Idiomatska beseda ali frazeološka enota

Določanje meje, ki jo v prispevku jezikoslovno utemeljujemo, je v določeni meri povezano tudi s teoretičnim pristopom - v razpravi govorimo o pristopih idiom- in fraz- - le-ta pa s tipom jezika, katerega gradivo je predmet raziskovanja. T. i. spodnja meja frazeološke enote bo določana na gradivu slovenskega jezika kot enega od slovanskih jezikov, v katerih so meje oz. končaji besed pretežno zaznamovani z oblikovno, oblikoslovno in besedotvorno, spremenljivostjo

Izražanje prostora v slovenski frazeologiji

Frazeološke besedne zveze, ki poimenujejo prostor in izražajo prostorske razsežnosti, so rezultat pomenskih premikov in obenem tudi njihov vir, zato je raziskovanje nujno obrnjeno v obe smeri. V prvem delu so analizirani frazemi, ki predstavljajo jedro frazeološko izraženega prostora kot prostora - prostorski pomen kot rezultat frazeologizacije. V drugem je prikazan del frazeologije, pri kateri so prostor in prostorske dimenzije vir, torej neprostorski prostor kot rezultat sekundarne metaforizacije ali (primarne) frazeologizacije

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Šareni filološki stručak: Zbornik u čast profesorici Željki Fink Arsovski

Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Ovaj zbornik radova nastao je u čast profesorici Željki Fink Arsovski povodom njezina 70. rođendana, kao znak zahvalnosti za sve što je za radnog vijeka učinila za struku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, za svoje studente, kolege i suradnike. Knjiga se sastoji od dvadeset i devet radova, od kojih su dvadeset i četiri dvostruko recenzirane znanstvene studije podijeljene u četiri cjeline: Frazeološki stručak, Paremiološki stručak, Književno-jezikoslovni cvijetak, Književni stručak. Na samome početku donosi se životopis slavljenice te ukupni popis njezinih radova. Nakon biografije i bibliografije knjiga zapravo započinje Prigodnim stručkom koji broji tri „obljetnički intonirana“ rada. Cjelina pod naslovom Frazeološki stručak okuplja sedamnaest tekstova na različite  frazeološke teme. U metodološkom smislu riječ je o različitim pristupima, što cjelinu čini znanstveno aktualnom, zanimljivom i poučnom. Drugu cjelinu pod naslovom Paremiološki stručak čine tri teksta posvećena poslovicama. Treća cjelina, Književno-jezikoslovni cvijetak, broji samo jedan rad kojemu u ovoj knjizi pripada posebno mjesto zbog hibridnosti metodološkog pristupa analiziranoj građi. Studija O hrvatskome slogu, slogovanju i slogovniku (Kratak uvod u slogoslovlje) Josipa Užarevića doprinos je slogovanju, a njezina posebnost leži u pokazivanju i dokazivanju da je  slog, iako jezikoslovni problem, itekako povezan s pjesničkim ritmom (stopom, metrikom). Četvrta cjelina, naslovljena Književni stručak, obuhvaća tri priloga u kojima se donose analize i prezentacije ruskih književnih djela. Zbornik radova završava cjelinom Studentski stručak. Riječ je o dva „cvijetka“, točnije  o dva govora studenata Linde Jurković i Nikole Kušćera koja su oni u ime svojih kolega  studenata poklonili profesorici Fink na okruglome stolu „Frazeološki kotač i dalje se vrti…“ održanome 16. studenoga 2018. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Životinje u frazeološkom ruhu

Životinje u frazeološkom ruhu zbornik je većega dijela radova izloženih na međunarodnom znanstvenom skupu Animalistički frazemi u slavenskim jezicima. Skup je održan 21. i 22. ožujka 2014. godine na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u sklopu istoimenoga istraživanja kojem je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo potporu u studenom 2013. godine. Na skupu je sudjelovalo 49 znanstvenika: 22 iz Hrvatske te 27 iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Poljske, Slovačke i Slovenije. Zbornik sadržava recenzirane znanstvene radove u kojima se propituje zastupljenost naziva životinja u različitim frazeološkim jedinicama slavenskih, ali i romanskih te germanskih jezika, ukazuje na njihovu pragmatičnu i kulturološku važnost te pruža uvid u suvremene frazeološke tendencije primijenjene i na odabranu skupinu frazema. (iz Predgovora / Ivana Vidović Bolt

Vinjete in Podobe iz sanj - mejnika v stilistični izrabi frazeologije

Cankar je v programskem nastopu, ki ga je v Epilogu k Vinjetam (1899) izrazil s podobo o očeh pisatelja, ki da niso fotoaparat, napovedal tudi svojo jezikovnostilistično odločitev: le-ta je usmerjena proti konvencionaliziranosti jezikovnih sredstev. V tem smislu so najhvaležnejše enote prav frazemi, ki so večbesedne zveze, semantično bogate tudi zato, ker so ob inovativnem (oblikovnem in/ali pomenskem) poseganju vanje zmožne besedilnega eksistiranja na dveh ravneh: s pomenom proste besedne zveze in frazeološkim pomenom. Prispevek obravnava rabo frazemov, posebej frazeološke prenovitve, v dveh ključnih zbirkah Cankarjevih črtic, Vinjetah in Podobah iz sanj. Njegova umet(el)nost daje slutiti meje prenovitvenih procesov.In the epilogue to his Vinjete (Vignettes, 1899), Cankar commented that the writer\u27s eyes are not a camera, thus setting out his stylistic approach to writing: he decided against the conventionalised use of language resources. In this context, the most interesting features to consider are idioms, as semantically rich multi-word expressions which, through innovative interventions (into form and/or meaning), can exist in a text on two levels - as a free combination or as an idiomatic expression. The paper discusses idioms, particularly their phraseological renewal, in two key collections of Cankar\u27s sketches Vinjete and Podobe iz sanj (Images from Dreams). His writing in this context gives us a sense of the limits of the renewal process

A type of minimal phraseological units characteristic of Slovene

The Slovene language abounds with phraseological units with the structure verb and clitics (clitic word forms) jo, ga, jih, such as ucvreti jo 'to run away', lomiti ga 'to do foolish things, to make mistakes'. The linguistic treatment of this group is interesting, since the question whether jo, ga, jih are clitics of a personal pronoun or free verb morphemes raises the problem of the demarcation line between the (idiomatic) word and (phraseological) word combination. As far as phraseology is concerned, the above-men­ tioned group is interesting because it represents one of the structures of minimal phraseological units 1 which are, doubtlessly, most frequent in Slovene second only to phraseological prepositional phrases. For the Slovene phraseology, this group is impor­ tant, since it is a large one, and as examples in the Corpus of Slovene Texts called FIDA2 show, (still) a productive one. Examples of phraseological units of the same type which are constantly formed anew lead us to believe that we are faced with a model formation and they are indicative of the processes of 'modelization'. A quick look at the phraseology of other Slavonic languages reveals that such phraseological units exist only exceptionally if they are not absent altogether. As far as I know, the phraseological units of this type exist only in Croatian and Serbian (in a very limited number of cases, such asjebi ga). In Pleteršnik's Slovene-German Dictionary (1894: 828) a note is included under the entry I. on (ona, ono)