10 research outputs found

    CHRISTMAS AND NEW YEAR IN ENGLISH TEACHING IN JUNIOR CLASSES OF ELEMENTARY SCHOOL

    Get PDF
    U radu se iznosi važnost obilježavanja Božića i Nove godine u podučavanju engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole. Obilježavanje blagdana je dobar način uvođenja stranog jezika u ranoj dobi. Kao učitelje jezika mora nas zanimati podučavanje kulture kao jedan neizostavni dio ranog učenja engleskog jezika. Božić i Novu godinu kao dva najuobičajenija blagdana trebalo bi podučavati u svim razredima, počevši njihovim uvođenjem (u prvom razredu), te ponavljanjem njihovih elemenata naučenih godinu ranije (u drugom, trećem i četvrtom razredu). Njihovim obilježavanjem učitelj potiče učenike da usvoje i nauče strani jezik s lakoćom i užitkom.The article deals with celebrating Christmas and New Year in English teaching in junior classes of elementary school. Celebrating holidays is a good way of introducing a foreign language to young learners. As teachers we must be interested in teaching culture as an indispensable part of early English language teaching. Christmas and New Year are the two most common holidays and they should be taught in all grades beginning with their introduction (in the first grade) and then repeating their elements learned the year before (second, third and fourth grade). By celebrating them the teacher stimulates learners to acquire and learn a foreign language with ease and great fun

    FILM KAO NASTAVNO SREDSTVO POUČAVANJA ENGLESKOG JEZIKA NA FAKULTETIMA

    Get PDF
    Film is an attractive medium for teaching of different aspects of the English language such as syntax, morphology and semantic. Also, it is connected with motivational purposes. Namely, learning objectives are accomplished via the performance of diverse assignments and students are motivated if they are acquainted with the topic and visually see the characters involved. Films can be used in an English language class in numerous ways some of which are shown in our paper. In fact, films show us parts of life and provide a realistic and entertaining way of studying foreign language. Regardless the language, students are faced with the film cultural environment that can be used as a means of comparison. The pre- and post- watching film activities are in accordance with our designed curriculum. Finally, it should be pointed out that films contribute relaxation to the language classroom.Film je privlačan medij za poučavanje raznih aspekata engleskog jezika poput sintakse, morfologije i semantike. On ima i motivacijsku svrhu. Naime, ciljevi učenja se ostvaruju provođenjem raznih zadataka , a studenti su motivirani ako im je tema poznata te ako vide likove uključene u sadržaj. Filmovi se mogu koristiti na satu engleskog jezika na bezbroj načina, od kojih su neki i prikazani u radu. Filmovi pokazuju isječke iz stvarnoga života te pružaju zabavniji način učenja stranog jezika. Osim jezika, studenti se susreću s kulturnim okruženjem u filmu što se može koristiti za uspoređivanje različitih kultura. Aktivnosti prije i poslije gledanja filma su u skladu sa zacrtanim nastavnim planom i programom. Trebamo naglasiti da filmovi doprinose opuštanju na satu učenja engleskog jezika

    CHRISTMAS AND NEW YEAR IN ENGLISH TEACHING IN JUNIOR CLASSES OF ELEMENTARY SCHOOL

    Get PDF
    U radu se iznosi važnost obilježavanja Božića i Nove godine u podučavanju engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole. Obilježavanje blagdana je dobar način uvođenja stranog jezika u ranoj dobi. Kao učitelje jezika mora nas zanimati podučavanje kulture kao jedan neizostavni dio ranog učenja engleskog jezika. Božić i Novu godinu kao dva najuobičajenija blagdana trebalo bi podučavati u svim razredima, počevši njihovim uvođenjem (u prvom razredu), te ponavljanjem njihovih elemenata naučenih godinu ranije (u drugom, trećem i četvrtom razredu). Njihovim obilježavanjem učitelj potiče učenike da usvoje i nauče strani jezik s lakoćom i užitkom.The article deals with celebrating Christmas and New Year in English teaching in junior classes of elementary school. Celebrating holidays is a good way of introducing a foreign language to young learners. As teachers we must be interested in teaching culture as an indispensable part of early English language teaching. Christmas and New Year are the two most common holidays and they should be taught in all grades beginning with their introduction (in the first grade) and then repeating their elements learned the year before (second, third and fourth grade). By celebrating them the teacher stimulates learners to acquire and learn a foreign language with ease and great fun

    A Fruit Tree as an Identification Element of Ornamental Gardens Shaping in Croatia- Istria Ornamental Gardens Case

    Get PDF
    A fruit tree has always been a determinant of an ornamental garden shaping in Croatia. From the 13th century onward an organized planting of fruit trees has been recorded. A total of 100 gardens in Istria have been analysed, 50 of which were examined in the Istria interior, and 50 in the coastal area. Due to the shape and architectural style, 8 different types of gardens were determined and classified, by the location, into three climatic-relief areas A, B and C. There were 7 types of ornamental gardens with a fruit tree as a primary determinant of the garden, except one without it. Out of the 23 recorded fruit tree species, Prunus avium (L.) L., sweet cherry, Ficus carica L., fig tree, Vitis vinifera L. vine and Olea europeaea L., olive tree and vine have been the most commonly used in the Istria interior whereas olive trees, Eriobotrya japonica (Thunb.) Lindl., Japanese loquat, fig trees and vine have been known in the Istria coas

    Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

    No full text
    Korpus na kojem se provodi istraživanje Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju sastoji se od popisa anglizama u hrvatskom jeziku, tj. posuđenica kojima je prema Filipoviću (1990: 17) „engleski izvorni jezik, koje su preuzete iz engleskog te one koje označavaju pojmove i predmete engleskog podrijetla, kao i one pojmove i predmete koji su sastavni dio života i materijalne kulture Engleske i Amerike“. One su „ glasovno i sklonidbeno prilagođene jeziku primaocu, „dok su tuđice riječi koje zadržavaju izvorni oblik pisanja.“ (Štambuk, 2005:150). S tim se definicijama i ja slažem. Hrvatsko–engleski agronomski rječnik autora Josipa Ritza (1996) koristi se kao temeljni materijal za istraživanje i usporedbu anglizama u hrvatskom jeziku i njihovih istoznačnica u engleskom jeziku. Za potrebe ovog istraživanja koristit će se i drugi izvori na hrvatskom i engleskom jeziku – udžbenici: English in Agriculture (Perković, 2011); rječnici: The American Heritage Dictionary of the English Language (2008), Webster Comprehensive Dictionary (1995), Chicago: J. G. Ferguson Publishing Company i rječnici navedeni u literaturi; enciklopedije navedene u literaturi; časopisi: Poljoprivreda, Osijek; mrežne stranice i www.the freedictionary.com, koje pokrivaju sve grane poljoprivrednih znanosti, kao i tražilica www.google.com. U radu će se govoriti o povijesnom razvoju terminologije te tvorbi novih izraza, posuđenicama kao sredstvu obogaćivanja vokabulara, klasifikaciji posuđenica, posuđenicama u engleskom jeziku preuzetim iz drugih jezika, engleskim posuđenicama u drugim jezicima, engleskim posuđenicama u hrvatskom jeziku, engleskim posuđenicama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, engleskim posuđenice u kontekstu održive poljoprivrede, vremenu posuđivanja engleskih posuđenica, kao i promjenama u obliku, značenju i uporabi. Istraživanje će obuhvatiti imenice, pridjeve i glagole. Cilj je ovoga istraživanja prikazati načine prilagodbe tih anglizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini, odnosno promjene koje prate te lekseme nakon integracije u hrvatski jezik. Prikazat će se mogućnost hrvatskih zamjena za anglizme i time doprinijeti usustavljivanju hrvatskog poljoprivrednog nazivlja u hrvatskom standardnom jeziku. Govoriti će se o razlikama između novih i ranije posuđenih naziva. Rad će istraživati i međusobni odnosu stručnoga i općeg leksika te pratiti sve veće prodiranje elemenata poljoprivrednog jezika u jezik svakodnevnice. Rezultati će istraživanja pokazati pravilnosti prilagodbe anglizama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, što će omogućiti predviđanje buduće tvorbe tih leksema i omogućiti nove znanstvene spoznaje o tvorbi hrvatskog strukovnog nazivlja.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku

    Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

    No full text
    Korpus na kojem se provodi istraživanje Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju sastoji se od popisa anglizama u hrvatskom jeziku, tj. posuđenica kojima je prema Filipoviću (1990: 17) „engleski izvorni jezik, koje su preuzete iz engleskog te one koje označavaju pojmove i predmete engleskog podrijetla, kao i one pojmove i predmete koji su sastavni dio života i materijalne kulture Engleske i Amerike“. One su „ glasovno i sklonidbeno prilagođene jeziku primaocu, „dok su tuđice riječi koje zadržavaju izvorni oblik pisanja.“ (Štambuk, 2005:150). S tim se definicijama i ja slažem. Hrvatsko–engleski agronomski rječnik autora Josipa Ritza (1996) koristi se kao temeljni materijal za istraživanje i usporedbu anglizama u hrvatskom jeziku i njihovih istoznačnica u engleskom jeziku. Za potrebe ovog istraživanja koristit će se i drugi izvori na hrvatskom i engleskom jeziku – udžbenici: English in Agriculture (Perković, 2011); rječnici: The American Heritage Dictionary of the English Language (2008), Webster Comprehensive Dictionary (1995), Chicago: J. G. Ferguson Publishing Company i rječnici navedeni u literaturi; enciklopedije navedene u literaturi; časopisi: Poljoprivreda, Osijek; mrežne stranice i www.the freedictionary.com, koje pokrivaju sve grane poljoprivrednih znanosti, kao i tražilica www.google.com. U radu će se govoriti o povijesnom razvoju terminologije te tvorbi novih izraza, posuđenicama kao sredstvu obogaćivanja vokabulara, klasifikaciji posuđenica, posuđenicama u engleskom jeziku preuzetim iz drugih jezika, engleskim posuđenicama u drugim jezicima, engleskim posuđenicama u hrvatskom jeziku, engleskim posuđenicama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, engleskim posuđenice u kontekstu održive poljoprivrede, vremenu posuđivanja engleskih posuđenica, kao i promjenama u obliku, značenju i uporabi. Istraživanje će obuhvatiti imenice, pridjeve i glagole. Cilj je ovoga istraživanja prikazati načine prilagodbe tih anglizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini, odnosno promjene koje prate te lekseme nakon integracije u hrvatski jezik. Prikazat će se mogućnost hrvatskih zamjena za anglizme i time doprinijeti usustavljivanju hrvatskog poljoprivrednog nazivlja u hrvatskom standardnom jeziku. Govoriti će se o razlikama između novih i ranije posuđenih naziva. Rad će istraživati i međusobni odnosu stručnoga i općeg leksika te pratiti sve veće prodiranje elemenata poljoprivrednog jezika u jezik svakodnevnice. Rezultati će istraživanja pokazati pravilnosti prilagodbe anglizama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, što će omogućiti predviđanje buduće tvorbe tih leksema i omogućiti nove znanstvene spoznaje o tvorbi hrvatskog strukovnog nazivlja.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku

    Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju

    No full text
    Korpus na kojem se provodi istraživanje Anglizmi u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju sastoji se od popisa anglizama u hrvatskom jeziku, tj. posuđenica kojima je prema Filipoviću (1990: 17) „engleski izvorni jezik, koje su preuzete iz engleskog te one koje označavaju pojmove i predmete engleskog podrijetla, kao i one pojmove i predmete koji su sastavni dio života i materijalne kulture Engleske i Amerike“. One su „ glasovno i sklonidbeno prilagođene jeziku primaocu, „dok su tuđice riječi koje zadržavaju izvorni oblik pisanja.“ (Štambuk, 2005:150). S tim se definicijama i ja slažem. Hrvatsko–engleski agronomski rječnik autora Josipa Ritza (1996) koristi se kao temeljni materijal za istraživanje i usporedbu anglizama u hrvatskom jeziku i njihovih istoznačnica u engleskom jeziku. Za potrebe ovog istraživanja koristit će se i drugi izvori na hrvatskom i engleskom jeziku – udžbenici: English in Agriculture (Perković, 2011); rječnici: The American Heritage Dictionary of the English Language (2008), Webster Comprehensive Dictionary (1995), Chicago: J. G. Ferguson Publishing Company i rječnici navedeni u literaturi; enciklopedije navedene u literaturi; časopisi: Poljoprivreda, Osijek; mrežne stranice i www.the freedictionary.com, koje pokrivaju sve grane poljoprivrednih znanosti, kao i tražilica www.google.com. U radu će se govoriti o povijesnom razvoju terminologije te tvorbi novih izraza, posuđenicama kao sredstvu obogaćivanja vokabulara, klasifikaciji posuđenica, posuđenicama u engleskom jeziku preuzetim iz drugih jezika, engleskim posuđenicama u drugim jezicima, engleskim posuđenicama u hrvatskom jeziku, engleskim posuđenicama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, engleskim posuđenice u kontekstu održive poljoprivrede, vremenu posuđivanja engleskih posuđenica, kao i promjenama u obliku, značenju i uporabi. Istraživanje će obuhvatiti imenice, pridjeve i glagole. Cilj je ovoga istraživanja prikazati načine prilagodbe tih anglizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini, odnosno promjene koje prate te lekseme nakon integracije u hrvatski jezik. Prikazat će se mogućnost hrvatskih zamjena za anglizme i time doprinijeti usustavljivanju hrvatskog poljoprivrednog nazivlja u hrvatskom standardnom jeziku. Govoriti će se o razlikama između novih i ranije posuđenih naziva. Rad će istraživati i međusobni odnosu stručnoga i općeg leksika te pratiti sve veće prodiranje elemenata poljoprivrednog jezika u jezik svakodnevnice. Rezultati će istraživanja pokazati pravilnosti prilagodbe anglizama u hrvatskom poljoprivrednom nazivlju, što će omogućiti predviđanje buduće tvorbe tih leksema i omogućiti nove znanstvene spoznaje o tvorbi hrvatskog strukovnog nazivlja.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku

    NAZIVI KOROVA U SUVREMENOM ENGLESKOM JEZIKU: TERMINOLOŠKI PRISTUP

    Get PDF
    The goal of our research in general and of this study in particular is to develop useful tools for the study of the English by our students in agriculture. The study of common weed names is part of a vast study of English agricultural terminology meant to identify linguistic algorithms in the study of English for Special Purposes (ESP). The research has been limited to a single corpus – that of a comprehensive English language dictionary.Cilj našeg istraživanja općenito kao i u posebnosti je razvijanje alata koji će biti korisni našim studentima poljoprivrede za istraživanje engleskoga jezika . Istraživanje naziva korova predstavlja dio velikog istraživanja engleske poljoprivredne terminologije, kako bi se prepoznali lingvistički algoritmi u istraživanju engleskoga jezika u struci (ESP). Za to istraživanje koristio se korpus rječnika engleskoga jezika

    NAMES OF WEEDS IN CONTEMPORARY ENGLISH: A TERMINOLOGICAL APPROACH

    No full text
    The goal of our research in general and of this study in particular is to develop useful tools for the study of the English by our students in agriculture. The study of common weed names is part of a vast study of English agricultural terminology meant to identify linguistic algorithms in the study of English for Special Purposes (ESP). The research has been limited to a single corpus – that of a comprehensive English language dictionary
    corecore