Obiteljsko nasilje nad ženama u Sloveniji: javni problem?

The article deals with violence against women within the family and the question to what extent it is identified as a relevant public (social and political) problem in Slovenia. The analysis touches upon changes at the policy level; however the main focus is placed on the public opinion, as it reflects the degree of recognition and acceptance of these problems in a society, as well as beliefs framing it. The empirical analysis of the public opinion survey on domestic violence in Slovenia shows that dual views on violence against women exist. On one hand, the public in Slovenia is aware of the problem of violence against women and it recognizes, discusses and defines it as a social problem and responsibility, while on the other hand it displays a relatively high level of tolerance for certain forms of violence and the belief that domestic violence is a private matter. The public (at least in part) thus often reproduces stereotypical beliefs and myths about violence against women within the family and does not recognize it as a broader social problem.Osnovni cilj rada jest analiza nasilja nad ženama u obitelji i pitanja u kojoj mjeri je identificiran kao relevantan društveni i politički problem u Sloveniji. Problem je analiziran kroz promjene na razini politike, a posebice u kontekstu rezultata empirijskog istraživanja javnog mnijenja koje obično reflektira stupanj prepoznavanja i prihvaćenja problema u društvu, kao i uvjerenja o nekom društvenom problemu. Analiza empirijskih rezultata istraživanja nasilja nad ženama u obitelji upućuje na dvojnost pogleda na nasilje nad ženama. S jedne strane, javnost je svjesna problema nasilja nad ženama, prepoznaje ga kao društveni problem i odgovornost, dok s druge strane, pokazuje relativno visoku razinu tolerancije za određene oblike nasilja i vjerovanje da je nasilje privatna stvar. U javnosti se tako često reproduciraju stereotipni pogledi i mitovi o nasilju nad ženama u obitelji i ne prepoznaje ga se kao važan društveni problem

Retrospektiva turizma Istre

Monografija Retrospektiva turizma Istre jedan je od brojnih postignutih rezultata projekta Turizem kot skupna (kulturna) dediščina obalnega dela istrskega polotoka / Turizam kao zajednička (kulturna) baština obalnog dijela istarskog poluotoka (HISTUR), koji se odvijao od 18. siječnja 2014. do 17. rujna 2015. u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. Projekt je povezao četiri partnera iz akademskog svijeta i kulturne baštine (muzejske djelatnosti), i to (1) Univerzo na Primorskem, Fakulteto za turistične študije – Turistico, Portorož, (2) Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, (3) Hrvatski muzej turizma, Opatija i (4) zavod Mediteranum Piran. Istraživači s oba fakulteta udubili su se u povijesni razvoj suvremenog turizma na obali slovenske i hrvatske Istre te utvrđivali sličnosti i razlike u pristupima i u vrijeme kada državnih granica u Istri još nije bilo. Političke promjene koje su se manifestirale u promjenama vlasti i granica same su po sebi diktirale formiranje četiriju različitih razdoblja istraživanja: razdoblje Austro-Ugarske Monarhije, međuratno razdoblje Kraljevine Italije, poslijeratno razdoblje socijalističke Jugoslavije te naposljetku i razdoblje dviju neodvisnih država, Republike Slovenije i Republike Hrvatske. U svakom su razdoblju prikazane glavne značajke razvoja turizma na tom prostoru. Iz istraživanja je posve jasno kakav je značaj imao turizam, koji danas već sam po sebi predstavlja specifičnu kulturnu baštinu poluotoka. Ova je monografija prva koja predstavlja pregledan multidisciplinarni prikaz razvoja istarskog turizma te time i laiku i stručnjaku ili akademski obrazovanom čitatelju otvara zgusnut uvid u prošlost te tako složene, a iznimno zanimljive grane. Želja je svih autora da knjiga pokrene razmišljanje o prošlim problemima, a prije svega o rješenjima te time pomogne pri oblikovanju suvremenih turističkih proizvoda. Mnoge djelatnosti, pa i one iz tzv. kreativne sfere, često se prilikom traženja, razvoja i implementacije (izvornih) suvremenih tvorevina osvrću u prošlost ..., zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma ..., ili još bolje, zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma na istarskom poluotoku? Na kraju, osim autorima i recenzentima, želio bih se zahvaliti i Petri Kavrečič, Zorani Medarič, Ivani Ribarić, Marini Barkiđiji i Nikolini Vaić na tehničkoj pomoći. Uz njih, na različite su načine surađivali i predstavnici ostalih partnerskih organizacija, kao i predstavnici drugih srodnih institucija vezanih uz temu projekta. Svima njima iskreno zahvaljujem na suradnji.Monografija Retrospektiva turizma Istre je eden izmed številnih doseženih rezultatov projekta Turizem kot skupna (kulturna) dediščina obalnega dela istrskega polotoka / Turizam kao zajednička (kulturna) baština obalnog dijela istarskog poluotoka (HISTUR), ki se je izvajal od 18. 1. 2014 do 17. 9. 2015 v okviru Operativnega programa Slovenija – Hrvaška 2007–2013. Projekt je povezal štiri partnerje iz akademskega sveta in kulturne dediščine (muzealstva), in sicer (1) Univerzo na Primorskem, Fakulteto za turistične študije – Turistico, Portorož, (2) Sveučilište v Rijeci, Fakulteto za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, (3) Hrvatski muzej turizma, Opatija in (4) zavod Mediteranum Piran. Raziskovalci iz obeh fakultet so se poglobili v zgodovinski razvoj modernega turizma na obali slovenske in hrvaške Istre ter ugotavljali podobnosti in razlike v pristopih tudi v času, ko državnih meja v Istri še ni bilo. Politične spremembe, ki so se kazale kot spremembe oblasti, in meja so same po sebi narekovale oblikovanje štirih različnih obdobij raziskovanja: obdobje Avstro-Ogrske monarhije, medvojno obdobje Kraljevine Italije, povojno obdobje socialistične Jugoslavije ter nazadnje še obdobje dveh neodvisnih držav, Republike Slovenije in Republike Hrvaške. V vsakem obdobju so prikazane glavne značilnosti razvoja turizma na tem prostoru. Iz raziskave pa je povsem jasno, kako zelo pomemben je bil turizem, ki danes že sam po sebi predstavlja specifično kulturno dediščino polotoka. Pričujoča monografija kot prva predstavlja pregleden in multidisciplinaren prikaz razvoja istrskega turizma in s tem odpira laičnemu, kot tudi strokovnjaku ali akademsko izobraženemu bralcu zgoščen vpogled v preteklost te tako kompleksne, a izjemno zanimive panoge. Želja vseh avtorjev je, da bi knjiga sprožila razmislek o preteklih problemih, predvsem pa o rešitvah in s tem pomagala pri oblikovanju sodobnih turističnih produktov. Mnoge dejavnosti, tudi iz t. i. kreativne sfere, se mnogokrat ozirajo v preteklost pri iskanju, razvoju in implementaciji (izvirnih) sodobnih stvaritev ..., zakaj ne bi tega počeli tudi v turizmu ..., ali še bolje, zakaj ne bi tega počeli tudi v turizmu na istrskem polotoku? Naj se na koncu, poleg avtorjem in recenzentoma, zahvalim za strokovno in tehnično pomoč Petri Kavrečič, Zorani Medarić, Ivani Ribarić, Marini Barkiđija in Nikolini Vaić. Poleg njih so na različne načini sodelovali tudi predstavniki drugih sodelujočih partnerskih organizacij, pa tudi drugih s temo povezanih inštiticij. Tudi vsem njim iskrena hvala za sodelovanje

Retrospektiva turizma Istre

Monografija Retrospektiva turizma Istre jedan je od brojnih postignutih rezultata projekta Turizem kot skupna (kulturna) dediščina obalnega dela istrskega polotoka / Turizam kao zajednička (kulturna) baština obalnog dijela istarskog poluotoka (HISTUR), koji se odvijao od 18. siječnja 2014. do 17. rujna 2015. u okviru Operativnog programa Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. Projekt je povezao četiri partnera iz akademskog svijeta i kulturne baštine (muzejske djelatnosti), i to (1) Univerzo na Primorskem, Fakulteto za turistične študije – Turistico, Portorož, (2) Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, (3) Hrvatski muzej turizma, Opatija i (4) zavod Mediteranum Piran. Istraživači s oba fakulteta udubili su se u povijesni razvoj suvremenog turizma na obali slovenske i hrvatske Istre te utvrđivali sličnosti i razlike u pristupima i u vrijeme kada državnih granica u Istri još nije bilo. Političke promjene koje su se manifestirale u promjenama vlasti i granica same su po sebi diktirale formiranje četiriju različitih razdoblja istraživanja: razdoblje Austro-Ugarske Monarhije, međuratno razdoblje Kraljevine Italije, poslijeratno razdoblje socijalističke Jugoslavije te naposljetku i razdoblje dviju neodvisnih država, Republike Slovenije i Republike Hrvatske. U svakom su razdoblju prikazane glavne značajke razvoja turizma na tom prostoru. Iz istraživanja je posve jasno kakav je značaj imao turizam, koji danas već sam po sebi predstavlja specifičnu kulturnu baštinu poluotoka. Ova je monografija prva koja predstavlja pregledan multidisciplinarni prikaz razvoja istarskog turizma te time i laiku i stručnjaku ili akademski obrazovanom čitatelju otvara zgusnut uvid u prošlost te tako složene, a iznimno zanimljive grane. Želja je svih autora da knjiga pokrene razmišljanje o prošlim problemima, a prije svega o rješenjima te time pomogne pri oblikovanju suvremenih turističkih proizvoda. Mnoge djelatnosti, pa i one iz tzv. kreativne sfere, često se prilikom traženja, razvoja i implementacije (izvornih) suvremenih tvorevina osvrću u prošlost ..., zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma ..., ili još bolje, zašto se nečim sličnim ne bismo bavili i u okviru turizma na istarskom poluotoku? Na kraju, osim autorima i recenzentima, želio bih se zahvaliti i Petri Kavrečič, Zorani Medarič, Ivani Ribarić, Marini Barkiđiji i Nikolini Vaić na tehničkoj pomoći. Uz njih, na različite su načine surađivali i predstavnici ostalih partnerskih organizacija, kao i predstavnici drugih srodnih institucija vezanih uz temu projekta. Svima njima iskreno zahvaljujem na suradnji.Monografija Retrospektiva turizma Istre je eden izmed številnih doseženih rezultatov projekta Turizem kot skupna (kulturna) dediščina obalnega dela istrskega polotoka / Turizam kao zajednička (kulturna) baština obalnog dijela istarskog poluotoka (HISTUR), ki se je izvajal od 18. 1. 2014 do 17. 9. 2015 v okviru Operativnega programa Slovenija – Hrvaška 2007–2013. Projekt je povezal štiri partnerje iz akademskega sveta in kulturne dediščine (muzealstva), in sicer (1) Univerzo na Primorskem, Fakulteto za turistične študije – Turistico, Portorož, (2) Sveučilište v Rijeci, Fakulteto za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, (3) Hrvatski muzej turizma, Opatija in (4) zavod Mediteranum Piran. Raziskovalci iz obeh fakultet so se poglobili v zgodovinski razvoj modernega turizma na obali slovenske in hrvaške Istre ter ugotavljali podobnosti in razlike v pristopih tudi v času, ko državnih meja v Istri še ni bilo. Politične spremembe, ki so se kazale kot spremembe oblasti, in meja so same po sebi narekovale oblikovanje štirih različnih obdobij raziskovanja: obdobje Avstro-Ogrske monarhije, medvojno obdobje Kraljevine Italije, povojno obdobje socialistične Jugoslavije ter nazadnje še obdobje dveh neodvisnih držav, Republike Slovenije in Republike Hrvaške. V vsakem obdobju so prikazane glavne značilnosti razvoja turizma na tem prostoru. Iz raziskave pa je povsem jasno, kako zelo pomemben je bil turizem, ki danes že sam po sebi predstavlja specifično kulturno dediščino polotoka. Pričujoča monografija kot prva predstavlja pregleden in multidisciplinaren prikaz razvoja istrskega turizma in s tem odpira laičnemu, kot tudi strokovnjaku ali akademsko izobraženemu bralcu zgoščen vpogled v preteklost te tako kompleksne, a izjemno zanimive panoge. Želja vseh avtorjev je, da bi knjiga sprožila razmislek o preteklih problemih, predvsem pa o rešitvah in s tem pomagala pri oblikovanju sodobnih turističnih produktov. Mnoge dejavnosti, tudi iz t. i. kreativne sfere, se mnogokrat ozirajo v preteklost pri iskanju, razvoju in implementaciji (izvirnih) sodobnih stvaritev ..., zakaj ne bi tega počeli tudi v turizmu ..., ali še bolje, zakaj ne bi tega počeli tudi v turizmu na istrskem polotoku? Naj se na koncu, poleg avtorjem in recenzentoma, zahvalim za strokovno in tehnično pomoč Petri Kavrečič, Zorani Medarić, Ivani Ribarić, Marini Barkiđija in Nikolini Vaić. Poleg njih so na različne načini sodelovali tudi predstavniki drugih sodelujočih partnerskih organizacij, pa tudi drugih s temo povezanih inštiticij. Tudi vsem njim iskrena hvala za sodelovanje

¿Importa la edad?

This article explores the subjective perceptions of well-being of migrant children attending primary school (9-14 years) and secondary school (15-18 years) in Slovenia. It focuses on how they conceptualise their fears, worries and concerns, what is important for them to feel accepted and safe, and how they think about their past and the future. Using a comparative perspective, similarities and differences in the experience of well-being of these two age groups of migrants are explored. The analysis is based on open-ended narrative interviews with migrant children and revolves around the question of whether and how age influences their subjective perception of well-being. The article sheds light on age-specific meanings and understandings of migration processes based on the views and experiences of migrant children and youth regarding their well-being, bringing to the fore the perspectives of children that are often missing or underrepresented in integration policy