MACROECONOMIC DETERMINANTS OF WINE PRODUCTION IN THE EUROPEAN UNION

This paper focuses on the determinants of wine production in the European wine industry. In the last two decades, the European wine industry has undergone many changes due to the entry of new countries into the world wine market. Although increasing competitiveness became the priority of the European Common Agricultural Policy, wine production and consumption in the EU have decreased in the last two decades, and therefore the aim of this research is to analyse and identify the macroeconomic determinants of wine production, i.e. what factors besides the price influence wine production in selected EU countries and in how they can be controlled. Empirical research was conducted using data for EU member states traditionally engaged in wine production. Panel data on wine production, wine consumption, average wine price, wine imports, wine exports and EU support to the wine sector were collected from secondary sources for 15 wine-producing EU countries and for the period 2009-2018. We estimated the econometric model using pooled OLS, as diagnostic tests indicated that this estimator was the best fit for our data. Our results suggest that domestic demand and domestic (EU) subsidies are the main drivers of wine production. To keep up with New World wine producers, even more emphasis should be placed on promoting the wine drinking culture

Deminutivi na djelu: kognitivnolingvistička analiza deminutivnih glagola tvorenih sufiksacijom u hrvatskome

This paper deals with a semantic analysis of diminutive verbs in Croatian, focusing on diminutive verbs formed by diminutive suffixes. In order to account for the semantic properties of diminutive verbs, a cognitive linguistic framework is adopted and a radial category model of diminutive verb semantics is proposed. Phenomena specific to verbal semantics, such as pluractionality, are also discussed in relation to diminutive semantics. Contrary to Jurafsky (1996), the semantics of diminutive verbs is accounted for in terms of two conceptual metaphors MORE IS UP (LESS IS DOWN) and GOOD IS UP (BAD IS DOWN) that motivate the formation of diminutive meanings. The central position of the radial category is given to the category of verbs of diminished physical intensity, and two other categories are proposed, verbs of dispersive actions and pejorative verbs. The classification is based on an inventory of diminutive verbs built upon the data from the Croatian Derivational Verb Database.U radu se raspravlja o deminutivnim glagolima u hrvatskome unutar teorijskog okvira kognitivne lingvistike, s naglaskom na deminutivne glagole tvorene sufiksacijom. Semantička analiza deminutivnih glagola temelji se na modelu radijalne strukture, koji u analizu deminutiva uvodi Jurafsky (1996). Međutim, nasuprot Jurafskyevu modelu koji gradnju značenja deminutivnih glagola, za razliku od drugih vrsta riječi, analizira kao postupak operacije lambda–apstrakcije u radu se zagovara djelovanje dviju konceptualnih metafora na oblikovanje glagolskih značenja, VIŠE JE GORE (MANJE JE DOLJE) i DOBRO JE GORE (LOŠE JE DOLJE). Kako bi se dobio pregled mogućih značenja deminutivnih glagola, stvorena je baza deminutivnih glagola, izgrađena prema podacima dobivenima iz leksikona hrvatskih glagola CroDeriV. Baza deminutivnih glagola dostupna je kao dio CroDeriV baze glagola. Na temelju baze deminutivnih glagola izdvojena su semantička obilježja relevantna za oblikovanje deminutivnih značenja u domeni glagolskih radnji. Šest obilježja na koja utječu deminutivni glagolski sufiksi jesu: fizički intenzitet, prostorna usmjerenost radnje, usmjerenost mentalne pozornosti, veličina odsječaka radnje, kontinuitet i kvaliteta radnje. Na temelju ovih semantičkih obilježja izdvajaju se četiri kategorije deminutivnih glagola te se raspravljaju njihove specifične karakteristike i stupnjevitost ovih kategorija u radijalnoj strukturi. Prototipnu kategoriju radijalne strukture deminutivnih glagola čine glagoli umanjenoga fizičkog intenziteta, dok su druge dvije kategorije glagoli neusmjerenih radnji (prostornih i mentalnih) te pejorativni glagoli. Također se raspravljaju obilježja specifična za glagolske kategorije, poput iterativnosti, distributivnosti i durativnosti, koja utječu na semantiku deminutiva na različit način od imenskih deminutiva. Tako se uvodi pojam plurakcionalnosti, odnosno segmentacije radnje na manje i brojnije odsječke, kao pojam relevantan za opis značenja deminutivne semantike glagola

Domena meteorološkog vremena u hrvatskom: korpusno utemeljen opis oborinskih i neoborinskih meteoroloških izraza

Th is study investigates weather expressions in Croatian, focusing on precipitation and non–precipitation weather phenomena. It highlights the complexity of the weather domain as described by extant syntactic, semantic and lexical studies showing variation both inter– and intralinguistically, and as the focus of future investigations. Croatian is examined with respect to proposed typologies of weather expressions, built around the notion of coding weather occurrences with the predicate or the argument of the sentence, or both, as well as investigations of lexicalization patterns of weather verbs with regards to Figure, Path and Manner. Though such classifications are based on cross–linguistic comparisons, their applications for systematizing intralinguistic variability are investigated on Croatian data. Since descriptions of weather expressions in Croatian have mostly focused on a subset of the most common weather verbs, verba meteorologica, a corpus–based approach is used to expand the dataset with different types of syntactic structures and predicates used in describing weather events, complemented by lexicographic sources. Weather expressions in Croatian are analyzed according to the semantic properties of dynamic and static weather phenomena, contextual grounding of a weather expression, manner of occurrence and the notions of primary and secondary weather expressions. Based on the overview of lexicographic and corpus data, this paper sketches an outline for future systematic study of the weather domain in Croatian.U ovoj se studiji istražuju meteorološki izrazi u hrvatskom, s fokusom na oborine i neoborinske meteorološke pojave. Domena meteorološkog vremena u hrvatskom smješta se u kontekst postojećih istraživanja verba meteorologica u hrvatskim jezikoslovnim opisima s jedne strane, te u kontekst tipoloških istraživanja sintaktičkih struktura kojima se opisuju meteorološki događaji s druge. Kako bi se proširila opisana jezična građa u vezi s domenom meteorološkog vremena u hrvatskom u radu je odabran korpusno utemeljen pristup, te se raspravlja o prednostima i izazovima takvog pristupa, i predlaže način na koji se građa može klasifi cirati za potrebe analize na temelju primarnih, sekundardnih te metaforičkih značenja meteoroloških izraza. Na temelju korpusnih potvrda i leksikografskih podataka, kategoriji meteoroloških glagola (kišiti, sniježiti i dr.) pridodani su glagoli koji označuju način zbivanja, npr. rominjati, kao i druge sintaktičke strukture kojima se može označiti meteorološki događaj, a izlaze izvan uporabe bezličnih glagola, npr. maglovito je, mraz je na tlu. Unutarjezična raznolikost meteoroloških izraza u hrvatskom nadalje se analizira prema semantičkim svojstvima dinamičnih i statičnih meteoroloških pojava, leksikalizacijskim obilježjima koja su kodirana meteorološkim glagolima (Lik, Put i Način), kontekstnom usidrenju meteorološkog izraza, načinu zbivanja te pojmovima primarnih i sekundarnih meteoroloških izraza. Na temelju leksikografskih i korpusnih podataka, u ovom se radu predlaže nacrt za daljnje sustavno proučavanje domene meteorološkog vremena, posebice s obzirom na leksikalizaciju meteoroloških događaja i pojavnosti

Prijedložna antonimija u hrvatskome: korpusni pristup

Prepositions as a word class pose various questions as to the relation between lexical and functional language units and their place in the lexicon (Jolly 1991, Šarić and Reindl 2001). Though often referred to as function words, prepositions show a) systematic semantic relations, ie. near–synonymy, polysemy, antonymy and b) a wide variety of lexical and functional (grammatical) uses, indicating a complex interplay of systematic features and contextual modifications which participate in the formation of their meaning. Semantic relations such as antonymy are mostly discussed in terms of adjectives, nouns and verbs, leaving out a detailed description of antonymy effects in other word classes such as prepositions (e.g. Lyons 1977, Cruse 1986, Jones et al. 2012). By adopting the methodology of antonymy research developed for identifying and extracting antonyms from corpora, we examine the co–occurrence of prepositional antonyms in the Croatian National Corpus. We take up the cognitive linguistic position of examining antonymy as a prototype based category based on both conceptual opposition and contextual modifications (Paradis et al. 2009), and we observe its workings on the novel prepositional dataset. Based on the primary domains and conceptual structures that motivate prepositional opposition formation, we divide the antonyms into spatial (directional and locational), temporal and non–dimensional types. For each of the antonym types there are different contextual modifications and conceptual structures that shape these antonymy relations, indicating a complex interplay between language system and language use.Prijedlozi kao vrsta riječi otvaraju mnoga pitanja o vezi leksičkih i funkcionalnih riječi i njihovu mjestu u leksikonu jezika (Jolly 1991, Šarić i Reindl 2001). Iako se često definiraju kao funkcionalne jedinice jezika, prijedlozi pokazuju: a) sustavne semantičke odnose, odnosno sinonimiju, polisemiju i antonimiju i b) veliku raznolikost njihovih leksičkih i funkcionalnih uporaba koja upućuje na složene odnose njihovih obilježja u jezičnom sustavu i kontekstualnih modifikacija koje sudjeluju u oblikovanju njihovih značenja. Međuleksički odnosi, poput antonimije, većinom se usredotočavaju na opise punoznačnih riječi poput imenica, pridjeva i glagola, izostavljajući sustavan opis antonimije u drugim vrstama riječi kao što su prijedlozi (e.g. Lyons 1977, Cruse 1986, Jones et al. 2012). Stoga je cilj rada ponuditi opis prijedložne antonimije koristeći se metodama razvijenim za identifikaciju antonima u korpusima, poglavito metode supojavljivanja antonima u različitim kontekstima. U skladu s kognitivnolingvističkim pristupom antonimija se definira kao prototipno ustrojena kategorija utemeljena na konceptualnim strukturama, kao i na kontekstualnim modifikacijama (Paradis i sur. 2009). Prijedložni antonimski parnjaci grupirani su u tri kategorije na temelju primarnih domena kojima pripadaju te konceptualnih struktura koje motiviraju razvoj njihovih opozicija, prostorni (direkcionalni i lokacijski), vremenski te nedimenzionalni antonimi. Za svaku kategoriju antonima raspravlja se o različitim konceptualnim strukturama kao temelju za uspostavu odnosa suprotnosti te kontekstnim modifikacijama koje utječu na ovaj međuleksički odnos. Antonimija se tako kao međuleksički odnos proučava s obzirom na složenosti unutarleksičkih, odnosno polisemnih struktura prijedloga, kao i sintagmatskih odnosa koji je odražavaju i motiviraju. Takav se međuodnos sintagmatskih i paradigmatskih odnosa promatra kao indikator složenih odnosa između jezičnog sustava i jezične uporabe

Arithmetic development overview and some special calculation methods

Kroz čitavu povijest matematika je bila prisutna u svakodnevnom radu i životu ljudi. Ona se mijenjala i razvijala sukladno razvoju čovjeka i kulture. Kako bi što bolje razumjeli današnju matematiku bitno je poznavati njezinu povijest. Cilj ovoga radi bio je dvostruki. Prvi je cilj bio saznati više o povijesti matematike, njenom razvoju, razvoju brojevnih sustava i načina računanja. Drugi cilj bio je analizirati neke od nekonvencionalnih, posebnih računskih algoritama te sugerirati na koji način ih možemo koristiti u razrednoj nastavi, a time obogatiti samu nastavu.Throughout the entire history mathematics was present in peoples everyday work and life.. It changed and developed according to the development of man and culture. In order to better understand today's math, it is essential to know its history. This paper has two main objects. First goal was to find out more about the history of mathematics, its development, the development of numerical systems and the way of computing. Another aim was to analyze some of the unconventional, special algorithms that can be used in primary schools, enriching the course itself

The impact of distribution channels on the bargaining position of Croatian wine producers

This paper presents an exploratory study of the relationship between wine producers and distributors in the Croatian wine sector. It focuses on the impact of distribution channels on the bargaining position of wine producers, thereby adding to the growing body of research seeking to determine the factors that influence the growth potential of the traditional agricultural sector. Due to the fragmentation on the production side of the market and a high level of concentration on the distribution side, the wine sector provides a suitable context for studying the bargaining power of agricultural (wine) producers and hypothesizing on future outcomes in terms of industry structure and growth potential. Presuming that the share of value retained by the wine producer depends on his bargaining position, two hypotheses were tested: H1: A higher degree of self-reliance improves a wine producer’s bargaining position and H2: A higher number of distribution channels improves a wine producer’s bargaining position. After a brief review of relevant scientific literature, five regression models were created and tested on a sample of 124 Croatian wine producers, which yielded statistically significant results confirming the hypotheses. the final model controls for production volume, number of labels and respective region. The paper ends with some general conclusions and recommendations for future research

Izražavanje specifičnosti u jeziku bez članova: Pokazatelji specifičnosti u hrvatskom jeziku

The main goal of the paper was to detect specificity markers in Croatian. As specificity is in a close relation to (in)definiteness, markers of (in)definiteness such as articles are standardly used as indicators of specificity as well. However, detecting specificity in articleless languages becomes less straightforward. Regardless of the lack of the article system, other (in)definiteness markers exist in Croatian. Here, we focused on the following markers of (in)definiteness in order to find specificity markers: i) the adjectives, ii) the numeral jedan ’one’, and iii) the demonstrative (definite) and indefinite pronouns. As specificity markers in Croatian we discuss the numeral jedan ’one’, the indefinite pronoun neki ’some’ and the construction taj + neki ’that some’. Our study also lead to the formation of three categories of specificity based on the properties of these markers: a) contextual specificity, b) semi–lexicalized specificity and c) constructional specificity.Glavni cilj ovoga rada bio je odrediti pokazatelje specifičnosti u hrvatskom jeziku. Definicija specifičnosti odnosi se na mogućnost govornikove identifikacije jedinstvenog referenta imenske fraze i na taj način funkcionira kao primarno pragmatički utemeljena kategorija, koja svoju funkciju ostvaruje u govornom, odnosno komunikacijskom činu. Također, specifičnost se kao sintaktičko–semantička kategorija u literaturi često veže uz pojmove određenosti i neodređenosti te se obično izražava članovima u jezicima poput engleskoga. Na taj se način specifičnost u literaturi definira kao kategorija koja presijeca kategorije određenosti i neodređenosti te je njezino izdvajanje za potrebe jezične analize izazovan zadatak. Također, jezici bez sustava članova, poput hrvatskoga, koriste raznorodne strategije za izražavanje neodređenosti i određenosti, kao i njima srodne kategorije specifičnosti. U radu se tako raspravlja s kojim se pokazateljima određenosti i neodređenosti u hrvatskome može povezati i ostvarivanje specifičnosti. Tri kategorije za izražavanje određenosti i neodređenosti koje se obrađuju jesu: a) kratki i dugi oblici pridjeva, b) broj jedan i c) pokazne i neodređene zamjenice. Na primjerima iz Hrvatskoga nacionalnog korpusa te Hrvatske jezične riznice pokazuje se nestanak opreke neodređenosti i određenosti u kratkim i dugim oblicima pridjeva te u skladu s time i nedostatnost ove tradicionalne gramatičke podjele za opis kategorije specifičnosti. Posebna se pažnja posvećuje funkcijama broja jedan i procesu gramatikalizacije kojime jedan u određenim kontekstima gubi svoju funkciju broja te preuzima funkciju neodređenoga specifičnog člana. Nadalje, kao dodatni pokazatelj specifičnosti u hrvatskome ističe se složena konstrukcija taj+neki, odnosno konstrukcija pokazne zamjenice i neodređene zamjenice u poziciji modifikatora imenske fraze. Na temelju korpusne analize primjera i sredstava kojima se izražava specifičnost u hrvatskome ustanovljena je klasifikacija jezičnih sredstava za izražavanje specifičnosti koja se sastoji od kategorija a) kontekstualne specifičnosti, b) poluleksikalizirane specifičnosti i c) konstrukcijske specifičnosti. Kontekstualna specifičnost se definira kao pragmatički ostvarena kategorija, dok se poluleksikalizirana specifičnost ostvaruje gramatikalizacijom broja jedan. Konstrukcijska je specifičnost izražena slaganjem zamjenica taj+neki

Opportunity Cost Classification of Goods and Markets

Sixty years ago, Samuelson’s “Pure Theory of Public Expenditure” expounded the classification of goods, and Bain’s “Economies of Scale, Concentration and the Condition of Entry in Twenty Manufacturing Industries” expounded the structure-conduct-performance paradigm. To the present day, rivalry in- and excludability from consumption classify goods, and subadditivity and irreversibility in production classify market structure. Opportunity costs of production in the form of prospective sunk costs incentivise investment and production, and the sunk costs themselves induce subadditivities, specialization and convexity of the marginal rate of technical substitution. Opportunity costs in consumption are determined by the marginal costs of replacement. In light of the recent Nobel price award to Jean Tirole, we revisit some of the forgotten discussions and clarify some of the terminology under a more economic framework of opportunity costs