Frequency of transfusion procedures in dialysis patients during the period 2010-2016 at the General Hospital Pula Dialysis Center

Cilj istraživanja: Utvrditi učestalost broja transfuzijskih postupaka kod pacijenata na dijalizi u Općoj bočnici Pula u razdoblju od 2010. do 2016. godin, uspoređujući razdoblje korištenja krat-kodjelujućeg preparata eritropoetina, koji se koristio u svim ordiniranim slučajevima do 2013. Godine, te srednje i dugodjelujućeg preparata eritropoetina, koji se koristio od 2013. do 2016. godine. Nacrt studije: Presječno istraživanje. Materijali i metode: Analizirani su dostupni podaci ispitanika koji su liječeni od kronične bubre-žne bolesti u OB Pula na Odjelu za hemodijalizu te su bili podvrgnuti terapiji eritropoetinom iz-među 2010. i 2016. godine. Promatrane nezavisne varijable jesu: spol, dob, stručna sprema i radni status, dok su korištene ove zavisne varijable: broj transfuzijskih postupaka za svaku godinu i terapija eritropoetinom po vrstama. Uzorak od 2010. do 2012. godine koristio se kao relevantan za terapiju kratkodjelujućim eritropoetinom, dok se uzorak od 2015. do 2016. godine koristio kao relevantan za terapiju srednje i dugodjelujućim eritropoetinom. Godine 2013. i 2014. smatraju se prijelaznim godinama jer su pojedini pacijenti tijekom ovoga razdoblja primali kombiniranu terapi-ju. Rezultati: Najviše pacijenata u sedmogodišnjem razdoblju promatranja imalo je između 70 i 80 godina, srednju stručnu spremu i status umirovljenika. U uzorku prevladavaju muškarci s udjelom od 57,8%. U odnosu na 2010. godinu može se primijetiti konstantan trend opadanja broja prim-ljenih transfuzija. Unatoč anomaliji koja je evidentna u 2014. godini, evidentan je trend opadanja u svim godinama promatranog razdoblja. Godine 2015. udio transfuzija po osobi za uzorak u od-nosu na broj transfuzija po osobi za ukupan broj pacijenata iznosio je 11%, dok je 2016. godine isti udio iznosio 5,9%. Zaključak: Terapija srednje i dugodjelujućim pripravkom eritropoetina kvalitetnija je opcija za hemodijalizirane bolesnike s dijagnozom kroničnog bubrežnog oboljenja, s obzirom da primjena novog srednje i dugodjelujućeg pripravka eritropoetina dovodi do smanjenja broja transfuzijskih postupaka nakon dijalize.Objective: To determine the frequency of transfusion procedures in dialysis patients at Pula Ge-neral Hospital from 2010 to 2016, by comparing the period until 2013, during which short-acting erythropoietin was used in all cases of treatment, and the period from 2013 to 2016 when medi-um- and long-acting erythropoietin were used. Study Design: Cross-sectional study. Materials and Methods: The available data on subjects with chronic kidney disease who un-derwent erythropoietin therapy between 2010 and 2016 at the Pula General Hospital Hemodi-alysis Unit were analyzed. The independent variables observed were as follows: gender, age, pro-fessional qualifications and employment status; the dependent variables: number of transfusion procedures for each year and erythropoietin therapy by type. The sample from the period betwe-en 2010 and 2012 was used as relevant for short-acting erythropoietin therapy, while the sample from 2015 to 2016 was used as relevant for medium- and long-acting erythropoietin therapy. 2013 and 2014 are considered transitional years, since during this period some patients received a combined therapy. Results: The highest number of patients in the seven-year observation period were between 70 and 80 years of age, they had secondary education and were retired. The sample is a male-dominated one, with a share of 57.8%. Compared to 2010, a constant decline in the number of transfusions can be observed. Despite the anomaly in 2014, a declining trend can be seen in all the years in the observed period. In 2015, the share of transfusions per patient for the sample compared to the share of transfusions per person for the total number of patients amounted to 11%, while in 2016 the share was 5.9%. Conclusion: The therapy with medium- and long-acting erythropoietin is a better option for he-modialyzed patients with chronic kidney disease, since the use of new medium- and long-acting erythropoietin resulted in a reduced number of transfusion procedures after dialysis

ASSESSMENT OF NUTRITIONAL STATUS IN HEMODIALYSIS PATIENTS

Kronična bubrežna bolest kao rizični faktor nastanka kardiovaskularnih bolesti znatno utječe na svjetski mortalitet i morbiditet. Osim navedenog, opterećuje i javnozdravstveni sustav zbog visokih troškova liječenja, posebice u uznapredovaloj fazi bolesti, kad se bolesnici liječe nekom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije od kojih je najzastupljenija hemodijaliza. Bolesnici liječeni HD rizični su za nastanak proteinsko - energetske pothranjenosti zbog smanjene bubrežne funkcije, postupka liječenja, ali i zahtjevnog psihofizičkog stanja oboljelih. Nutritivni status i korekcija pothranjenosti direktno su vezani uz ishod liječenja i preživljavanje. Ciljevi rada su prikupiti i zabilježiti sve važne osnovne, kliničke i biokemijske parametre ispitanika te ih kroz presječnu studiju dovesti u odnos prema dobnoj i spolnoj raspodjeli, duljini trajanja liječenja HD, BMI-ju te stupnjevima rizika prema obrascu NRS 2002. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 78 ispitanika s uremijom koji su liječeni kroničnom HD kao metodom nadomještanja bubrežne funkcije i to u trajanju duljem od jedne godine. Istraživanje je provedeno u sklopu Opće bolnice Pula, Odjela za hemodijalizu, tijekom travnja i svibnja 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da u statističkom uzorku prevladavaju muškarci sa 66,6%. Pokazala se i statistički značajna razlika između BMI-ja i dobnih skupina. Kad su se raspodijelili ispitanici prema rizičnim skupinama prema NRS 2002 obrascu vidjelo se da je 6% ispitanika u 3. rizičnoj skupini, od čega niti jedan nije na HD dulje od 10 godina što ukazuje na individualiziran pristup u liječenju bolesnika. Iz provedenog istraživanja vidi se da je rizik od nastanka pothranjenosti bolesnika na HD direktno povezan sa bolesnikovim godinama života.Chronic kidney disease as a risk factor for cardiovascular diseases significantly affects global mortality and morbidity rates. It also burdens the public health system due to the high cost of treatment, especially in the advanced stage of the disease, when patients are treated with one of the methods of renal replacement therapy, the most common of which is haemodialysis. Patients treated with HD are at risk of developing protein - energy malnutrition due to reduced renal function and the course of the treatment, but also their difficult psychophysical condition. Nutritional status and correction of malnutrition are directly associated with the treatment outcome and survival. The aim of this paper is to collect and record all important basic, clinical and biochemical parameters of the subjects and link them to age and sex, duration of HD treatment, BMI and risk levels through a cross-sectional study according to the NRS 2002 model. The research included 78 subjects with uraemia treated with chronic HD as a replacement therapy for more than a year. The research, conducted at the Department of Haemodialysis, Pula General Hospital, during April and May 2020, showed that men predominate in the statistical sample with 66.6%. There was also a statistically significant difference between BMI and age groups. When the subjects were distributed by risk groups based on the NRS 2002 model, it was evident that 6% of the subjects were in the 3rd risk group, none of whom has undergone HD for more than 10 years, indicating an individualized approach in treating patients. The research shows that the risk of malnutrition in patients undergoing HD is directly related to their age

ASSESSMENT OF NUTRITIONAL STATUS IN HEMODIALYSIS PATIENTS

Kronična bubrežna bolest kao rizični faktor nastanka kardiovaskularnih bolesti znatno utječe na svjetski mortalitet i morbiditet. Osim navedenog, opterećuje i javnozdravstveni sustav zbog visokih troškova liječenja, posebice u uznapredovaloj fazi bolesti, kad se bolesnici liječe nekom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije od kojih je najzastupljenija hemodijaliza. Bolesnici liječeni HD rizični su za nastanak proteinsko - energetske pothranjenosti zbog smanjene bubrežne funkcije, postupka liječenja, ali i zahtjevnog psihofizičkog stanja oboljelih. Nutritivni status i korekcija pothranjenosti direktno su vezani uz ishod liječenja i preživljavanje. Ciljevi rada su prikupiti i zabilježiti sve važne osnovne, kliničke i biokemijske parametre ispitanika te ih kroz presječnu studiju dovesti u odnos prema dobnoj i spolnoj raspodjeli, duljini trajanja liječenja HD, BMI-ju te stupnjevima rizika prema obrascu NRS 2002. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 78 ispitanika s uremijom koji su liječeni kroničnom HD kao metodom nadomještanja bubrežne funkcije i to u trajanju duljem od jedne godine. Istraživanje je provedeno u sklopu Opće bolnice Pula, Odjela za hemodijalizu, tijekom travnja i svibnja 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da u statističkom uzorku prevladavaju muškarci sa 66,6%. Pokazala se i statistički značajna razlika između BMI-ja i dobnih skupina. Kad su se raspodijelili ispitanici prema rizičnim skupinama prema NRS 2002 obrascu vidjelo se da je 6% ispitanika u 3. rizičnoj skupini, od čega niti jedan nije na HD dulje od 10 godina što ukazuje na individualiziran pristup u liječenju bolesnika. Iz provedenog istraživanja vidi se da je rizik od nastanka pothranjenosti bolesnika na HD direktno povezan sa bolesnikovim godinama života.Chronic kidney disease as a risk factor for cardiovascular diseases significantly affects global mortality and morbidity rates. It also burdens the public health system due to the high cost of treatment, especially in the advanced stage of the disease, when patients are treated with one of the methods of renal replacement therapy, the most common of which is haemodialysis. Patients treated with HD are at risk of developing protein - energy malnutrition due to reduced renal function and the course of the treatment, but also their difficult psychophysical condition. Nutritional status and correction of malnutrition are directly associated with the treatment outcome and survival. The aim of this paper is to collect and record all important basic, clinical and biochemical parameters of the subjects and link them to age and sex, duration of HD treatment, BMI and risk levels through a cross-sectional study according to the NRS 2002 model. The research included 78 subjects with uraemia treated with chronic HD as a replacement therapy for more than a year. The research, conducted at the Department of Haemodialysis, Pula General Hospital, during April and May 2020, showed that men predominate in the statistical sample with 66.6%. There was also a statistically significant difference between BMI and age groups. When the subjects were distributed by risk groups based on the NRS 2002 model, it was evident that 6% of the subjects were in the 3rd risk group, none of whom has undergone HD for more than 10 years, indicating an individualized approach in treating patients. The research shows that the risk of malnutrition in patients undergoing HD is directly related to their age

Frequency of transfusion procedures in dialysis patients during the period 2010-2016 at the General Hospital Pula Dialysis Center

Cilj istraživanja: Utvrditi učestalost broja transfuzijskih postupaka kod pacijenata na dijalizi u Općoj bočnici Pula u razdoblju od 2010. do 2016. godin, uspoređujući razdoblje korištenja krat-kodjelujućeg preparata eritropoetina, koji se koristio u svim ordiniranim slučajevima do 2013. Godine, te srednje i dugodjelujućeg preparata eritropoetina, koji se koristio od 2013. do 2016. godine. Nacrt studije: Presječno istraživanje. Materijali i metode: Analizirani su dostupni podaci ispitanika koji su liječeni od kronične bubre-žne bolesti u OB Pula na Odjelu za hemodijalizu te su bili podvrgnuti terapiji eritropoetinom iz-među 2010. i 2016. godine. Promatrane nezavisne varijable jesu: spol, dob, stručna sprema i radni status, dok su korištene ove zavisne varijable: broj transfuzijskih postupaka za svaku godinu i terapija eritropoetinom po vrstama. Uzorak od 2010. do 2012. godine koristio se kao relevantan za terapiju kratkodjelujućim eritropoetinom, dok se uzorak od 2015. do 2016. godine koristio kao relevantan za terapiju srednje i dugodjelujućim eritropoetinom. Godine 2013. i 2014. smatraju se prijelaznim godinama jer su pojedini pacijenti tijekom ovoga razdoblja primali kombiniranu terapi-ju. Rezultati: Najviše pacijenata u sedmogodišnjem razdoblju promatranja imalo je između 70 i 80 godina, srednju stručnu spremu i status umirovljenika. U uzorku prevladavaju muškarci s udjelom od 57,8%. U odnosu na 2010. godinu može se primijetiti konstantan trend opadanja broja prim-ljenih transfuzija. Unatoč anomaliji koja je evidentna u 2014. godini, evidentan je trend opadanja u svim godinama promatranog razdoblja. Godine 2015. udio transfuzija po osobi za uzorak u od-nosu na broj transfuzija po osobi za ukupan broj pacijenata iznosio je 11%, dok je 2016. godine isti udio iznosio 5,9%. Zaključak: Terapija srednje i dugodjelujućim pripravkom eritropoetina kvalitetnija je opcija za hemodijalizirane bolesnike s dijagnozom kroničnog bubrežnog oboljenja, s obzirom da primjena novog srednje i dugodjelujućeg pripravka eritropoetina dovodi do smanjenja broja transfuzijskih postupaka nakon dijalize.Objective: To determine the frequency of transfusion procedures in dialysis patients at Pula Ge-neral Hospital from 2010 to 2016, by comparing the period until 2013, during which short-acting erythropoietin was used in all cases of treatment, and the period from 2013 to 2016 when medi-um- and long-acting erythropoietin were used. Study Design: Cross-sectional study. Materials and Methods: The available data on subjects with chronic kidney disease who un-derwent erythropoietin therapy between 2010 and 2016 at the Pula General Hospital Hemodi-alysis Unit were analyzed. The independent variables observed were as follows: gender, age, pro-fessional qualifications and employment status; the dependent variables: number of transfusion procedures for each year and erythropoietin therapy by type. The sample from the period betwe-en 2010 and 2012 was used as relevant for short-acting erythropoietin therapy, while the sample from 2015 to 2016 was used as relevant for medium- and long-acting erythropoietin therapy. 2013 and 2014 are considered transitional years, since during this period some patients received a combined therapy. Results: The highest number of patients in the seven-year observation period were between 70 and 80 years of age, they had secondary education and were retired. The sample is a male-dominated one, with a share of 57.8%. Compared to 2010, a constant decline in the number of transfusions can be observed. Despite the anomaly in 2014, a declining trend can be seen in all the years in the observed period. In 2015, the share of transfusions per patient for the sample compared to the share of transfusions per person for the total number of patients amounted to 11%, while in 2016 the share was 5.9%. Conclusion: The therapy with medium- and long-acting erythropoietin is a better option for he-modialyzed patients with chronic kidney disease, since the use of new medium- and long-acting erythropoietin resulted in a reduced number of transfusion procedures after dialysis

ASSESSMENT OF NUTRITIONAL STATUS IN HEMODIALYSIS PATIENTS

Kronična bubrežna bolest kao rizični faktor nastanka kardiovaskularnih bolesti znatno utječe na svjetski mortalitet i morbiditet. Osim navedenog, opterećuje i javnozdravstveni sustav zbog visokih troškova liječenja, posebice u uznapredovaloj fazi bolesti, kad se bolesnici liječe nekom od metoda nadomještanja bubrežne funkcije od kojih je najzastupljenija hemodijaliza. Bolesnici liječeni HD rizični su za nastanak proteinsko - energetske pothranjenosti zbog smanjene bubrežne funkcije, postupka liječenja, ali i zahtjevnog psihofizičkog stanja oboljelih. Nutritivni status i korekcija pothranjenosti direktno su vezani uz ishod liječenja i preživljavanje. Ciljevi rada su prikupiti i zabilježiti sve važne osnovne, kliničke i biokemijske parametre ispitanika te ih kroz presječnu studiju dovesti u odnos prema dobnoj i spolnoj raspodjeli, duljini trajanja liječenja HD, BMI-ju te stupnjevima rizika prema obrascu NRS 2002. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 78 ispitanika s uremijom koji su liječeni kroničnom HD kao metodom nadomještanja bubrežne funkcije i to u trajanju duljem od jedne godine. Istraživanje je provedeno u sklopu Opće bolnice Pula, Odjela za hemodijalizu, tijekom travnja i svibnja 2020. godine. Istraživanje je pokazalo da u statističkom uzorku prevladavaju muškarci sa 66,6%. Pokazala se i statistički značajna razlika između BMI-ja i dobnih skupina. Kad su se raspodijelili ispitanici prema rizičnim skupinama prema NRS 2002 obrascu vidjelo se da je 6% ispitanika u 3. rizičnoj skupini, od čega niti jedan nije na HD dulje od 10 godina što ukazuje na individualiziran pristup u liječenju bolesnika. Iz provedenog istraživanja vidi se da je rizik od nastanka pothranjenosti bolesnika na HD direktno povezan sa bolesnikovim godinama života.Chronic kidney disease as a risk factor for cardiovascular diseases significantly affects global mortality and morbidity rates. It also burdens the public health system due to the high cost of treatment, especially in the advanced stage of the disease, when patients are treated with one of the methods of renal replacement therapy, the most common of which is haemodialysis. Patients treated with HD are at risk of developing protein - energy malnutrition due to reduced renal function and the course of the treatment, but also their difficult psychophysical condition. Nutritional status and correction of malnutrition are directly associated with the treatment outcome and survival. The aim of this paper is to collect and record all important basic, clinical and biochemical parameters of the subjects and link them to age and sex, duration of HD treatment, BMI and risk levels through a cross-sectional study according to the NRS 2002 model. The research included 78 subjects with uraemia treated with chronic HD as a replacement therapy for more than a year. The research, conducted at the Department of Haemodialysis, Pula General Hospital, during April and May 2020, showed that men predominate in the statistical sample with 66.6%. There was also a statistically significant difference between BMI and age groups. When the subjects were distributed by risk groups based on the NRS 2002 model, it was evident that 6% of the subjects were in the 3rd risk group, none of whom has undergone HD for more than 10 years, indicating an individualized approach in treating patients. The research shows that the risk of malnutrition in patients undergoing HD is directly related to their age