example of the genus Proteus in Istria

    Get PDF
    Iako je čovječja ribica, Proteus anguinus Laurenti 1768, prva opisana stigobiontska vrsta, još uvijek se relativno malo zna o njenoj biologiji i filogeniji. Novija istraživanja pokazuju da je zapravo riječ o više kriptičkih linija od kojih se ona na istarskom poluotoku najviše razlikuje i najvjerojatniji je kandidat za sestrinsku grupu svih ostalih linija roda Proteus. Kao jedna od prijetnji opstanku populacije na području Istre, navodi se onečišćenje lokaliteta procjednim vodama s odlagališta komunalnog otpada. U ovom radu pokušala se utvrditi povezanost između zabilježenih lokaliteta roda Proteus s lokacijama registriranih odlagališta otpada i sa smjerom toka podzemnih voda na području Istre. Zaključeno je da su u većini slučajeva divlja odlagališta ta koja predstavljaju najveću prijetnju populacijama roda Proteus. U daljnjoj zaštiti roda Proteus na području Hrvatske osobitu pozornost bi trebalo posvetiti razvijanju posebnih akcijskih mjera zaštite izoliranih populacija istarske čovječje ribice, koje bi uključivale kontinuirani monitoring kvalitete podzemnih voda, praćenje kretanja podzemnih voda tijekom različitih sezona, uvjetovanje visokih sanitarnih standarda za trenutna registrirana odlagališta komunalnog otpada te kartiranje ilegalnih odlagališta otpada i prijedlog za njihovu sanaciju.Although olm, Proteus anguinus Laurenti 1768, is the first described stigobiontic species, its biology and phylogeny is still relatively unknown. Recent studies reveal how there are more cryptic lineages of which one in Istria peninsula is the most distinguished and the most probable candidate for sister group of all other lineges of the genus Proteus. One of threats to Istrian population survival is groundwater pollution by percolating water from landfills. In this paper an attempt for correlation between recorded sites of Proteus sp., documented landfills and groundwater flows in Istria peninsula has been made. It was concluded how in most cases illegal landfills cause the biggest threat. In future conservation of the genus Proteus in Croatia, particular concern should be dedicated in developing of special action measures for protection of isolated istrian olm population, which would include continuous water quality monitoring, underground water flow monitoring over different seasons, conditioning of high sanitary standards for current registreted landfills and mapping illegal landfills with proposal for their sanation

    Developing mapping model for negative impact of landfills on underground ecosystems on the example of the genus Proteus in Istria

    Get PDF
    Iako je čovječja ribica, Proteus anguinus Laurenti 1768, prva opisana stigobiontska vrsta, još uvijek se relativno malo zna o njenoj biologiji i filogeniji. Novija istraživanja pokazuju da je zapravo riječ o više kriptičkih linija od kojih se ona na istarskom poluotoku najviše razlikuje i najvjerojatniji je kandidat za sestrinsku grupu svih ostalih linija roda Proteus. Kao jedna od prijetnji opstanku populacije na području Istre, navodi se onečišćenje lokaliteta procjednim vodama s odlagališta komunalnog otpada. U ovom radu pokušala se utvrditi povezanost između zabilježenih lokaliteta roda Proteus s lokacijama registriranih odlagališta otpada i sa smjerom toka podzemnih voda na području Istre. Zaključeno je da su u većini slučajeva divlja odlagališta ta koja predstavljaju najveću prijetnju populacijama roda Proteus. U daljnjoj zaštiti roda Proteus na području Hrvatske osobitu pozornost bi trebalo posvetiti razvijanju posebnih akcijskih mjera zaštite izoliranih populacija istarske čovječje ribice, koje bi uključivale kontinuirani monitoring kvalitete podzemnih voda, praćenje kretanja podzemnih voda tijekom različitih sezona, uvjetovanje visokih sanitarnih standarda za trenutna registrirana odlagališta komunalnog otpada te kartiranje ilegalnih odlagališta otpada i prijedlog za njihovu sanaciju.Although olm, Proteus anguinus Laurenti 1768, is the first described stigobiontic species, its biology and phylogeny is still relatively unknown. Recent studies reveal how there are more cryptic lineages of which one in Istria peninsula is the most distinguished and the most probable candidate for sister group of all other lineges of the genus Proteus. One of threats to Istrian population survival is groundwater pollution by percolating water from landfills. In this paper an attempt for correlation between recorded sites of Proteus sp., documented landfills and groundwater flows in Istria peninsula has been made. It was concluded how in most cases illegal landfills cause the biggest threat. In future conservation of the genus Proteus in Croatia, particular concern should be dedicated in developing of special action measures for protection of isolated istrian olm population, which would include continuous water quality monitoring, underground water flow monitoring over different seasons, conditioning of high sanitary standards for current registreted landfills and mapping illegal landfills with proposal for their sanation

    Developing mapping model for negative impact of landfills on underground ecosystems on the example of the genus Proteus in Istria

    Get PDF
    Iako je čovječja ribica, Proteus anguinus Laurenti 1768, prva opisana stigobiontska vrsta, još uvijek se relativno malo zna o njenoj biologiji i filogeniji. Novija istraživanja pokazuju da je zapravo riječ o više kriptičkih linija od kojih se ona na istarskom poluotoku najviše razlikuje i najvjerojatniji je kandidat za sestrinsku grupu svih ostalih linija roda Proteus. Kao jedna od prijetnji opstanku populacije na području Istre, navodi se onečišćenje lokaliteta procjednim vodama s odlagališta komunalnog otpada. U ovom radu pokušala se utvrditi povezanost između zabilježenih lokaliteta roda Proteus s lokacijama registriranih odlagališta otpada i sa smjerom toka podzemnih voda na području Istre. Zaključeno je da su u većini slučajeva divlja odlagališta ta koja predstavljaju najveću prijetnju populacijama roda Proteus. U daljnjoj zaštiti roda Proteus na području Hrvatske osobitu pozornost bi trebalo posvetiti razvijanju posebnih akcijskih mjera zaštite izoliranih populacija istarske čovječje ribice, koje bi uključivale kontinuirani monitoring kvalitete podzemnih voda, praćenje kretanja podzemnih voda tijekom različitih sezona, uvjetovanje visokih sanitarnih standarda za trenutna registrirana odlagališta komunalnog otpada te kartiranje ilegalnih odlagališta otpada i prijedlog za njihovu sanaciju.Although olm, Proteus anguinus Laurenti 1768, is the first described stigobiontic species, its biology and phylogeny is still relatively unknown. Recent studies reveal how there are more cryptic lineages of which one in Istria peninsula is the most distinguished and the most probable candidate for sister group of all other lineges of the genus Proteus. One of threats to Istrian population survival is groundwater pollution by percolating water from landfills. In this paper an attempt for correlation between recorded sites of Proteus sp., documented landfills and groundwater flows in Istria peninsula has been made. It was concluded how in most cases illegal landfills cause the biggest threat. In future conservation of the genus Proteus in Croatia, particular concern should be dedicated in developing of special action measures for protection of isolated istrian olm population, which would include continuous water quality monitoring, underground water flow monitoring over different seasons, conditioning of high sanitary standards for current registreted landfills and mapping illegal landfills with proposal for their sanation

    Druga biospeleološka ekspedicija - Pelješac 2019.

    Get PDF
    Terenska istraživanja za Drugu biospeleološku ekspediciju – Pelješac 2019 su provedena između studenog 2018. i prosinca 2020. godine. Ekspediciju su organizirali Hrvatsko biospeleološko društvo i Breganja, a sudjelovalo je 27 biospeleologa i speleologa iz 9 udruga i 5 država.Posjećeno je 46 speleoloških objekata od kojih je 26 speleološki istraženo i izrađen je topografski snimak. Najdublja je Jama u priroju dubine 124 m, a najveća špilja Spilja Rupine duljine 93 m. U Tomasovoj spilji je pronađeno puno ulomaka keramike prapovijesne i antičke starosti.U 40 špilja i jama je sakupljana fauna. Otkriven je 1 novi rod pauka, 1 novi rod kornjaša i 10 novih vrsta iz skupina pauka, jednakonožnih rakova, skokuna i kornjaša

    Speleološko istraživanje Općine Ston

    Get PDF

    Druga biospeleološka ekspedicija - Pelješac 2019.

    Get PDF
    Terenska istraživanja za Drugu biospeleološku ekspediciju – Pelješac 2019 su provedena između studenog 2018. i prosinca 2020. godine. Ekspediciju su organizirali Hrvatsko biospeleološko društvo i Breganja, a sudjelovalo je 27 biospeleologa i speleologa iz 9 udruga i 5 država.Posjećeno je 46 speleoloških objekata od kojih je 26 speleološki istraženo i izrađen je topografski snimak. Najdublja je Jama u priroju dubine 124 m, a najveća špilja Spilja Rupine duljine 93 m. U Tomasovoj spilji je pronađeno puno ulomaka keramike prapovijesne i antičke starosti.U 40 špilja i jama je sakupljana fauna. Otkriven je 1 novi rod pauka, 1 novi rod kornjaša i 10 novih vrsta iz skupina pauka, jednakonožnih rakova, skokuna i kornjaša

    1st Biospeleological Expedition - Biokovo 2017

    Get PDF
    Pretpostavlja se da na Biokovu postoji preko 1 000 speleoloških objekata od kojih je nešto više od 400 do sada zabilježeno, a više od 115 je biospeleološki istraženo. Prijašnja istraživanja podzemne faune pokazala su da je Biokovo jedno od najbogatijih područja podzemnom faunom u Hrvatskoj. Navedeni podaci su ukazali na potrebu za dodatnim biospeleološkim istraživanjem speleoloških objekata Biokova. Prvu biospeleološku ekspediciju – Biokovo 2017 je organiziralo Hrvatsko biospeleološko društvo u suradnji s udrugom Breganja i Speleološkim odsjekom Planinarskog društva Imber. Ekspedicija je početno imala dva glavna cilja: biospeleološki istražiti 8 dubokih jama na području Parka prirode Biokovo i ponoviti nacrt Vilimove jame (A-2). Glavni termin ekspedicije je bio od 17. do 25. lipnja 2017. Prije same ekspedicije su napravljena dva terenska izlaska u svibnju i lipnju kada su označeni pristupi do dubokih jama i glavnina objekata se opremila, te jedan teren u listopadu nakon ekspedicije. Na ekspediciji je prema preliminarnim rezultatima pronađeno 10-ak novih vrsta za znanost. Topografski su snimljene 2 duboke jame (Jama pod Kamenitim vratima i Nova velika), Vilimova jama (A-2) do 101 m dubine, A-1 do 110 m dubine i 4 manja speleološka objekta. Biospeleološka istraživanja su provedena u ukupno 26 speleoloških objekata, među kojima je bilo 8 dubokih jama. Ekspedicija je brojila ukupno 52 sudionika među kojima 43 biospeleologa i/ili speleologa iz 20 speleoloških i bioloških udruga i organizacija. Među sudionicima je bilo i 6 stranaca.It is conjectured that there are over 1000 caves on the Biokovo Mountain of which more than 400 have been found so far and 115 have been biologically surveyed. Earlier research suggested that the Biokovo Mountain is home to the richest subterranean fauna in Croatia and that further understanding of the cave biology was necessary. The “1st Biospeleological Expedition - Biokovo 2017” was organised by the Croatian Biospeleological Society in cooperation with the Breganja Association and Imber Speleological Section.  The two main goals of the expedition were to biologically survey eight deep caves in the Biokovo Nature Park and to update the survey of Vilimova Jama (A-2). The main part of the expedition took place from 17th to 25th June 2017 but it took two other visits in May and June to mark the approaches to the deep caves and to equip most of them. More work was also done in October after the expedition. According to preliminary results, around 10 new species have been found, two deep caves (Jama Pod Kamenitim Vratima and Nova Velika) and four shallower caves were completely surveyed, and Vilimova Jama (A-2) Cave and A-1 Cave were mapped to depths of 101 m and 110 m, respectively.  Biospeleological research was carried out in 26 caves of which eight are deep caves. Altogether 52 people participated in the expedition of which 43 were speleologists or biospeleologists from twenty different speleological and biological associations. Among the participants, six people were from other countries

    First evidence of the presence of Multixenobiotic Resistance Mechanism activity in freshwater invasive species, signal crayfish Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)

    Get PDF
    Background and Purpose: The signal crayfish Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) is one of the most successful invasive species of crayfish in European freshwaters, an extremely diverse though endangered group of ecosystems. The main goal of this study was to functionally characterize multixenobiotic resistance (MXR) mechanism defense activity in P. leniusculus tissues for the first time. MXR mechanism protects the cell from a wide variety of toxic compounds, and it is mediated by the transport activity of ATP-binding cassette (ABC) proteins. Materials and Methods: MXR transporter activity dye assay was performed by using fluorescent model substrate rhodamine B (RB) in combination with inhibitors of MXR efflux pumps: MK571 and Verapamil, known to inhibit multidrug resistance-associated proteins (MRP) and P-glycoprotein (P-gp), respectively. In this assay, the increase in intracellular fluorescence of the substrate dye, indicates inhibition of MXR efflux protein pumps. The assay was performed in three different tissues (gills, hepatopancreas, tail muscle). Additionally, tissues were exposed to selected heavy metals – mercury (HgCl2) and zinc (ZnCl2), known to occur in open freshwaters as pollutants. Results: Optimal time for RB accumulation in gills and hepatopancreas was determined to be 30 minutes. RB efflux in gills was inhibited by MK571 and in hepatopancreas by Verapamil, suggesting that multidrug resistanceassociated proteins are dominant in gills of P. leniusculus, and P-glycoprotein in hepatopancreas. Finally, inhibitory effect of mercury (HgCl2: 10 and 20 μM) and zinc (ZnCl2: 5–20 μM) on multixenobiotic resistance mechanism activity in gills, and only mercury in hepatopancreas, was detected. Conclusions: The results for the first time demonstrate the presence of multixenobiotic resistance mechanism efflux activity as an important tissue specific defense mechanism in P. leniusculus and provide the basis for future molecular and toxicological studies of this invasive and adaptable species

    Istraživanja speleoloških objekata dijela kanjona rijeke Korane u NP Plitvička jezera

    Get PDF
    U nepune dvije godine koliko traju speleološka istraživanja u početnom dijelu kanjona Korane i platoima iznad samog kanjona, istraženo je i topografski snimljeno od strane SK Ursus spelaeus 27 speleoloških objekata. Do ovih istraživanja bilo je poznato ili topografski snimljeno njih 6. Gotovo je sigurno da speleološki potencijal ovog dijela NP Plitvička jezera nije potrošen te da će istraživanja u narednom periodu vjerojatno rezultirati otkrivanjem još (trenutno) nepoznatih krških fenomena. Do sada istraženi speleološki objekti ovog dijela Parka, svojim geološkim,geomorfološkim, biospeleološkim, arheološkim i ostalim značajkama kvalitativno i kvantitativno uvelike doprinose sveukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini jedne od najpoznatijih svjetskih krških destinacija

    Istraživanja speleoloških objekata dijela kanjona rijeke Korane u NP Plitvička jezera

    Get PDF
    U nepune dvije godine koliko traju speleološka istraživanja u početnom dijelu kanjona Korane i platoima iznad samog kanjona, istraženo je i topografski snimljeno od strane SK Ursus spelaeus 27 speleoloških objekata. Do ovih istraživanja bilo je poznato ili topografski snimljeno njih 6. Gotovo je sigurno da speleološki potencijal ovog dijela NP Plitvička jezera nije potrošen te da će istraživanja u narednom periodu vjerojatno rezultirati otkrivanjem još (trenutno) nepoznatih krških fenomena. Do sada istraženi speleološki objekti ovog dijela Parka, svojim geološkim,geomorfološkim, biospeleološkim, arheološkim i ostalim značajkama kvalitativno i kvantitativno uvelike doprinose sveukupnoj prirodnoj i kulturnoj baštini jedne od najpoznatijih svjetskih krških destinacija
    corecore